Jedna od tri mlade radnice Rio Tinta, druge najveće rudarske multinacionalne kompanije svijeta, pretrpjela je u zadnjih pet godina seksualno zlostavljanje na poslu, navodi se u izvještaju iz rezultata istrage u ovoj kompaniji u Australiji.
Rio Tinto je nedavno pod ogromnim pritiskom javnosti praktično izbačen iz posla s rudarenjem litija, vrijednog 3,3 milijarde dolara, u Srbiji.
Sydney Morning Herald (SMH) sad prenosi rezultate istrage koju je prošle godine u ožujku naručilo vodstvo kompanije.
Prošle godine je istragu u toj tvrtki naložila i vlada Zapadne Australije nakon mnoštva sudskih sporova i medijskih izvještaja o stanju s maltretiranjem radnika u toj kompaniji. Sada je sama kompanija objavila rezultate istrage.
Voditeljica istraživanja, onog koje je naručio Rio Tinto, je bivša državna povjerenica za seksualnu diskriminaciju Elizabeth Broderick. SMH prenosi da se istragom utvrdilo da su u Riu Tintu sistematski provode bullying, seksualno zlostavljanje i rasizam, da je zlostavljanje pretrpjela svaka treća radnica u dobi između 25 i 34 godina.
21 posto ih je pretrpjelo silovanje, pokušaj silovanja ili neki drugi direktni seksualni napad.
Posebno je grozno stanje, navodi se, među onim radnicama koje su zaposlene tek privremeno. Među njima je udio zlostavljanih čak 41 posto, dotle da radnice na pauzu odlaze nešto pojesti. Kad nešto, pak, i prijave, stoji dalje, slijedi ignoriranje prijave ili zataškavanje. Seksualno zlostavljanje navelo je i sedam posto radnika.
"Osjećam se posramljenim i neopisivo žalim", prenosi SHM reakciju izvršnog direktora, Danca Jakoba Stausholma.
Rekao je još i to da je riječ o "sistematskom problemu" i najavio da će se kompanija tome suprotstaviti. Rio Tinto inače sjedište ima u Londonu.
Među brojnim neslavnim trenucima ove kompanije u najnovije vrijeme ističe se i slučaj iz svibnja 2020. kad su organizacije Aboridžina, australskih urođenika, doznale da je Rio Tinto eksplozivom raznio arheološko nalazište Juukan Gorge, staro 46.000 godina, jedno od najranijih dokazanih nalazišta života starosjedilaca u Australiji.
Drugi se slučaj odnosi na projekt rudnika za crpljenje litija na zapadu Srbije, zbog čega su mase građana Srbije protestirale u toj zemlji krajem prošle godine, čak i blokirale prometnice. Projektu su se građani suprotstavili pokretom "Ekološki ustanak", optuživali su Rio Tinto da je "gdje god je poslovao, iza sebe ostavio pustoš, bolest i smrt".
Vlasti Aleksandra Vučića pokretu su se duže vrijeme žestoko opirale. No, tijekom nekoliko tjedana postajalo je jasno da se Vučić izlaže opasnosti da teško politički strada ako ustraje u tome. Građani su mu prijetili "općom mobilizacijom Srbije", ako ne poništi projekt.
24. prosinca prošle godine sukob je doveo čak dotle da Financial Review objavio da "Rio Tinto nudi dijalog s javnosti oko 3,3 milijarde dolara vrijednog rudnika u Srbiji". Vučić je početkom ove godine došao dotle da pobunjenim masama poruči:
"Ali hajde. Da sutra izbacim Rio Tinto, hoćete li vi osigurati milijardu eura koliko bi trebalo platiti zbog onoga što su oni potpisivali?"
Međutim, samo nekoliko dana poslije, 8. siječnja, premijerka Republike Srbije Ana Brnabić, dakle ne predsjednik Vučić, javno je rekla:
"Blizu smo toga da kažemo ne želite 'Rio Tinto' u Srbiji."
Vlasti Srbije tad su već bili suočeni s obećanjima niza građanskih i inih organizacija da će 15. siječnja "radikalizirati prosvjede".
Konačno, 20. siječnja, premijerka Brnabić objavila je da je vlada ukinula prostorni plan, sve dozvole, rješenja i odluke s drugom najvećom rudarskom kompanijom na svijetu i da je time "stavila točko na Rio Tinto u Srbiji".
