Još pod dojmom ovotjednog šokantnog razvoja događaja, Rumunji su se u nedjelju vratili na biračka mjesta kako bi izabrali parlament, s očekivanom pobjedom krajnje desnice, što potencijalno najavljuje promjenu u vanjskoj politici zemlje NATO-a.
Rumunjska je u previranju nakon što je najviši sud naredio ponovno prebrojavanje glasova prvog kruga prošlotjednih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Calin Georgescu, malo poznati ekstremni desničar i obožavatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina. Drugi krug izbora zakazan je za 8. prosinca.
Unatoč optužbama za ruski utjecaj i navodno upletanje putem TikToka, nedjeljni parlamentarni izbori odvijaju se prema planu. Dok se čini da ponovno brojanje više od devet milijuna glasačkih listića teče brzo, ljudi na ulicama Bukurešta izrazili su zabrinutost zbog nedavnih obrata.
Nepovjerenje i zabrinutost birača
"Ono što se sada događa ne čini se baš demokratskim", rekla je Gina Visan za AFP na božićnom sajmu u Bukureštu.
"Trebali bi poštivati naš glas. Razočarani smo, ali naviknuli smo na ovakvo ponašanje", rekla je 40-godišnja medicinska sestra, a njezina izjava odražava nepovjerenje glasača u tradicionalne stranke.
Biračka mjesta otvorena su u 7 sati ujutro i zatvorit će se u 21 sat, a izlazna anketa trebala bi biti objavljena ubrzo nakon toga. Prvi službeni rezultati očekuju se tijekom večeri.
Usred navoda o nepravilnostima i mogućem miješanju u izbore, pojavila se zabrinutost oko transparentnosti izbornog procesa, pri čemu je neovisnim promatračima uskraćen pristup ponovnom brojanju.
Prema Septimiusu Parvuu iz think-tanka Expert Forum, nalog rumunjskog Ustavnog suda za ponovno brojanje glasova imao je "mnoge negativne učinke", uključujući potkopavanje povjerenja u institucije.
"Već smo prebrojavali glasove u Rumunjskoj u prošlosti, ali ne milijune glasova, s parlamentarnim izborima usred svega", rekao je Parvu.
"Ni jedna odluka donesena tijekom ovog ključnog razdoblja ne bi trebala ograničiti pravo Rumunja na slobodno glasanje niti dodatno ugroziti vjerodostojnost izbornog procesa", istaknulo je američko veleposlanstvo u Rumunjskoj.
Ali odluka najvišeg suda vjerojatno će ojačati krajnju desnicu, rekao je Parvu.
Zemlja suočena s 'povijesnim sukobom'
Članica NATO-a s 19 milijuna ljudi do sada se opirala rastućem nacionalizmu u regiji, ali stručnjaci kažu da se suočava sa situacijom bez presedana jer se povećao bijes zbog skokovite inflacije i strah od uvlačenja u ruski rat u susjednoj Ukrajini.
George Sorin u Bukureštu je rekao kako se nada da će krajnja desnica postići dobre rezultate, tvrdeći da je trenutni parlament uglavnom služio interesima "Bruxellesa i Ukrajine" umjesto "nacionalnim interesima".
Predsjednik u odlasku Klaus Iohannis rekao je da će glasanje u nedjelju odrediti budućnost Rumunjske - hoće li "ostati zemlja slobode i otvorenosti ili će pasti u otrovnu izolaciju i mračnu prošlost".
Političku sliku Rumunjske oblikovale su dvije glavne stranke u zadnja tri desetljeća, ali analitičari predviđaju da će ishod glasanja u nedjelju biti rascjepkani parlament, što će utjecati na izglede za formiranje buduće vlade. Ankete pokazuju da se predviđa da će tri stranke krajnje desnice zajedno osvojiti više od 30 posto glasova.
Među njima je i stranka AUR, čiji je čelnik George Simion osvojio gotovo 14 posto predsjedničkih glasova. "Ovdje smo, stojimo, živi, brojniji nego ikad i s ogromnom prilikom pred sobom", nedavno je rekao Simion - obožavatelj novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa - svojim pristašama.
Stranka mladih (POT), koja je osnovana 2023. i u međuvremenu je podržala Georgescua, mogla bi dosegnuti izborni prag od pet posto za ulazak u parlament, a tu je i ekstremno desna stranka SOS Rumunjska, pod vodstvom Diane Sosoaca. Posljednjih godina oko 30 posto Rumunja preuzelo je krajnje desna stajališta, premda nisu uvijek glasali za njih na izborima.
Proeuropska stranka USR Elene Lasconi upozorila je da se zemlja suočava s "povijesnim sukobom" između onih koji žele "očuvati mladu rumunjsku demokraciju" i onih koji se žele "vratiti u rusku sferu utjecaja".
Vladajući socijaldemokrati (PSD) i Nacionalno liberalna stranka (PNL), koji su pretrpjeli poraz na predsjedničkim izborima, usmjerili su kampanje na svoje "iskustvo". “Politička scena potpuno je resetirana”, rekao je politolog Remus Stefureac, dodavši da će 2025. “biti izuzetno komplicirana u smislu sigurnosnih rizika”.
POGLEDAJTE VIDEO: Dan otvorenih vrata na vojnom učilištu privukao mlade: 'Oduvijek sam htio služiti Domovini':
