Rat u Ukrajini i dalje ne jenjava, a posljednja događanja donose ključne promjene na terenu i u diplomatskim pregovorima. Donosimo najnovije informacije s bojišta i iz političkih pregovora.
- Stigla prva reakcija Kremlja na prijedlog o primirju
- Oglasio se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov
- Američki predsjednik Donald Trump ponovno pozvao Zelenskog u Bijelu kuću
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio da je Ukrajina spremna na mir
- Održan osmosatni sastanak ukrajinske i američke delegacije u Saudijskoj Arabiji
- Ukrajina u utorak izvela najveći napad dronovima na Moskvu do sada
Trump će drugi put pozvati Zelenskog u Bijelu kuću, ukrajinski predsjednik: 'Prvi glas'
14.05 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je jučerašnje razgovore SAD-a i Ukrajine u Saudijskoj Arabiji nazvavši ih "konstruktivnim".
Mogući 30-dnevni prekid vatre vidi kao priliku za izradu trajnog mirovnog plana koji bi uključivao sigurnosna jamstva.
"Morat ćemo o tome detaljnije razgovarati ako ćemo postići 30-dnevno primirje. Te ćemo dane morati iskoristiti da neke stvari stavimo na papir", poručio je Zelenski, prenosi Sky News.
Iako je američka strana potvrdila da će ga drugi put pozvati u Bijelu kuću, dva tjedna nakon neugodnog obračuna u Ovalnom uredu s Donaldom Trumpom, Zelenski kaže da te vijesti još nisu došle do njega. No, pozitivnim je ocijenio ponovnu uspostavu razmjene obavještajnih podataka sa SAD-om i nastavak slanja američke bojne pomoći.
Najavio je i da je spreman potpisati okvir sporazuma o rijetkim mineralima, koji se našao pod upitnikom nakon njegova posjeta Bijeloj kući.
'Svijet će sada vidjeti tko stvarno želi kraj rata'
12.45 - Šef ureda ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak rekao je da će pregovori o tehničkim detaljima primirja započeti sljedeći tjedan.
"Dogovorili smo se da će timovi idući tjedan početi raspravljati o detaljima na razini tehničkih stručnjaka", otkrio je šef ureda Volodimira Zelenskog novinarima, prenosi Kyiv independent.
Veliki je to pomak s ukrajinske strane, koja je ranije upozoravala da bi privremeni prekid vatre omogućila Rusiji da pregrupira svoje snage i pokrene daljnje ofenzive.
Yermak je dio dio ukrajinske delegacije koja se s američkim predstavnicima sastala u Saudijskoj Arabiji, gdje su se složili oko ideje 30-dnevnog prekida vatre koji bi služili za daljnje mirovne pregovore kako bi se okončao rat koji je Rusija pokrenula prije tri godine.
"Ukrajina je spremna prihvatiti 30-dnevni prekid vatre ako Rusija na to pristane. Ovo je nužan korak za početak rada na sigurnosnim jamstvima i pripremi konačnih uvjeta mirovnog sporazuma", napisao je šef ureda ukrajinskog predsjednika na Telegramu u srijedu.
"Ali sada je loptica u rukama Moskve - cijeli svijet će vidjeti tko stvarno želi okončati rat, a tko želi dobiti na vremenu", dodao je.
Razgovori Ukrajine i SAD-a u Džedi rezultirali su ponovnim pokretanjem vojne i obavještajne potpore Ukrajini, poništivši odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon sukoba sa Zelenskim u Bijeloj kući krajem veljače.
Prema riječima Yermaka, u razgovorima su se dotaknuli i mogućih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, no dodaje da su pregovori po tom pitanju još uvijek u tijeku.
"Razgovori se nastavljaju. Napravili smo prvi, vrlo važan korak. Imamo još puno posla pred nama", zaključio je.
Šefica američkih obavještajaca potvrdila da je gotova pauza u dijeljenu podataka
11.40 - Direktorica Nacionalne obavještajne službe SAD-a Tulsi Gabbard potvrdila je na društvenoj mreži X da je završena pauza u dijeljenju obavještajnih podataka s Ukrajinom.
Scholz: 'Sada je sve na Putinu'
11.30 - Njemački kancelar na odlasku, Olaf Scholz, podržao je odluku Ukrajine da prihvati američki prijedlog primirja na 30 dana, poručivši da je sada odgovornost na Vladimiru Putinu.
Prva reakcija Kremlja
11.02 - Kremlj je u svojoj prvoj reakciji na vijest da je Ukrajina podržala prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre poručio da Rusija neće donijeti odluku dok ne čuje što Amerikanci kažu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija "pažljivo proučava izjave nakon pregovora" te da će "američki dužnosnici obavijestiti Rusiju o detaljima".
Peskov je dodao da su planirali stupiti u kontakt u narednim danima, ali da SAD još nije zatražio telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Svaki telefonski poziv može se organizirati vrlo brzo", rekao je Peskov.
Ukrajinci se povlače iz Kurska, predaju teritorij Rusima
10.40 -Krajem prošlog mjeseca, niz preciznih ruskih napada dronovima onesposobio je desetke ukrajinskih vojnih vozila duž glavne ceste prema Sudži, gradu koji je - ili je barem bio - glavno uporište za 10.000 ukrajinskih vojnika koji su zauzimali značajan, ali sve manji dio Kurske oblasti u zapadnoj Rusiji.
To je bio dan kada ste počeli brinuti zbog Kurska, napisao je neovisni analitičar Andrew Perpetua. Dva tjedna kasnije, čini se da se glavnina ukrajinskih snaga - uključujući neke od najjačih brigada ukrajinske vojske - evakuirala iz Kurska i pregrupirala na ukrajinskoj strani granice, piše Forbes.
"Moji prijatelji uspjeli su napustiti Kursk, izbjegavajući okruženje", naveo je u ponedjeljak jedan ukrajinski izvor. "Tužno je što je došlo do ovoga. Ali tako je kako je."
Rusi spremaju hladan tuš Amerikancima: 'Putin neće pristati, to je zamka'
10.30 - Ruski izvori novinskoj agenciji Reuters rekli su da ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno neće prihvatiti američki prijedlog o prekidu vatre na 30 dana, na kojeg je Ukrajina pristala u utorak, javlja Sky News.
"Putinu je jako teško pristati na sporazum u sadašnjem obliku, on ima jaku poziciju jer Rusija napreduje na bojnom polju", rekli su izvori. Ipak, jedan izvor napominje da bi uz prekid vatre bez jamstava ruska pozicija mogla brzo oslabiti te da bi Zapad mogao okriviti Moskvu za neuspjeh o okončanju rata.
Drugi visoki ruski izvor rekao je da Moskva na prijedlog o prekidu vatre gleda kao na zamku, jer bi Putinu bilo teško zaustaviti rat bez konkretnih jamstava ili obećanja. Kremlj još nije službeno komentirao prijedlog, no Putin je ranije više puta do znanja dao se ne zalaže za kratkoročne prekid vatre.
"Ne treba nam primirje, treba nam dugoročni mir osiguran jamstvima za Rusku Federaciju i njezine građane. Teško je pitanje kako osigurati ta jamstva", rekao je Putin u prosincu.
Rusi vratili kontrolu nad centrom Sudže
10.20 - Rusija je opet preuzela kontrolu nad centrom Sudže u Kurskoj oblasti, izjavio je zapovjednik bataljuna grupe Sjever za RIA-u. Prema njegovim riječima, ruski vojnici postavili su rusku zastavu u središtu grada, tik uz zgradu gradske uprave.
Kommersant izvještava da postoje snimke na kojima se vidi zastava te ruski vojnici koji stoje pokraj nje.
"Danas su ruska zastava i zastave vojnih jedinica koje su sudjelovale u operaciji podignute na zgradu gradske uprave", rekao je zapovjednik bataljuna.
Rumunjska oštro odgovorila Kremlju
10.10 - Rumunjska je odgovorila na izjavu glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova nazvavši je "neprihvatljivom, ali u skladu s naporima Ruske federacije da manipulira i ometa demokratske procese u Rumunjskoj".
"Kremlj uviđa da gubi, otuda frustracije", priopćili su te podsjetili na povijest kršenja ljudskih prava od strane ruskih vlasti, naglašavajući da je Rusija diskvalificirana za davanje "lekcija o demokraciji", piše rumunjski HotNews.
"Rusija već gotovo 20 godina nema slobodne izbore. Država agresor ne može davati lekcije o demokraciji. Nasuprot tome, u Rusiji oporba nema pristup institucijama i pravnim procesima. Protivnici se pogubljuju nekoliko metara od Kremlja. Rumunjska je već izravno odgovorila na strano miješanje slanjem kući onih koji su bili u kontaktu s paravojnom skupinom (nacističkog podrijetla) povezanom s kandidatom koji je pokušavao srušiti demokratski ustavni poredak u Rumunjskoj", stoji u priopćenju.
Podsjetimo, Kremlj je izjavio da predsjednički izbori u Rumunjskoj bez kandidature Călina Georgescua, krajnje desnog i proruskog političara, neće imati legitimitet.
Markov: 'Biden je bio neprijatelj, Trump je rival'
10.00 - Sergej Markov, dugogodišnji savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, smatra da bi odnos između Putina i Donalda Trumpa mogao utjecati na pregovore o primirju u Ukrajini.
Markov je rekao da je odnos Putina i nove američke administracije pod Trumpom znatno drugačiji od onog s bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
"Biden je bio neprijatelj, Trump je rival", izjavio je.
Rekao je da prijedlog primirja predstavlja dilemu za Putina, naglašavajući da je rusko društvo umorno od rata i želi mir.
Rusi vraćaju sve više teritorija
9.30 - Analiza Sky Newsa, temeljena na kartografskim podacima i geolociranim snimkama, otkriva da je ruska vojska uspjela potisnuti ukrajinske snage u blizini Sudže, u Kurskoj oblasti. Ukrajinske snage su u kolovozu 2024. godine prešle granicu i izvele najveći napad na ruski teritorij od Drugog svjetskog rata, zauzevši više od 1.000 četvornih kilometara. Međutim, najnovije karte, s datumima 4. i 10. ožujka, pokazuju značajne gubitke ukrajinskog teritorija.
Do sredine veljače, izvješća su ukazivala na to da je Rusija povratila više od 800 četvornih kilometara. Rusko ministarstvo obrane nedavno je objavilo da je u posljednjim danima ponovno zauzelo više od 100 četvornih kilometara i desetak naselja u toj regiji. Geolocirane snimke potvrđuju postavljanje ruskih zastava u selima blizu Sudže, uključujući Zamostje, koje je smješteno samo 1,5 kilometara od samog centra Sudže.
Sudža je ključna jer je povezana autocestom s Junakivkom u Sumskoj oblasti, odmah preko ukrajinske granice. Ako ruske snage uspiju preuzeti potpunu kontrolu nad tim područjem, mogli bi ozbiljno ugroziti ukrajinsku logistiku u Sumskoj oblasti, što je već izazvalo zabrinutost među vojnim analitičarima.
Poljska potvrdila da je ponovno uspostavljena američka vojna pomoć Ukrajini
9.00 - Poljski ministar vanjskih poslova potvrdio je da su američke isporuke pomoći Ukrajini vraćene na razinu prije obustave. Vojna pomoć isporučuje se kroz logistički centar Rzeszów-Jasionki.
Ministar Radosław Sikorski obratio se javnosti zajedno s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom koji se u poljskoj zaustavio po povratu iz Saudijske Arabije.
"Ukrajina je zemlja koja želi najviše okončati ovaj rat i postići pravedan, trajan mir", rekao je Sibiha.
Raketiran rodni grad Volodimira Zelenskog
8.15 -Rusija je raketirali rodni grad Volodimira Zelenskog. U napadu je ubijena žena.
Raketni napad na Krivi Rih usmrtio je 47-godišnju ženu i izazvao požar na infrastrukturnom objektu, izjavio je guverner Dnjipropetrovske oblasti Vadim Filaškin.
Lokalni dužnosnici na Telegramu su objavili da je devet osoba ozlijeđeno, a troje ih je u kritičnom stanju.
Rusi raketeirali Odesu- ima mrtvih
8.10- Rusi su raketirali Odesu. U napadu su ubijene četiri osobe.
Oglasila se i Zaharova
8.00 - Oglasila se i glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova te je izjavila da će Moskva sama odlučivati o svojim potezima bez obzira na vanjske pritiske.
"Formiranje stajališta Ruske Federacije ne događa se u inozemstvu zbog nekih sporazuma ili napora nekih strana. Stajalište Ruske Federacije oblikuje se unutar Ruske Federacije", referirajući se na dogovor između SAD-a i Ukrajine.
Šef ruskih obavještajaca razgovarao s šefom CIA-e
7.50 - Sergej Nariškin, šef ruske obavještajne službe jučer je telefonski razgovarao sa šefom CIA-e Johnom Ratcliffeom. razgovarali su o suradnji između obavještajnih agencija i upravljanju kriznim situacijama, izvijestila je ruska agencija Interfax.
'Sporazum će biti pod uvjetima Moskve, a ne Washingtona'
7.40 - Utjecajni ruski zakonodavac komentirao je prijedlog primirja dogovoren između američkih i ukrajinskih dužnosnika. Rekao je da će svaki sporazum biti pod uvjetima Moskve, a ne Washingtona, javlja Reuters.
"Rusija napreduje u Ukrajini i stoga će biti drugačije s Rusijom. Svi sporazumi - uz puno razumijevanje potrebe za kompromisom - bit će po našim uvjetima, ne po američkim. I ovo nije hvalisanje, već razumijevanje da se pravi sporazumi još uvijek pišu tamo, na bojišnici. To bi trebali razumjeti i u Washingtonu", napisao je Konstantin Kosačev, predsjednik odbora za međunarodne poslove Vijeća Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, u objavi na Telegramu.
EU uvodi protumjere američkim carinama
7.30 - Europska komisija uvodi protumjere nakon što su američke carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a u srijedu stupile na snagu.
“Komisija žali zbog američke odluke o nametanju carina, smatrajući ih neopravdanim, ometajućim za transatlantsku trgovinu i štetnim za poduzeća i potrošače, što često dovodi do viših cijena”, navodi Komisija.
Komisija će od 1. travnja aktivirati postojeće protumjere protiv Sjedinjenih Država koje su bile suspendirane 2018. i 2020. godine.
Te su mjere usmjerene na niz američkih proizvoda poput motocikala, burbona i čamaca i odgovor su na gospodarsku štetu vrijednu 8 milijardi eura izvoza čelika i aluminija iz EU-a.
Kao odgovor na nove američke carine koje utječu na više od 18 milijardi eura izvoza iz EU-a, Komisija je najavila i paket novih protumjera za američki izvoz, koji će stupiti na snagu sredinom travnja, nakon savjetovanja država članica i dionika.
Ukupno, protumjere koje bi se mogle primijeniti na izvoz robe iz SAD-a dosežu vrijednost od 26 milijardi, što odgovora ekonomskom opsegu američkih carina.
"Protumjere koje danas poduzimamo su snažne, ali proporcionalne. Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, mi odgovaramo protumjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura. To odgovara ekonomskom opsegu američkih carina", izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Dodaje da EU ostaje otvoren za pregovore.
"Čvrsto vjerujemo da u svijetu prepunom geopolitičkih i gospodarskih neizvjesnosti nije u našem zajedničkom interesu opteretiti naša gospodarstva carinama. Spremni smo uključiti se u sadržajan dijalog", rekla je von der Leyen, dodajući da je zadužila povjerenika za trgovinu Maroša Šefčoviča da nastavi razgovore s američkom stranom.
U lipnju 2018. prva američka administracija pod predsjednikom Trumpom uvela je carine na europski izvoz čelika i aluminija vrijedan 6,4 milijarde eura, u siječnju 2020. uslijedile su dodatne carine koje su utjecale na oko 40 milijuna eura izvoza određenih proizvoda od čelika i aluminija.
Kao odgovor na to, u lipnju 2018. EU je uveo svoje protumjere u vrijednosti 2,8 milijardi eura američkog izvoza u EU, a sličan odgovor uslijedio je i nakon novih carina iz 2020.
Preostale protumjere koje pogađaju izvoz u vrijednosti do 3,6 milijardi eura, trebale su stupiti na snagu 1. lipnja 2021.
Međutim, nakon razgovora s američkom stranom o uvođenju carinskih kvota za izvoznike iz EU-a, EU je suspendirao te mjere do 31. ožujka 2025. kako bi stranama dao prostora za pronalaženje dugoročnijeg rješenja.
Oglasio se Lavrov
7.10 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u kontekstu mogućeg mirovnog sporazuma da će Moskva izbjegavati kompromise koji ugrožavaju ljudske živote.
Naglasio je da Rusija ni pod kojim uvjetima neće prihvatiti prisutnost NATO-a u Ukrajini pa čak ni ako dođe do trajnog mirovnog rješenja.
Rusi napali Kijevsku oblast
7.05 - Rusi su sinoć dronovima napali Kijevsku oblast, a požar je zahvatio nekoliko obiteljskih kuća. Zasad nema podataka o žrtvama napada.
Što je dogovoreno na sastanku
7.00 - Jučerašnji dogovor između američkih i ukrajinskih dužnosnika predviđa prekid vatre na 30 dana s mogućnošću produljenja ako obje strane na to pristanu - Rusija i Ukrajina. Sad je obnovio i dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom kao i nastavak vojne pomoći. Ponovno se raspravlja i sporazumu o mineralima.
Ovaj prijedlog otvara mogućnost prostora za pregovore S Rusijom, ali i popravlja odnos Washingtona i Kijeva nakon svađe Trumpa i Zelenskog u Ovalnom uredu.
Trump je potvrdio da će ponovno pozvati ukrajinskog predsjednika u Bijelu kuću, a najavio je i razgovor s Putinom.
Eu pozdravlja dogovor o primirju dok se još uvijek čeka službeni odgovor Moskve.
POGLEDAJTE VIDEO: TRUMP uoči pregovora o Ukrajini: 'Želim da žele mir -odmah'
