Internet, kakvog ga danas poznajemo, postoji tek tridesetak godina. Tehnologija povezivanja računala u mrežu mnogo je starija, a nastala je kao projekt američke vojske za povezivanje velikih 'mainframe' računala tog vremena.
Godine 1989. britanski znanstvenik Tim Berners-Lee stvorio je koncept World Wide Weba dok je radio na institutu CERN u Švicarskoj. Njegov je izum tijekom godina omogućio traženje informacija na internetu uz pomoć servisa poput Googlea, Yahooa i Binga, društvenih mreža poput Facebooka i Instagrama te aplikacija za razmjenu poruka poput WhatsAppa i Messengera.
Novo doba interneta
Međutim, s više od pet milijardi ljudi na mreži svaki dan, sigurnost podataka postaje jedan od najvećih svjetskih problema. Naime, rad velikih korporacija, banaka, pa čak i državnih tijela danas ovisi o internetu i sigurnosti svjetske računalne mreže. I u regiji Balkana sve je više državnih servisa baziranih na internetu i aplikacijama, a u slučaju ispada mreže i one bi bile obustavljene. U visokorazvijenim zemljama većina državnih servisa već je više od desetljeća 'bez papira', pa bi i djelomično gašenje interneta ili nemogućnost spajanja računala praktički značilo obustavu rada dobrog dijela tijela vlasti.
Uz sve brži razvoj kvantnih računala, takve prijetnje osobnim podacima trebale bi postati prošlost. Naime, kvantna računala se ne temelje na 'bitovima i bajtovima' (izračun u binarnom nizu, pomoću nula i jedinica), na čemu klasična računala rade već pola stoljeća, već se oslanjaju na vrlo složen fenomen u fizici poznat kao ' dvojnost'. Koriste se tzv 'kubiti' (qubit), čestice koje u isto vrijeme mogu biti i 'jedinica i nula'. Ovo 'dvostruko' stanje kubita u bilo kojem trenutku znači da je (barem u teoriji) hakiranje kvantnih računala nemoguće, jer nijedan softver ne može pogoditi u kojem su svojstvu kubitovi (jesu li nula i jedan, tj. koje podatke predstavljaju).
Kina želi biti kvantni lider
Ako se u sljedećih desetljeće ili dva kvantna računala veličinom i cijenom svedu na veličinu današnjih stolnih računala, to će dovesti do nove, 'pete industrijske revolucije'. Kvantna računala su već danas stotine tisuća puta brža u nekim zadacima od velikih superračunala, i milijune puta brža od naših pametnih telefona i prijenosnih računala.
Sve velike svjetske sile - SAD, Kina, Indija i Rusija - ali i manje zemlje poput Njemačke, Francuske, Južne Koreje i Japana već su potkraj prošlog desetljeća ušle u 'kvantnu utrku', a deseci milijardi dolara ulažu se u te svrhe. Američki Pentagon već provodi testove i ispitivanja budućeg 'kvantnog oružja', u nadi da će buduća kvantna računala moći predvidjeti razvoj događaja na bojnom polju puno bolje od ljudskih analitičara.
Kina također razvija nekoliko kvantnih računala, a najnovije se zove 'Benyan Wuyuan 2', ima novi 'kvantni čip' s 24-kubita, a njegov razvoj i sklapanje je već počelo 2021. godine. Prvi testovi su pokazali da je u nekim matematičkim zadacima ovo kvantno računalo čak 20 milijuna puta brže od klasičnih superračunala. Još jedno kinesko kvantno računalo, 'Wukong', uskoro bi trebalo biti lansirano, a bit će dvostruko brže od 'Benyan Wuyuana', sa 72-qubitnim čipom, a kineski istraživači vjeruju da će to biti i najbrže računalo na svijetu. s izračunima više od 100 milijuna puta bržim od klasičnih superračunala.