Rusko ministarstvo obrane objavilo je rano u subotu video za koji tvrdi da prikazuje hipersonični balistički projektil Kinzhal koji pogađa ukrajinsko skladište projektila oko 400 kilometara jugozapadno od Kijeva.
Udar, ako se dogodi, predstavljao bi i prvu poznatu upotrebu Kinzhala u borbi i još jedan ruski napad na objekte u zapadnoj Ukrajini u blizini granica nekoliko članica NATO-a. No, postoje elementi ruskih tvrdnji koji baš i ne drže vodu, piše portal The War Zone.
Projektil Kh-47M2 "Kinzhal" ili "Bodež" koji je lansirao MiG-31 - za koji Rusija tvrdi da može biti konvencionalno ili nuklearno naoružan - prvi se put pojavio kao jedno od ruskih "super oružja" koje je predstavljeno u vatrenom govoru Vladimira Putina 2018. godine. The War Zone je kasnije bila prva stranica koja ju je identificirala kao modificiranu taktičku balističku raketu Iskander-M prilagođenu za zračno lansiranje.
Sposobnost MiG-31 da postigne veliku brzinu i veliku visinu prije puštanja u promet daje Kinzhalu veliko povećanje u dometu i brzini u odnosu na svog kolegu koji se lansira iz zemlje. Također može modificirati svoju putanju izvan tradicionalnog balističkog luka. To i njegova brzina čine ga izazovnim za presretanje. Vrijedno je napomenuti da još uvijek ne znamo ima li i sličnu sposobnost lansiranja mamaca kao što je nedavno otkriveno da posjeduje Iskander-M, što bi mu također moglo pomoći da probije protuzračnu obranu.
Zalihe su ograničene
Za Kinzhal se također kaže da ima protubrodsku sposobnost, iako je prava priroda tih sposobnosti nejasna. Moguće je da konvencionalna protubrodska uloga ostaje aspirantna i da bi se u toj ulozi mogla koristiti samo putem svoje nuklearne opcije ili ako je opremljena aktivnim radarskim tragačem koji može ciljati plovila u pokretu. Za sada znamo da su zalihe tog oružja ograničene, kao i njihove modificirane lansirne platforme MiG-31. No nedavno su raspoređeni u Siriju i Kalinjingrad, što ukazuje na proširenje njihovih operacija. Procjene brzine i dometa za projektil uvelike variraju, ali negdje između 5 i 12 Macha, pretpostavlja se.
Što se tiče napada Kinzhala u Ukrajini, postoji nekoliko pitanja o videu ruskog Ministarstva obrane za koji se tvrdi da prikazuje dotični napad Kinzhal.
Cilj je bio podzemno skladište projektila u Delyatynu u Ivano-Frankivskoj oblasti. Brza provjera pokazuje bazu Delyatyn na sjevernoj strani Karpata, blizu granice Ukrajine s Rumunjskom i Mađarskom. Delyatyn odgovara zahtjevima za skladište projektila ili streljiva, s bunkerima ugrađenim u teren i dalje od izgrađenih civilnih područja.
Portal The War Zone još nije uspio geolocirati navodnu metu koristeći komercijalne satelitske slike koje odgovaraju onome što se vidi na videu, a koji više izgleda kao veliko nadzemno skladište ili štala. Također postoji izraziti nedostatak sekundarnih eksplozija kao što bi se očekivalo kada se raketno gorivo i eksplozivi pomiješaju. Još uvijek je moguće da je Kinzhal pogodio bazu, ali video je najmanje sumnjiv.
Zašto baš to oružje?
Korištenje Kinzhala za gađanje ove mete također je dodatni dokaz kako ukrajinska protuzračna obrana ostaje snažno sredstvo odvraćanja ruskih snaga. Bili su izvanredno učinkoviti protiv ruskih zrakoplova, a imali su i određeni uspjeh protiv krstarećih projektila, ali to nije spriječilo krstareće rakete da isporuče uspješne napade na ciljeve na krajnjem zapadu Ukrajine. Bez obzira na to, postaje jasno da Rusija i dalje ne želi ili ne može upravljati udarnim zrakoplovima s ljudskom posadom prema ciljevima daleko na zapadu s obzirom na ukrajinsku protuzračnu prijetnju.
No nije jasno zašto je ova meta zahtijevala upotrebu Kinzhala. Potencijalno bi balistički projektil bio dobar izbor za njegovo uništavanje, ali Rusija ima daleko konvencionalnije Iskander-M balističke rakete na kopno koje se mogu upotrijebiti za to.
No, s obzirom na to da je protuzračna obrana očito bila razlog za korištenje tako vrhunske sposobnosti da se pogodi bunker oružja, dodatno se postavlja pitanje kako je niska bespilotna letjelica Orlan-10 uspjela prijeći preko navodnog ciljanog područja kako bi snimila napad.
Obično se navodi da je domet Orlan-10 između 120 i 150 kilometara. Međutim, kaže se da može izvoditi operacije u rasponu od 600 kilometara, u "off-line modu" duž unaprijed planirane rute na kojoj može snimati video zapise, ali ih ne prenositi u stvarnom vremenu. Jedna od ovih bespilotnih letjelica nedavno se navodno srušila u sjeverozapadnoj Rumunjskoj prije više od tjedan dana, što sugerira da su već ranije bili korištene u ovoj ukajinskoj regiji. Imajući te domete na umu, Orlan-10 bi potencijalno mogao doletjeti u ovaj dio Ukrajine iz južne Bjelorusije, ali bi također mogao biti lansiran iz Moldavske proruske odcijepljene regije Pridnjestrovlje. Ipak, činjenica da je samo letio oko ovog udaljenog ciljanog područja ukazuje na to da je snimanje napada bilo vrijedno gubitka drona ili da se to dogodilo u potpuno drugom području.
Poruka NATO-u
Ovdje također postoji element daljnjeg slanja poruke NATO-u, navodno korištenjem jedne od najnaprednijih ofenzivnih sposobnosti Rusije protiv druge ukrajinske baze u blizini granice. Također, kao što smo predvidjeli prije početka ruske invazije na Ukrajinu, Kremlj će na kraju iskoristiti sukob da pokaže svoje najnaprednije sposobnosti i inovacije u oružju.
Povrh svega, možda je najhitnije pitanje zašto je ta mogućnost korištena sada? Zašto Kinzhals nisu korišteni tijekom prvih sati i dana sukoba za zasljepljivanje zapovijedanja i upravljanja, uništavanje protuzračne obrane i neutraliziranje sposobnosti neprijatelja da se učinkovito bori na koordiniran način? To pitanje je još uvijek predmet rasprave kao i ukupna sposobnost Rusije da izvede modernu integriranu vojnu operaciju. No, u međuvremenu, neobična upotreba protupožrnog oružja, i to u malom broju, govori puno o ruskim zalihama precizno vođenog oružja. Možda je to znak da su projektili Iskander-M već na izmaku.
Činjenica da su izvori u američkoj vladi također potvrdili korištenje Kinzhala ukazuje na mogućnost da je njegova meta bila drugačija od onoga što se tvrdilo, a to bi se uklopilo s nepodudarnostima s videom. Sada sa sigurnošću možemo reći da se prikazani udar nije dogodio nigdje u blizini zapadnog dijela zemlje, i ne na nekom većem skladištu vojnog oružja. To se dogodilo u jako bombardiranom ruralnom području na krajnjem istoku Ukrajine.
Protuzračna prijetnja nije nikakva na istoku Ukrajine kao na zapadu. To također dovodi u pitanje zašto bi projektil Kinzhalove prirode bio korišten na meti blizu ruskog teritorija i na onome što se čini kao štala.
Imajući sve ovo na umu, vrlo je malo vjerojatno da vidimo raketu Kinzhal koja se koristi u videu.
Podsjetimo, portal The War Zone je prvi, još istog jutra, objavio da je bespilotna letjelica koja je pala na zagrebački Jarun bila Tupoljev Tu-141, sovjetske proizvodnje.
Sve o ratu u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.