Problem oko obećanog kredita nastao je jer Rusi žele da se cijeli zajam od 800 milijuna dolara iskoristi za željezničku infrastrukturu, dok Srbi dio novaca žele potrošiti na dovršetak cestovne obilaznice oko Beograda. Također, pojavio se i problem jer Rusi žele da posao na željeznicama rade ruske tvrtke, dok srbijanski ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić želi u te poslove 'ugurati' i pojedina domaća poduzeća, piše Poslovni dnevnik.
Mrkonjić navodno također želi dio kredita od 170 milijuna dolara iskoristi za završetak cestovne obilaznice oko Beograda, koja spada u sastavni dio koridora X. Zasad ruski pregovarači ne odstupaju od zahtjeva da se cjelokupna sredstva koriste za željezničku infrastrukturu. Davanje prednosti željeznici proistječe iz sličnih struktura željeznica dviju zemalja, što predstavlja pogodnost za uključivanje ruskih kompanija u gradnju željezničke infrastrukture.
Inače, Rusija je Srbiji obećala ukupan kredit od milijardu dolara, a 200 milijuna je već potrošeno za pokrivanje dijela deficita u državnom proračunu. Ministar Mrkonjić, koji sjedi u nadzornom odboru što ga čine predstavnici svih zemalja kroz koje prolazi koridor X, demantirao je da želi preusmjeriti dio kredita i izjavio da su osigurana sredstva od 1,3 milijarde eura za završetak preostalih 350 kilometara obilaznice.
Prema njegovim riječima, cestovni koridor X bit će završen do 1. svibnja 2012. godine, iako je Europska unija zahtijevala da se taj posao u Srbiji završi još prije dvije godine. Srbiji je pored cestovnog jednako važna i gradnja željezničkoga koridora X za što je potrebno približno pet milijardi eura kako bi se pruga osposobila do 2015. godine za brzine oko 160 km na sat.
No, Srbija nema vlastitih sredstava za gradnju oba koridora pa je realizacija projekata ovisna o inozemnim kreditima. Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj odobrile su zajmove za završetak autoceste. Iako iz financijskih razloga Srbija kasni više godina sa završetkom koridora X preko vlastitog teritorija, vlada kani podnijeti kandidaturu za gradnju još jednoga koridora, koji bi išao od rumunjskog Temišvara do crnogorske luke Bar. Srbi u tome imaju potporu talijanske vlade koja se suglasila da s milijun eura sufinancira izradu projekta tog pravca.
