Vladimir Putin je otvoren za razgovor o dogovoru o prekidu vatre u Ukrajini s Donaldom Trumpom, ali isključuje bilo kakve veće teritorijalne ustupke i inzistira na tome da Kijev odustane od ambicija da se pridruži NATO-u, reklo je Reutersu pet izvora koji su upoznati s načinom razmišljanja Kremlja.
Novoizabrani američki predsjednik Trump, koji je obećao brzo okončanje sukoba, vraća se u Bijelu kuću u vrijeme ruske nadmoći. Moskva kontrolira dio Ukrajine veličine američke države Virginije i napreduje najbržim tempom od prvih dana invazije 2022.
U prvom detaljnom izvješćivanju o tome što bi predsjednik Putin prihvatio u bilo kojem dogovoru uz Trumpovo posredovanje, pet sadašnjih i bivših ruskih dužnosnika reklo je da bi se Kremlj općenito mogao složiti oko zamrzavanja sukoba duž prve crte bojišnice.
Možda postoji prostor za pregovore o preciznoj podjeli četiriju istočnih regija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, prema trojici ljudi koji su svi zatražili anonimnost kako bi razgovarali o osjetljivim stvarima.
Dok Moskva tvrdi da su četiri regije u potpunosti dio Rusije, branjeni nuklearnim kišobranom zemlje, njezine snage na terenu kontroliraju 70-80 posto teritorija s oko 26 000 četvornih kilometara koje još drže ukrajinske trupe, podaci iz otvorenih izvora na fronti linija pokazuje.
Rusija bi također mogla biti otvorena za povlačenje s relativno malih dijelova teritorija koje drži u regijama Kharkiv i Mykolaiv, na sjeveru i jugu Ukrajine, rekla su dva dužnosnika.
Putin je ovog mjeseca rekao da svaki dogovor o prekidu vatre treba odražavati "stvarnost" na terenu, ali da se boji kratkotrajnog primirja koje bi Zapadu samo omogućilo da ponovno naoruža Ukrajinu.
Moskva od Ukrajine traži 'neutralnost'
"Ako nema neutralnosti, teško je zamisliti postojanje bilo kakvih dobrosusjedskih odnosa između Rusije i Ukrajine", rekao je Putin diskusijskoj skupini Valdai 7. studenog.
"Zašto? Zato što bi to značilo da će Ukrajina stalno biti korištena kao oruđe u krivim rukama i na štetu interesa Ruske Federacije", naveo je.
Dva izvora rekla su da bi odluka odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da dopusti Ukrajini da ispali američke ATACMS projektile duboko u Rusiju mogla zakomplicirati i odgoditi bilo kakvo rješenje - i pooštriti zahtjeve Moskve dok se tvrdolinijaši zalažu za veći dio Ukrajine. U utorak je Kijev prvi put upotrijebio rakete za napad na ruski teritorij, prema Moskvi koja je taj potez osudila kao veliku eskalaciju.
Ako se ne dogovori prekid vatre, rekla su dva izvora, Rusija će se boriti dalje.
"Putin je već rekao da zamrzavanje sukoba neće uspjeti ni na koji način", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za Reuters nekoliko sati prije nego što su Rusi izvijestili o udarima ATACMS-a. "A odobrenje za projektile je vrlo opasna eskalacija od strane Sjedinjenih Država."
Trumpov direktor komunikacija Steven Cheung rekao je za Reuters o novom američkom predsjedniku: "On je jedina osoba koja može okupiti obje strane kako bi pregovarali o miru i radili na okončanju rata i zaustavljanju ubijanja."
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy rekao je da njegova zemlja neće stati sve dok i zadnji ruski vojnik ne bude izbačen s njezinog teritorija - na temelju granica koje je stekla nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. - iako su najviši američki generali javno rekli da je to vrlo ambiciozan cilj.
Dana 14. lipnja, Putin je postavio svoje uvodne uvjete za trenutačni prekid rata, otvara novu karticu: Ukrajina mora odustati od svojih NATO ambicija i povući sve svoje trupe s cjelokupnog teritorija četiri ukrajinske regije na koje polaže pravo i koje većinom kontrolira Rusija.
POGLEDAJTE VIDEO Počinje li naopasnija faza rata? Ruski analitičar objasnio što očekivati od Rusije i Putina