Prošlo je devet mjeseci od početka rata u Ukrajini. Trojica analitičara za RTL Danas komentiraju dosadašnji tijek najvećeg sukoba na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata i prognoziraju što bi se na bojišnici moglo promijeniti ove hladne zime.
IGOR TABAK, vojni analitičar
"Ovo je jedan dosta kompleksan rat. Mnogi nisu mislili da je vjerojatan i moguć, a ipak od kraja veljače tutnji veliki rat koji je do sada prošao nekoliko faza. Nakon prvog ruskog napada u veljači i ožujku, postalo je jasno da su Rusi zagrizli preveliki zalogaj: povukli su se sa sjevera Ukrajine, koncentrirali na Donbas, iako je vidljivo da su imali velike gubitke u redovnim vojnim snagama. Prije ljeta su se krpali dragovoljcima, postigli su napredak, no od sredine ljeta njihovo napredovanje je usporeno.
Počinju se primjećivati i učinci zapadne pomoći: Ukrajina je imala krize s naoružavanjem i trebalo je vremena da njihova teritorijalna obrana postane efikasna. Istodobno, Rusi su trošili svoje zalihe – ljude, tehniku, streljivo. Krajem ljeta kreću ukrajinski protunapadi te je za mnoge razvoj situacije posljednja tri mjeseca veliko iznenađenje. Iako je za mnoge iznenađenje i što Ukrajina nije pala u tri dana. Ti protunapadi Ukrajine su jako dobro organizirani, iskoristili su vojnu tehniku zadnjih mjeseci i sada ulazimo u iduću fazu rata. Jednostavnije ofenzivne akcije su obavljene, a ponovno je krenula sezona blata koja je posljednjih dana smanjila prohodnost u Ukrajini. Ima snijega, zima je došla, Donbas je zadnjih dana pod kišama što se održava na operacije. NATO i saveznici tjednima pomažu ukrajinskim snagama da se pripreme za taj hladni period, dok je Rusija oslonjena na mobilizirane trupe. Ukrajina i dalje ima inicijativu no teško je prognozirati razvoj situacije na bojištu.
Ruske snage cijelo vrijeme teroriziraju stanovništvo, ruše infrastrukturu, ali su to napadi koji se samo manjim dijelom održavaju na bojišnici. Vidjeli smo da je ukrajinski moral visok i da oni ne bježe kad ne moraju. S mnogih smo adresa čuli važnu poruku da će radije biti u mraku i gladni nego s Rusima."
BOŽO KOVAČEVIĆ, bivši veleposlanik RH u Rusiji
"Ukrajinci su sve iznenadili. Nisu samo Njemačka i druge članice EU bile skeptične prema izgledima Ukrajine da se obrani, nego je i Amerika bila uvjerena da se Ukrajina neće obraniti. Treba se sjetiti da je 2015. usvojena rezolucija Vijeća sigurnosti kojim je ozakonjen sporazum iz Minska 2 koji je krajnje nepovoljan za Ukrajinu i sporazum u kojem se ne spominje Krim. Nijedna stalna članica Vijeća sigurnosti uključujući Ameriku, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo nije glasala protiv te rezolucije. To govori da je Zapad je bio spreman bio Rusiji tolerirati Krim, ali nakon ovogodišnje invazije na Ukrajinu jasno je da je na Zapadu prevladalo mišljenje da se to ne može tolerirati. Pokušamo li odgovoriti na pitanje zašto Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo prednjače u podršci Ukrajini treba se sjetiti da je 1994. potpisana Budimpeštanska izjava kojom se Ukrajini u zamjenu za odustajanje od nuklearnog naoružanja jamči sigurnost. Potpisnice te izjave su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rusija. Rusija je prekoračila obveze iz te deklaracije, a te su obveze aktualizirane što se tiče SAD i UK.
Što se tiče Rusije nema toga što ne možemo očekivati, a što se tiče Zapada, osobito SAD-a mislim da su oni donijeli odluku da Rusija treba biti vojno poražena, i u tom interesu će se Ukrajini pomagati sve dok cilj ne bude postignut. S obzirom na tom da poraz Rusije znači pad Putinova režima i krizu u Ruskoj Federaciji, jasno je da Putin učiniti sve da taj poraz ne prizna i da ga odgodi, ali teško je vjerovati da se Rusija može oporaviti, ona je diskreditirana na svjetskoj sceni, jer su tvrdili su da neće napasti Ukrajinu a napali su je, a ciljevi u ime kojih je invazija pokrenuta je , ako se vjeruje onome što je predsjednik Putin rekao dva dana prije invazije svode se ruski imperijalni anti-ukrajinski šovinizam i na nepriznavanje suverenosti i teritorijalne cjelovitosti država koje su nekada bile u sastavu ruskog carstva ili Sovjetskog saveza.
Pokušaj realizacije takvih ambicija rezultira sigurnosnim poremećajima i upravo se zbog prijetnje koja dolazi iz Rusije se Europska unija homogenizirala. Ključna promjena na razini europske sigurnosti da je Europa na neodređeno vrijeme odgodila planove o sigurnosnoj autonomiji i opet je zamolila Sjedinjene Države da budu jamci europske sigurnosti.
Rat u Ukrajini je izazvao najveći poremećaj u Europi. Analiziramo li posljednji summit zemalja članica G20 vidimo da je Rusija tamo izolirana, ali da se zemlje trećeg svijeta predvođene Kinom, Indijom, JAR-om, Brazilom, Argentinom ne priklanjaju se bezrezervno američkoj strani. Kina podržava Rusiju ne zbog neke solidarnosti s Rusijom, ne zato što zagovara agresiju, nego Kina ne želi dopustiti da Zapad pobijedi. A izvaneuropske zemlje koje napreduju visokim stopama ekonomskog rasta to su uglavnom zemlje koje se sjećaju kolonijalne prošlosti i njima insistiranje Zapada na jednostrano uvedenim sankcijama i trajnoj hegemoniji Sjedinjenih Država nije tako privlačno kako izgleda iz europske perspektive. Četrdesetak zemalja u svijetu provodi sankcije protiv Rusije, a ostale koje ne provode ne znači da podržavaju Rusiju nego da se ne priklanjaju bezrezervno Zapadu."
SLAVKO BARIĆ, bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH
"Devet mjeseci intenzivnog sukoba donijelo je niz promjena u ciljevima koje je Rusija imala. Ona je reducirala svoje ciljeve u bitnome, i već nakon trećeg mjeseca došlo je do obrnute situacije: konsolidirala se ukrajinska vojska, pružila je cijelo vrijeme izuzetan otpor i na kraju je u zadnja dva i pol mjeseca eksploatirala svoje uspjehe pogotovo na južnom dijelu bojišnice. Rusija je doživjela vojni poraz, operativno umijeće koje je iskazala ukrajinska vojska uz izuzetnu pomoć Zapada stvorilo je ovakvo stanje da je Rusija u defanzivi. Želi zaštititi logistički transport i osiguravati barem uže područje koje je južno od Harkiva kojeg su izgubili kao i Herson. Kremlj se mora zadovoljiti s time da zadrži ove svoje položaje i pokuša političkim putem "zamrznuti sukob". Možemo očekivati da će Ukrajinci po cijeloj crti bojišnice vršiti napade, da će pokušati još dalje otjerati Ruse. Ukrajinci su prilično dobro opremljeni za zimske uvjete ratovanja, dobro su i obučeni, a pomoć koja dolazi sa Zapada je velika. Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države sada su doslovce sva najbolja i najmodernija sredstva dostavili i dostavljaju Ukrajincima uz obuku i osiguranje. Ne očekujem da će biti velikih pomaka kada je u pitanju ova crta bojišnice, ali će Rusi imati grdnih problema da u ovakvim zimskim uvjetima upotrijebe svoje postrojbe. Imat će problema u dostavi svih materijalno-tehničkih sredstava. I život vojnika je sasvim drugačiji u tim uvjetima. Bit će teško i jednima i drugima, ali Ukrajinci imaju sve preduvjete da i zimu iskoriste za nastavak ratnog djelovanja."