Međunarodni pritisak na Mjanmar pojačava se dok se istovremeno pogoršava humanitarno stanje u Bangladešu, zagušenom valom Rohindži koji bježe od nasilja mjanmarske vojske.
"Više od 80 lokacija je zapaljeno od 25. kolovoza u okviru planirane kampanje što dovodi do etničkog čišćenja kroz politiku spaljene zemlje", rekla je organizacija Amnesty International u priopćenju objavljenom u četvrtak.
"Svjedočanstva govore o planiranom, namjernom i sustavnom karakteru napada", kaže AI. UN je pozvao da se pomogne muslimanima iz Mjanmara, njih gotovo 400.000 koji su pobjegli u Bangladeš, te izrazio zabrinutost da bi se njihov broj mogao povećavati.
Rohindže bježe pred vojnom ofenzivom mjanmarske vojske koja je započela nakon serije gerijalskih napada. "Tražimo od međunarodne zajednice da pojača humanitarnu potporu i pomogne", rekao je Mohamed Abdiker, direktor operacija i pomoći Međunarodne organizacije za migracije, na novinskoj konferenciji u glavnom gradu Bangladeša.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i UN-ovo Vijeće sigurnosti u srijedu su zatražili od Mjanmara da prekine nasilje, za koje je Guterres kazao da ga je najbolje opisati kao etničko čišćenje.
Vlada Mjanmara odbacuje optužbe te kaže da su joj na meti teroristi. Progon Rohindža je neprihvatljiv, rekao je američki državni tajnik Rex Tillerson u Londonu. "Taj progom mora prestati, ono što su mnogi okarakterizirali kao etničko čišćenje mora prestati".
Sličan ton imao je i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je upozorio na katastrofu koja pogađa manjinu Rohindža u Mjanmaru, nedugo nakon što je Europski parlament zaprijetio čelnici Aung San Suu Kyi oduzimanjem nagrade za ljudska prava.
"Ponovo se pokušava iskorijeniti cijeli narod", rekao je Juncker. Europski parlament je u rezoluciji u četvrtak istaknuo da je duboko zabrinut težinom i obimom sve većih kršenja ljudskih prava, koja uključuju ubojstva, žestoke sukobe, uništenje imovine i raseljavanja stotina tisuća civila u Mjanmaru.
Parlament zahtijeva od vojnih i sigurnosnih snaga da odmah prekinu ubojstva, uznemiravanja i silovanja Rohindža kao i paljenje njihovih kuća. Civilna vlast u Mjanmaru i čelnica Aung San Suu Kyi moraju oštro osuditi svako poticanje na rasnu i vjersku mržnju i boriti se protiv socijalne diskriminacije i neprijateljstava prema muslimanskoj manjini Rohindža, zaključili su europski zastupnici.
Europski parlament je podsjetio da je 1990. dodijelio svoju nagradu Saharov Suu Kyi koja je tada bila u kućnom pritvoru. Nakon nereagiranja i šutnje Aung San Suu Kyi o sudbini Rohindža, europski zastupnici razmatraju mogućnost poništenja nagrade Saharov u slučaju kršenja kriterija koji su doveli do dodjele, posebice zaštite ljudskih prava i prava manjina.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini je podsjetila da je Aung San Suu Kyi bila inspiracija demokratskom svijetu. "Čelnici Mjanmara moraju pokazati da se demokracija za koju su se borili primjenjuje na sve državljane zemlje, neovisno o vjerskim i etničkim razlikama", inzistirala je Mogherini.
Zaključila je da "nasilje mora odmah prestati" i spomenula "potpuno neprihvatljivu situaciju". Od kraja kolovoza više od 379.000 Rohindža sklonilo se u Bangladeš kako bi pobjegli od represije mjanmarske vojske.
Aung San Suu Kyi, bivša disidentica i dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991. je na meti međunarodnih kritika nakon svojeg neodređenog stajališta u vezi sudbine proganjane muslimanske manjine u Mjanmaru.
