"Pobjeda i smjena vlasti mogući su samo sa zajedničkim kandidatom – poruka koju je oporbi u Crnoj Gori uputio Sergej Železnjak zastupnik proputinovske stranke Jedinstvena Rusija u odboru Dume za vanjsku politiku, poslana je i ruskim biračima", piše ljevičarski list Neues Deutschland .
Predsjednik Vladimir Putin se sprema za svoj "vjerojatno posljednji" mandat kojeg bi želio legitimirati rekordnom izbornom pobjedom. Kako prenosi DW, "s obzirom na ekonomske i socijalne probleme traži vanjskopolitičke uspjehe."
Balkan kao igračka za izbore
US President Donald Trump (R) and Russia's President Vladimir Putin speaks during their meeting on the sidelines of the G20 Summit in Hamburg, Germany, on July 7, 2017. Leaders of the world's top economies will gather from July 7 to 8, 2017 in Germany for likely the stormiest G20 summit in years, with disagreements ranging from wars to climate change and global trade. / AFP PHOTO / SPUTNIK / Mikhail KLIMENTIEV
"Kada Rusija 2018. ponovo bude birala tko će sjediti u fotelji u Kremlju, bit će to skoro četiri godine od pripajanja Krima i de fakto osamostaljivanja Istočne Ukrajine. Ni rat u Siriji nije baš pogodan iako se obnova te zemlje odbija pod ruskim vođstvom. Bliski istok nije tako blizak kolektivnoj ruskoj svijesti, osobito jer tamo skoro da nije bilo ruskih žrtava", analizira berlinski list.
"S druge strane, za Balkan i na Balkanu je proteklih stoljeća teklo mnogo ruske krvi. Kako tumače kritički nastrojeni stručnjaci u Rusiji i na Zapadnom Balkanu, sada Rusija počinje rat na više bojišnica u regiiji – takozvanom mekom silom (soft power).
Strateški cilj je korekcija razvoja nakon ratnog raspada Jugoslavije devedesetih. Tadašnjoj slaboj Rusiji je u preustroju pripala tek sporedna uloga. Kako kaže poznavatelj Balkana Artjom Ulunjan, 'Putin želi poništiti tu sramotu'. U prilog mu ide, dodaje, prorusko raspoloženje u dijelu javnosti i vlasti u Srbiji, Republici Srpskoj, Makedoniji i Crnoj Gori“, piše Neues Deutschland.
Balkanskom geopolitikom se bavi i novinar Rudolf Gruber, čiji je tekst danas objavljen u Rheinische postu i Luzerner zeitungu . Pod naslovom „Ujedinjeni protiv NATO-a“, piše kako "Srbija i Rusija žele spriječiti da države nastale iz bivše Jugoslavije pristupe Alijansi".
Puč? Nije isključeno....
Gruber navodi da je Crna Gora, "mali brat Srbije“, izgubljena za ruske geopolitičke interese jer je nakon Slovenije i Hrvatske postala treća bivša jugoslovenska republika koja je pristupila NATO-u. Prema službenoj Podgorici, zbog toga je pokušan državni udar i uklanjanje Mile Đukanovića, a akcijom su navodno rukovodili ruski vojni obavještajci kojima je Srbije poslužila kao baza.
TAJNI SASTANCI: Ove fotografije dokazuju kako je Rusija pokušala državni udar i atentat na premijera Crne Gore "Bi li se takav scenarij puča mogao ponoviti u drugim balkanskim zemljama? To nije isključeno," smatra Gruber i nastavlja:
"Srbija se pribojava da će jednog dana ostati otok usred NATO-a i pokušava spriječiti pristup drugih balkanskih susjeda. Prije svega, bivša pokrajina Kosovo, čiju samostalnost Beograd i dalje odbacuje, ne bi smjela nikada postati članica NATO. Srbija time igra u prilog geopolitičkih interesa Rusije čija je strategija na Balkanu da Zapadu napravi što više problema.“
Makedonija je idući kandidat za NATO, piše u članku, što već vodi teškim smetnjama u odnosima sa Srbijom. "Preduvjet za ulazak u NATO i EU je, doduše, rješavanje sukoba oko imena države. (…) Na žalost Rusije i Srbije, izgleda da je Atena po prvi put spremna na kompromis.“
Autor završava kratki tekst osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, gdje su vlasti Federacije za ulazak u NATO, dok su bosanski Srbi strogo protiv. Novinar naziva ulazak u NATO „egzistencijalnim pitanjem“ za BiH.
Rast islamizma
ANALITIČARKA UGLEDNOG NJEMAČKOG INSTITUTA: ‘Na Balkanu je previše otrova, postoji velika šansa za sukob’ Ugledni radio Deutschlandfunk donosi zanimljivu reportažu, objavljenu i na njihovom portalu: „Komunistička Albanija se ponosila time što je bila prva ateistička zemlja sveta. Sve religije bile su zabranjene. Mala zemlja je preopterećena povratkom slobode vjeroispovijesti nakon diktature. Sada ima problem sa islamizmom.“
Nakon sloma diktature je religija dozvoljena, ali se njome država nije bavila. "Bez službenih odobrenja muslimanske su zajednice radile ono što su i svi ostali u zemlji: jednostavno su gradili divlje, uz financijske donacije bogatih država Perzijskog zaljeva poput Saudijske Arabije, Katara ili Ujedinjenih Emirata, ali i Turske. S tim novcem su u Albaniju stigli i islamistički uticaji koji su dugo bili žestoko zanemarivani, jer je tijekom desetljeća tzv. komunizma kamenog doba u zemlji nestao svaki osećaj za ulogu religije.“
Za sve krivo siromaštvo?
PROCURIO POPIS DŽIHADISTA S BALKANA: Ovo su imena boraca ISIL-a iz BiH, Srbije i Kosova koji ratuju u Siriji Među 8,5 milijuna balkanskih muslimana našlo se, prema procjenama albanskog politologa Enrija Hidea, 600 do 900 regruta Islamske države u Siriji ili Iraku. Tako je i Albanija dobila sve opasniju islamističku scenu. "Imamo neke džamije, recimo na rubovima Tirane, koje su očigledno pod utjecajem radikala. Jedno od najvećih žarišta je mjesto Cerik, s jednom od najbrže rastućih radikalnih scena u Albaniji. Ili recimo selo Remenj iz kojeg je čak devet boraca otišlo u IS. Ali mladi ljudi se ne radikaliziraju samo u džamijama, nego i u drugim zgradama koje nemaju religioznu svrhu“, kaže Hide za DLF.
I povjerenik premijera za borbu protiv terorizma Agron Sojati konačno smatra da se nešto mora poduzeti. Radikalizacija se, tvrdi, događa kao rezultat bijede i pokušaj je da se pobjegne iz siromašva. "Šezdeset kilometara od Tirane u jednom malom mjestu živi romska zajednica. Samo od tamo je pet osoba otišlo u Siriju jer im je obećano da će svako dobiti 1.500 eura. A zapravo su dobili 150. Svi su se vratili", kaže Sojati. Pojašnjava kako su pod nadzorom, ali dodaje da vjerojatno ne bi ni otišli da su na vrijeme dobili mogućnosti izučiti neki zanat, zaposliti se i imati krov nad glavom.
