- 293. dan invazije Rusije na Ukrajinu
- Požar u tvornici strojeva u Sankt Petersburgu
- Gori ključna baza u Rusiji 80-ak kilometara od granice
- Glasnogovornik Kremlja: Ruske trupe neće se povući iz Ukrajine
- SAD će poslati Ukrajini PZO sustave Patriot
TIJEK DOGAĐAJA:
Zaharova: Vijeće Europe izabralo 'megafonsku diplomaciju'
20:47 - Vijeće Europe odabralo je 'megafonsku diplomaciju' u komunikaciji s Rusijom, izjavila je u utorak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
"Rusko Ministarstvo vanjskih poslova prima zahtjeve ruskih medija da komentira pismo glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić Sergeju Lavrovu u vezi s ruskim poštivanjem odluka Europskog suda za ljudska prava", kazala je Zaharova.
"Nažalost, Vijeće Europe je krenulo putem 'megafonske diplomacije' u komunikaciji s nama. Strasbourg je požurio objaviti ovo pismo gotovo istodobno s njegovom dostavom ruskim dužnosnicima", dodala je.
Napomenula je da "prije nego što govorimo o suštini ove poruke, treba je pažljivo proučiti".
Prema riječima Zaharove, svrha ovog koraka je "pokazati kako se Vijeće Europe navodno brine o ljudskim pravima u Rusiji, dok naša zemlja, naprotiv, 'izbjegava' svoje međunarodne obveze. To jasno pokazuje da se ne radi o želji da se uđe u smisleni dijalog s našom zemljom, već o još jednoj propagandnoj kampanji", istaknula je.
“Ono što je izostavljeno iz jednadžbe jest činjenica da je ova organizacija svojim rukama, u cilju ugađanja rusofobnoj većini, uništila zajednički pravni i humanitarni prostor na kontinentu, onemogućivši da Rusija i dalje bude članica Vijeća Europe i sudjeluje u glavnim konvencijama organizacije", zaključila je Zaharova.
SAD će ipak poslati Patriote ukrajinskoj vojsci
19:28 - Bidenova administracija planira Ukrajini poslati sustav protuzračne obrane Patriot,a detalji tog plana mogli bi biti objavljeni već ovoga tjedna, javlja CNN pozivajući se na izjave trojice američkih dužnosnika. Taj plan još mora odobriti ministar obrane Lloyd Austin prije nego što bude poslan na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.
Očekuje se da bi odobrenej trebalo proći glatko, a potom bi Patrioti u kratkom roku bili isporučeni Ukrajini, dok će ukrajisnki vojnici biti obučeni za njihovo korištenje u američkoj vojnoj bazi Grafenwoehr u Njemačkoj.
Ukrajina eć duže vrijeme poziva Washington da joj pošalje napredni sustav protuzračne obrane dugog dometa, iznimno učinkovit u presretanju balističkih i krstarećih projektila, čime bi obrana od ruskih raketnih udara na ukrajinsku infrastrukturu bila značajno bolja.
Orwellova '1984' najprodavaniji roman u Rusiji
18:00 - Distopijski roman Georgea Orwella "1984.", futurističko djelo o totalitarnim vladarima koji građanima "ispiru mozgove" kako bi osigurali njihovu potporu za besmislene ratove, na vrhu je najprodavanijih knjiga u Rusiji. Najpopularnije je to futurističko djelo skidano ove godine s platforme ruske online knjižare LitRes i drugo najpopularnije u svim kategorijama, objavila je u utorak državna novinska agencija Tass. Roman britanskog pisca objavljen je 1949. neposredno nakon pada nacizma u Europi i izbijanja hladnog rata te rađanja sovjetskog komunističkog bloka na čelu sa Staljinom. Knjiga je bila zabranjena u Sovjetskom Savezu do 1988. godine.
Više pročitajte OVDJE.
Peskov: Neće biti povlačenja ruskih trupa do kraja godine
17:55 - Ne može biti razgovora o povlačenju ruskih trupa iz Ukrajine prije kraja godine, rekao je u utorak glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. Naglasio je da je za postizanje mira potrebno uzeti u obzir nove realnosti, kao što je priključenje novih regija Rusiji, prenosi Tass.
"Ukrajinska strana će morati uzeti u obzir realnosti koje su se pojavile u posljednje vrijeme. Ova realnost proizvod je politike koju su ukrajinsko vodstvo i sadašnji ukrajinski režim vodili u proteklih 15 ili čak 20 godina", naglasio je Peskov.
"Ove stvarnosti pokazuju da Rusija ima nove konstitutivne teritorije. Oni su se pojavili kao rezultat referenduma koji su se održali na ovim teritorijima." Istaknuo je kako će "bez uzimanja u obzir ove nove stvarnosti svaki napredakprema rješenju biti nemoguć."
Kremlj vjeruje da prijedlozi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za "korake prema miru", naprotiv, vode daljnjim neprijateljstvima.
"Ovo su tri koraka prema daljnjim borbenim operacijama", rekao je Peskov nakon izjave Zelenskog koji je spomenuo dodatne isporuke oružja Kijevu kao jedan od koraka koji će Ukrajinu približiti miru.
Ukrajini su hitno potrebni dizelski generatori i transformatori
14.50 - Ukrajina mora bez odgode pripremiti obnovu kako bi bila spremna "odmah nakon pobjede", napose što se tiče energetske infrastrukture koja je dobrim dijelom uništena, istaknuo je njezin ministar energetike Herman Haluščenko na marginama konferencije u Parizu.
"Za energetske projekte treba mnogo vremena. Dakle, već danas želim reći svim našim partnerima da možemo sve pripremiti, papire, dozvole, sve, kako bi se naši projekti počeli provoditi odmah nakon pobjede (...), ne gubeći vrijeme", istaknuo je ministar na sastanku 70 zemalja i međunarodnih organizacija za pomoć Ukrajini kojemu je domaćin Francuska. To će ujedno biti i poruka da "čitav svijet vjeruje u našu pobjedu", dodao je.
Ukrajina je od listopada izložena žestokom raketiranju energetske infrastrukture: "To su svakodnevni napadi, s deset do 20 raketa, s dronovima i topničkom paljbom" a "imali smo već osam masovnih napada sa 70 do 100 raketa u isti mah, kojima je gađana isključivo energetska infrastruktura", istaknuo je. Ruska vojska, ocijenio je, štedjela je infrastrukturu na početku agresije jer je vjerovala da će ju okupirati, od čega je sada odustala, misli. Nisu uništena samo proizvodna postrojenja, nego i oprema za prijenos električne energije s jednog kraja zemlje na drugi, rekao je ministar. Kratkoročno se nada pomoći u generatorima, ali i u teškim strojevima za popravak mreže: "Trebaju nam dodatne pošiljke transformatora i visokonaponske opreme", rekao je.
Zelenskij: Generatori su jednako važni kao i oružje
13.45- "Generatori su jednako važni kao i oružje kako bi Ukrajina ove zime mogla preživjeti energetski teror Vladimira Putina", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na izvanrednoj konferenciji u Parizu, dodavši kako je njegovoj zemlji potrebno još 800 milijuna eura pomoći da preživi zimu i 1.5 milijardi eura za obnovu štete na energetskoj mreži.
Cilj konferencije je uspostavljanje međunarodne koordinacije kako bi se putem 800 milijuna eura pomoći Ukrajini osigurala prava kombinacija generatora, transformatora, opreme za obnovu visokonaponskih mreža i plinskih turbina, piše The Guardian.
"Svaki dan naši inženjeri moraju radi popravaka milijunima Ukrajinaca obustaviti dostavu struje. A svakoga dana očekujemo i nove ruske napade. Zato su nam u zaštiti građana generatori postali važni poput oružja", rekao je Zelenski putem videoveze.
Rusija odgovorila Ukrajini: 'Morate uzeti u obzir novu stvarnost'
12.55 - Rusija je odgovorila na mirovni prijedlog Volodomira Zelenskog, kazavši kako Ukrajina mora uzeti u obzir "nove realne okolnosti".
"Ukrajina mora uzeti u obzir da je Moskva dodala nove teritorije Ruskoj Federaciji. Ukrajinska strana mora uzeti u obzir nove realne okolnosti do kojih je došlo u posljednje vrijeme - da Ruska Federacija ima nova četiri pripojena teritorija. Bez uzimanja u obzir ove nove stvarnosti, nije moguć nikakav napredak", rekao je danas glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Zelenski je jučer u videoizjavi apelirao skupinu G7 za "nastavak solidarnosti" i daljnju podršku Ukrajini sljedeće godine, navodeći pritom tri koraka za postizanje mira. Posljednji korak podrazumijeva da Rusija da ovog Božića počne povlačiti trupe iz Ukrajine.
Kremlj tvrdi da je odluka Indije da se povuče sa sastanka 'nesporazum'
12.30 - Prošli tjedan objavljeno je da je indijski premijer Narendra Modi otkazao summit s Vladimirom Putinom. Bloomberg je rekao da je odluka donesena nakon što je ruski predsjednik prikriveno prijetio uporabom nuklearnog oružja u Ukrajini. Odgovarajući na današnja izvješća, rusko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da je Indija odbila održati sastanak zbog "nesporazuma".
U međuvremenu, izvor iz indijske vlade rekao je Reutersu da je odluka da se summit ne održi donesena mnogo ranije i da nuklearni kut nije bio faktor. Premijer Modi je javno ukorio gospodina Putina zbog rata u Ukrajini, ali dvije zemlje veže dugogodišnje prijateljstvo. Indija se godinama uvelike oslanja na Rusiju u pogledu oružja, a analitičari kažu da New Delhi treba Moskvu kako bi upravljao Kinom.
Intervju sa Zelenskijem u kijevskom metrou
11.27- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju jednom od najdugovječnijih televizijskih voditelja Davidu Lettermanu u njegovoj emisiji na Netflixu My Next Guest Needs No Introduction (eng. Mog sljedećeg gosta ne treba posebno predstavljati).
Letterman i Zelenski intervju su odradili u bunkeru stotinjak metara ispod podzemne željeznice. Sniman je u listopadu, a izašao je ovih dana. Nakon otprilike šest minuta intervjua, dok Zelenski objašnjava značenje dviju jednostavnih boja na ukrajinskoj zastavi, začuje se sirena za uzbunu u pozadini. "Čujete li sirenu?" pita ukrajinski predsjednik legendarnog američkog voditelja.
"Da, čujem. Što nam je činiti sada?" uzvraća s pitanjem Letterman.
"Ništa", kratko će Zelenski uz kiseli smiješak.
"U bilo kojoj drugoj situaciji to ne bi bilo umirujuće, ali s vama se osjećam umireno", odgovara Letterman.
Zelenski potom objašnjava kako je Ukrajincima rat postao navika i naglašava "nažalost" jer misli da rat ne bi trebao biti navika.
Između ostalog, Zelenski u intervjuu kaže da vjeruje da će rat s Rusijom završiti kada ruski predsjednik Vladimir Putin umre.
"Zamislimo da se Putin prehladi i umre ili slučajno padne kroz prozor i umre, hoće li se rat nastaviti?" upitao je Letterman ukrajinskog predsjednika. "Ne, tada ne bi bilo rata. Autoritarni režim je užasan. Postoji veliki rizik da o svemu može odlučiti jedna osoba", odgovorio je Zelenski.
"Dakle, kada Putin ode, sve institucije staju. Nešto slično dogodilo se u Sovjetskom Savezu. Sve je stalo. Vjerujem da bi im bilo teško da njega nema. Oni bi se tada fokusirali na domaću politiku, a ne na vanjsku politiku", dodao je Zelenski.
Voditelj je upitao ukrajinskog predsjednika koji su mu planovi nakon završetka rata. "Ostat ću predsjednik do naše pobjede, a nakon toga ne znam. Za sada ne razmišljam o tome. Volio bih ići na more. Da budem iskren, Davide, samo želim ići na plažu kad dobijemo rat. I stvarno bih volio popiti pivo", kazao je Zelenski.
Macron: Postignut dogovor o uklanjanju teškog naoružanja iz nuklearne elektrane
10.40 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron tvrdi da je postignut dogovor o premještanju teškog naoružanja iz nuklearne elektrane u Zaporižju.
Rusija je okupirala nuklearno postrojenje od ožujka i skladišti oružje i trupe unutar objekta. UN-ov nuklearni nadzor bio je uključen u pregovore s Rusijom i Ukrajinom o zaštiti elektrane, koja je najveća u Europi. Macron je rekao da su trenutno u tijeku razgovori o tome kako ukloniti oružje iz tvornice. "Uspjeli smo zaštititi Černobil i cilj nam je zaštititi Zaporožje. Nadolazeći tjedni bit će ključni", rekao je. Francuski predsjednik trenutno je domaćin međunarodne konferencije u Parizu za pružanje pomoći Ukrajini tijekom niskih zimskih temperatura.
Nenajavljena vojna vježba u Bjelorusiji
10.00 - Bjelorusija je pokrenula nenajavljenu provjeru borbene spremnosti svojih trupa, priopćilo je jutros ministarstvo obrane. "Radit će se o aktivnostima sveobuhvatne prirode; postrojbe će se morati što prije prebaciti u određena područja, organizirati zaštitu i obranu te postaviti mostove preko rijeka Neman i Berezine", priopćilo je bjelorusko ministarstvo.
Dodaje se kako će biti organizirano premještanje vojne opreme i osoblja te da će na određenim cestama biti ograničen promet. Bjelorusija je već više puta nagovijestila kako bi se mogla uključiti u sukob u Ukrajini kao saveznica Rusije. Međutim, vojni analitičari smatraju kako je malo vjerojatno da će se predsjednik Aleksandar Lukašenko doista odlučiti na taj korak.
Požar u ključnoj vojnoj bazi u Rusiji
9.00 - Velik požar izbio je u ruskoj vojnoj bazi u Klintsju, Brijanskoj oblasti, Rusija., Klints je jedno od ključnih logističkih središta ruske vojske koje se nalazi oko 80 km od rusko-ukrajinske granice.
EU pokušava dogovoriti gornju granicu cijene plina
8.00 - Zemlje EU-a pokušat će u utorak dogovoriti gornju granicu cijene plina za cijelu EU, nakon višemjesečnih razgovora koji do sada nisu uspjeli prekinuti zastoj između vlada koje se ne mogu složiti o tome hoće li ta mjera ublažiti europsku energetsku krizu. Ministri energetike iz 27 zemalja članica sastaju se u Bruxellesu kako bi pokušali odobriti ograničenje cijena koje je prošlog mjeseca predložila Europska komisija, što je najnoviji odgovor EU-a na energetsku krizu koju je izazvala Rusija koja je ove godine smanjila isporuke plina Europi, što je dovelo do oštrih skokova cijena.
"Vjerojatno ni jedna država članica nije zadovoljna prijedlogom o kojem raspravljamo", rekao je jedan visoki diplomat EU-a, koji je gornju cijenu plina opisao kao "jedan od najkompliciranijih i najtežih dokumenata koje možete zamisliti". Zemlje uključujući Belgiju, Poljsku i Italiju kažu da je gornja granica potrebna kako bi se njihova gospodarstva zaštitila od visokih cijena energije, dok Njemačka, Nizozemska i Austrija strahuju da bi to moglo preusmjeriti prijeko potreban plin dalje od Europe.
Drugi diplomati EU-a rekli su da nisu sigurni hoće li biti dogovora u utorak. Jedna bi opcija mogla biti da se razgovori nastave sve do sastanka čelnika zemalja EU-a u četvrtak, a zatim da ministri ponovno pokušaju odobriti ograničenje cijena sljedeći tjedan.
"Krećemo se u pravom smjeru, ali još nismo stigli", rekao je drugi visoki diplomat EU. Europska komisija je prošli mjesec predložila uspostavu korektivnog tržišnog mehanizma, koji bi se aktivirao kada cijena na nizozemskoj burzi plina (TTF) bude dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene LNG-a deset uzastopnih dana tijekom dva tjedna. Međutim, većina država članica oštro je kritizirala taj prijedlog s obzirom da je gornja granica cijene plina postavljena previsoko, znatno iznad trenutačnih cijena plina, koje su ionako znatno više od uobičajenih.
Požar u tvornici strojeva u Sankt Petersburgu
7.49 - Mediji javljaju o požaru u ruskoj tvornici Zvezda u Sankt Petersburgu. Prema prvim izvještajima zahvaćeno je oko 200 četvornih metara i nema žrtava, potvrđuje ruska agencija TASS, pozivajući se na službe grada. Glavni proizvod tvornice su specijalizirani motori, a jedan od glavnih naručitelja je ruska mornarica.
Rusima na Krimu nedostaje krvi za ranjene vojnike
7.40 - Prema izvješću Instituta za proučavanje rata (ISW) ruske snage navodno nemaju dobro posloženu infrastrukturu za podršku njihovim trupama na Krimu. Ruski vojni blogeri navode da 1472. mornarička bolnica u Sevastopolju ima problema s nedostatkom krvi za ranjene ruske vojnike, navodi ISW. Blogeri tvrde da je bolničko osoblje obavijestilo rusko vojno zapovjedništvo o nedostatku zaliha za prikupljanje krvi, ali nisu dobili nikakvu podršku u rješavanju problema. Navodno se radi o materijalima povezanim s transfuzijom koji nisu spomenuti u proračunu 2022. Blogeri impliciraju da je u pitanju korupcija.
Rusija tvrdi da kontrolira 'više od 50%' Donjecka
7.00 - Visoki moskovski dužnosnik tvrdi da je više od 50% regije Donjeck u istočnoj Ukrajini pod kontrolom Rusije. Takozvana Narodna Republika Donjeck jedna je od četiri regije u Ukrajini koje je Moskva proglasila svojima u rujnu na onome što su Ukrajina i njezini saveznici nazvali "lažnim", prisilnim referendumom. Denis Pušilin, ruski upravitelj regije na koju je polagao pravo, rekao je da je "nešto više od 50% teritorija… oslobođeno". Njegova tvrdnja nije neovisno provjerena.
Kako se posljednjih tjedana u regiji vode žestoke borbe, nejasni su točni dijelovi Donjecka pod kontrolom Rusije i Ukrajine. Rusija je tvrdila da postupno napreduje u regiji, a Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva je u ponedjeljak izjavilo da vjerojatno planira još dublje napredovati - ali je izrazilo sumnju u svoju sposobnost da to učini.
SAD šalju energetsku opremu
6.00 - Sjedinjene Američke Države odaslale su prvi paket energetske opreme za Ukrajinu u vrijednosti 13 milijuna dolara s ciljem ojačavanja energetske infrastrukture te zemlje koja se nalazi pod pojačanim ruskim napadima.
Prema najavama, još dvije pošiljke pomoći takve vrste SAD namjeravaju odaslati do kraja ovoga tjedna. SAD su prošloga mjeseca objavile kako će u Ukrajinu poslati energetsku opremu u vrijednosti od 53 milijuna dolara.
Od listopada ruski napadi orijentirali su se na uništavanje ukrajinske opskrbne mreže električnom energijom i grijanjem, a takvu taktiku Kijev i ukrajinski saveznici smatraju namjerom da se našteti civilima. Posljednji ruski napadi za posljedicu su imali ostanak milijuna Ukrajinaca bez struje i grijanja pri temperaturama ispod nule.
"Rusija namjerno pokušava Ukrajince ubiti hladnoćom kako se približava zima. Naša strategija u ovom trenutku je pomoći Ukrajini da se zaštiti od ovih namjernih napada na energetsku infrastrukturu kojom se koriste civili jer bi se mogla dogoditi humanitarna katastrofa", kazao je visoki američki dužnosnik. Ukrajinska vlada pozvala je svoje građane na štednju energije.
