- 147. dan rata u Ukrajini
- Putin upozorava na smanjenje kapaciteta Sjevernog toka 1
- Bijela kuća: Rusija priprema aneksiju ukrajinskog teritorija
- Članice EU-a ubrzano se pripremaju za mogući prekid opskrbe ruskim plinom
- Ukrajinci srušili ruski borbeni avion Su-35
- Lavrov: Ruski ciljevi u Ukrajini nisu ograničeni samo na Donbas
- SAD najavile slanje još 4 raketna sustava HIMARS Ukrajini
Tijek događaja:
Potresne scene u Harkivu: Otac drži za ruku mrtvog sina
22:40 - Trinaestogodišnji dječak poginuo je u srijedu u ruskom raketnom napadu dok je čekao autobus u blizini džamije u gradu Harkivu na istoku Ukrajine, rekli su lokalni dužnosnici. Nakon napada, otac tinejdžera je kleknuo držeći za ruku mrtvog sina čije je prekriveno tijelo ležalo na ulici u blizini uništene autobusne stanice, pokazala je fotografija Reutersa.
"Otac je samo sjedio pored mrtvog sina i molio, molio, molio... dok nije došla hitna pomoć da odveze dječakovo tijelo", napisali su na Twitteru očevici ove potresne scene.
Prema izvješćima, spasioci su na nosilima odnijeli još jedno tijelo, dok je u granatiranju teško oštećena obližnja džamija. Oleg Sinehubov, guverner Harkivske oblasti, rekao je da su tri osobe ubijene u Harkivu u srijedu - tinejdžer, muškarac i žena, ali nije jasno jesu li sve tri umrle na autobusnom kolodvoru. Kazao je da je ranjena i 15-godišnja sestra poginulog tinejdžera, ali nije naveo njihova imena.
"Ovo je još jedan užasan teroristički čin Rusa", napisao je Sinegubov na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Rusija, koja je napala Ukrajinu 24. veljače, nije odmah komentirala incident. Zanijekala je da je namjerno gađala civile, čak i dok su ruski raketni napadi razarali ukrajinske gradove i mjesta. U zasebnoj objavi na Telegramu, lokalno tužiteljstvo je reklo kako vjeruje da su rakete ispaljene iz višecijevnog raketnog bacača Uragan. Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, izdržao je napad ruskih trupa koje su stigle do predgrađa u prva dva mjeseca invazije, ali je tijekom proteklog mjeseca bio izložen gotovo svakodnevnom granatiranju nakon razdoblja relativnog zatišja.
Prva dama Ukrajine u američkom Kongresu zatražila više oružja
20:15 - Ukrajinska prva dama Olena Zelenska, koja je u posjetu Sjedinjenim Državama, uputila je u srijedu snažan poziv američkom Kongresu za većom isporukom oružja njezinoj zemlji za borbu protiv ruske invazije.
"Zahvalni smo što su Sjedinjene Države na našoj strani u ovom ratu", kazala je Olena Zelenska dodajući da, međutim, "rat nije gotov". “Tražim od vas više oružja (...) kako bismo zaštitili svačije domove i pravo ljudi da se živi probude u tim domovima”, rekla je.
"Pomozite nam (...) i zajedno ćemo ostvariti veliku pobjedu", dodala je tijekom govora pred američkim parlamentarcima koji su ustali sa sjedala kako bi joj zapljeskali.
Olena Zelenska popratila je svoj govor dijaprojekcijom, pokazujući snimke djece koja su međuvremenu ubijena ili ranjena u ruskim napadima.
Rusi tvrde: Ukrajina gađala pogranična sela i ubila jednu osobu
18:36 - Guverner ruske južne regije Belgoroda rekao je u srijedu da je Ukrajina granatirala dva ruska sela u blizini granice i pritom ubila jednu osobu.
"Prema preliminarnim izvješćima, palo je pet granata. U Nehotejevki su oštećene četiri kuće, pogođeni su krovište, prozori, ograda i zgrada seoskog kluba", rekao je guverner Vjačeslav Gladkov na Telegramu, dodajući da je jedan mještanin poginuo.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti to izvješće.
Otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače, ruski dužnosnici izvijestili su o sporadičnim napadima na ruska naselja, kontrolne točke i infrastrukturu nedaleko od ukrajinske granice, optužujući Kijev za izvođenje napada. Ukrajina nije preuzela odgovornost, ali je incidente u skladištima oružja i drugim mjestima nazvala "karmom" zbog ruske invazije.
Od sutra ruski plin ponovno kreće Sjevernim tokom 1, ali...
18:08 - Ruski plin ponovo će od četvrtka krenuti u Europu plinovodom Sjeverni tok 1, nakon završetka radova na održavanju, objavio je u srijedu njemački operater Gascade, ali Rusija je upozorila da bi pošiljke mogle biti znatno smanjene. Potvrđeno je da će plin ponovo krenuti, izvijestila je njemačka kompanija koja upravlja plinovodom.
Ruski dobavljač plina Gazprom obustavio je isporuke 11. srpnja radi redovnog godišnjeg održavanja plinovoda, a smanjio je pošiljke u Njemačku već mjesec dana ranije, i to za 60 posto, zbog kašnjenja turbine koju je trebao servisirati njemački Siemens.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Putin: Treba vidjeti kvalitetu vraćene opreme za Sjeverni tok 1
17:29 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da se ne zna u kakvom će stanju turbina Sjevernog toka 1 biti vraćena nakon popravka u Kanadi, što dodatno povećava neizvjesnost u pogledu plinovoda koji bi nakon održavanja trebao biti ponovno u funkciji. Putin je kazao i da postoji rizik da se servisirana oprema možda isključi, što bi zaustavilo protok plina kroz Sjeverni tok 1.
Energetski div pod kontrolom Kremlja, Gazprom, u lipnju je smanjio izvoz plina u Europu ovom rutom na 40 posto kapaciteta, okrivivši za to kašnjenje u povratu turbine koju je Siemens Energy servisirao u Kanadi. No ovaj je tjedan objavljeno da se turbina, koju su zahvatile sankcije, može ponovno ugraditi.
"Sada nam kažu da će te strojeve vratiti..., bar jedan od njih. No u kakvom je stanju i kakve će kvalitete biti kad se vrate i kakvi su tehnički parametri nakon ovog otprije planiranog popravka?", rekao je Putin za vrijeme događaja koji je prenosila televizija.
“Možda će se u jednom trenutku ugasiti, i to je to..., a Sjeverni tok 1 će stati jer su strojevi stigli iz Kanade”, dodao je Putin ne iznoseći pojedinosti.
Sjeverni tok 1 najveća je izravna ruska ruta za opskrbu Europe plinom. U četvrtak bi trebalo ponovno pokrenuti izvoz plina nakon uobičajenog godišnjeg desetodnevnog remonta. Putin je u srijedu natuknuo da bi moglo doći do daljnjeg smanjenja opskrbe preko naftovoda koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke, europske gospodarske sile koja se uvelike oslanjala na rusko gorivo.
Zelenskij Bolsonaru: Ne možete biti neutralni
16:30 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je brazilskom predsjedniku Jairu Bolsonaru poručio da ne podržava njegov "neutralni stav" o ratu u Ukrajini. Zelenskij je na putem Telegrama rekao kako želi podršku Brazila. Prethodno je tvitao o svome razgovoru s Bolsonarom.
“Rekao sam mu da ne može biti u sredini, neutralan. Ne podržavam takav stav", dodao je Zelenskij.
Od početka invazije, Bolsonaro izbjegava osuditi ili sankcionirati Rusiju.
“Predsjednik Brazila rekao mi je da podržava Ukrajinu, njen suverenitet, ali Brazil zauzima poziciju neutralnosti”, dodao je Zelenski.
SAD će u Ukrajinu poslati još 4 raketna sustava HIMARS
16:18 - SAD će poslati još četiri topnička raketna sustava visoke mobilnosti (HIMARS) u Ukrajinu u sljedećem paketu vojne pomoći, koji će biti službeno objavljen krajem ovoga tjedna, rekao je danas američki ministar obrane Lloyd Austin.
“Do kraja tjedna predstavit ćemo našu sljedeću pošiljku oružja, streljiva i opreme za Ukrajinu. Uključivat će još četiri HIMARS-a, napredna raketna sustava, koje su Ukrajinci tako učinkovito koristili i koji su napravili značajnu razliku na bojištu,” rekao je Austin.
Lavrov: Ruski ciljevi u Ukrajini nisu ograničeni samo na Donbas
13:45 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u srijedu je izjavio da geografski ciljevi moskovske "specijalne vojne operacije" u Ukrajini više nisu ograničeni na istočnu regiju Donbas, već uključuju i niz drugih teritorija, objavila je ruska državna novinska agencija RIA Novosti.
Lavrov je dodao da će se ciljevi Rusije još više proširiti ako Zapad Kijevu isporuči oružje dugog dometa, piše agencija.
Kada je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače, predsjednik Vladimir Putin negirao je da postoji bilo kakva namjera da se okupira ukrajinski teritorij, kazavši da mu je cilj demilitarizirati i "denacificirati" zemlju, što je izjava koju su Kijev i Zapad odbacili kao izgovor za osvajački rat.
Rusija prijeti Wikipediji zbog informacija o invaziji na Ukrajinu
12:42 - Ruski državni regulator komunikacija Roskomnadzor rekao je da će poveznice na Wikipediju o ruskom ratu u Ukrajini sadržavati izjavu o odricanju od odgovornosti koja korisnicima govori da Zaklada Wikimedia krši ruski zakon, prenosi Reuters.
Njemačka nudi slanje 20 tenkova Leopard Ukrajini od travnja 2023.
12:31 - Njemački zastupnik Roderich Kiesewetter napisao je na Twitteru da će Njemačka isporučivati jednu jedinicu mjesečno od travnja 2023. i tri jedinice mjesečno od listopada 2023.
Kina kupuje rusku naftu
12:02 - Kina je i u lipnju najviše nafte uvezla iz Rusije, zbog nižih cijena, a smanjila je nabavu skupe saudijske nafte, pokazali su podaci objavljeni u srijedu.
MMF: gubitak ruskog plina teško bi pogodio srednju Europu
11:15 - Obustava isporuka ruskog plina teško bi pogodila gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi, a alternativni izvori nabave i ukapljeni plin ublažili bi udarac, pokazalo je istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Ključni most teško oštećen u Hersonu, kažu ruske vlasti
10:40 - Ukrajinsko granatiranje teško je oštetilo ključni most Antonivskij u regiji Herson u južnoj Ukrajini koja je pod kontrolom Rusije, priopćile su regionalne vlasti postavljene u Moskvi.
Kako Reuters izvještava, most Antonivskij - jedna od samo dvije točke prijelaza ruskih snaga na teritorij koji su okupirale na zapadnoj obali goleme rijeke Dnjepar u južnoj Ukrajini - bio je ključna meta za ukrajinske snage posljednjih dana, a Kijev je koristio visokoprecizne američke rakete da ga pokuša uništiti.
Čelnik regije Herson kojeg podržava Rusija, Volodimir Saldo, zatvorio je most za teretni promet u srijedu ujutro u, kako je rekao, "privremenom ograničenju" kako bi se omogućili popravci. Osobni automobili i dalje su mogli koristiti most dug više od jednog kilometra, rekao je Saldo u "hitnom apelu" objavljenom na društvenim mrežama.
Lokalni dužnosnici rekli su novinskoj agenciji RIA da je Ukrajina pogodila most oko 4 sata ujutro s 12 granata iz novopristiglih topničkih raketnih sustava visoke mobilnosti (Himars), američkog topničkog oružja dugog dometa za koje se Kijev nada da će preokrenuti tijek rata.
"Ako se udari nastave, most bi se mogao srušiti", citirala je novinska agencija TASS riječi zamjenika čelnika ruske administracije.
Obavještajne službe Ujedinjenog Kraljevstva u svom redovnom ažuriranju navode da je Antonovskij most ključna ranjivost za ruske trupe u Hersonu. Antonovskij most je važan jer je jedan od samo dva prijelaza preko rijeke Dnjepar koji Rusiji omogućuju opskrbu ili povlačenje snaga s teritorija okupiranog na zapadu. Kontrola prijelaza preko Dnjepra vjerojatno će postati ključni čimbenik u daljnjim borbama, navodi se u izvješću.
Rusija nastavlja ostvarivati minimalne dobitke u svojoj ofenzivi na Donbas, gdje ukrajinske snage drže liniju.
Rusi u Harkivu ubili tri civila, među žrtvama i jedno dijete
10:27 - Ukrajinska novinska agencija Interfax prenosi izvješće da su ruske okupacijske snage ubile tri civila, a jednog ranile u jutarnjem granatiranju u okrugu Saltiv u istočnom gradu Harkivu. U izvješću se citiraju komentari Olega Sinegubova, šefa regionalne vojne uprave u Harkovu, s Telegrama.
Sinegubov je rekao da su među žrtvama 13-godišnji dječak, muškarac i žena. Ozlijeđena je 72-godišnja žena.
Rusi učvrstili položaje na jugu Donbasa, ukrajinske snage odbile raketne napade u drugim dijelovima regije
10:24 - Ukrajinski glavni stožer u utorak navečer objavio je da su se ruske snage dodatno učvrstile u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.
"Neprijatelj je izveo napad u području Pokrovske, postigavši djelomičan uspjeh, te se ukopao na južnom rubu mjesta", stoji u ukrajinskom dnevnom izvješću o situaciji. Pokrovske je naselje 10 kilometara istočno od važnog prometnog čvorišta Bahmuta u regiji Doneck. Linija Siversk-Soledar-Bahmut posljednja je linija obrane koja štiti gradove Slovjansk i Kramatorsk u Donbasu pod kontrolom Ukrajine. Slovjansk je granatiran u utorak, rekli su ranije ukrajinski izvori.
Ukrajinski glavni stožer priopćio je da su odbijeni ruski napadi na druge isturene dijelove Donbasa, uključujući sjeverno od Slovjanska i istočno od Siverska. U regiji Herson u južnoj Ukrajini izvijestili su o topničkim i tenkovskim borbama, ali su rekli da nije bilo promjena na bojišnici.
Ukrajina se priprema pokrenuti ofenzivu na Krimski poluotok koji je anektirala Rusija i ondje stacioniranu rusku Crnomorsku flotu, izjavio je zamjenik ukrajinskog ministra obrane Volodimir Havrilov.
"Rusija će morati napustiti Krim ako želi postojati kao država", rekao je Havrilov u intervjuu za novine Times u Londonu. Havrilov je rekao da je ukrajinsko ponovno zauzimanje Zmijskog otoka, koji je Moskva okupirala na početku invazije, samo prvi korak.
"Spremni smo ih gađati po cijelom Crnom moru ako budemo imali te sposobnosti", rekao je.
Unatoč nastavljenim borbama i retorici, Kijev i Moskva uspjeli su u utorak razmijeniti tijela vojnika poginulih u borbi. "Ukrajina je vratila 45 svojih branitelja", objavile su vlasti u Kijevu, dok je ruska novinska agencija RIA Novosti potvrdila da su predana tijela jednakog broja ruskih vojnika.
Ukrajinci srušili ruski borbeni avion Su-35
10:19 - Ukrajinska protuzračna obrana tvrdi da je srušila ruski borbeni avion Su-35 u blizini Nove Kahovke u regiji Herson. Uz objavu je priložena i snimka kojoj nije potvrđena autentičnost.
SAD i saveznici razmatraju mogućnost obuke ukrajinskih pilota
9:57 - SAD i njegovi saveznici razmatraju moguću obuku ukrajinskih pilota u sklopu dugoročnih napora da potencijalno pomognu Kijevu u izgradnji budućih ukrajinskih zračnih snaga.
Načelnik stožera zračnih snaga Charles "CQ" Brown potvrdio je da su razgovori u tijeku, ali nije potvrdio nikakve odluke. Reutersu je rekao:
"Želite napraviti dugoročni plan o tome kako ćete izgraditi njihove zračne snage i zračne snage koje će im trebati u budućnosti."
Uz zapadnu opskrbu protuzračnim oružjem, Ukrajina je uspjela spriječiti Rusiju da upotrijebi svoje daleko naprednije zračne snage za uspostavljanje dominacije na nebu. Ali Ukrajina se također nastojala odmaknuti od svoje ovisnosti o ruskim zrakoplovima, osiguravajući američke borbene zrakoplove i obučavajući svoje pilote kako upravljati njima. Zračne snage Ukrajine javno su izrazile svoje nade u F-15 i F-16.
EU izradila nacrt kojim predlaže smanjenje potrošnje plina za 10 do 15 posto
9:48 - Europska unija će kasnije danas iznijeti hitne planove za smanjenje potražnje za plinom u roku od nekoliko mjeseci, upozoravajući zemlje da bi bez velikih rezova sada mogle imati problema s gorivom tijekom zime ako Rusija prekine isporuke.
Kako javlja Reuters, Europa žuri napuniti svoja skladišta plina prije zime u slučaju da Moskva dodatno ograniči opskrbu u znak odmazde za europsku potporu Ukrajini. Ruski Gazprom već je obustavio isporuke nekim državama EU. Europska komisija će potaknuti zemlje da se pripreme za moguće daljnje rezove smanjenjem potrošnje plina.
Nacrt plana EU, u koji je Reuters imao uvid, predlaže da zemlje smanje svoju potražnju za plinom u sljedećih osam mjeseci, što bi moglo postati pravno obvezujuće u slučaju hitne opskrbe. Dužnosnici EU rekli su da bi cilj bio smanjenje upotrebe plina za 10-15 posto.
Prijedlog, koji bi se mogao promijeniti prije objave, trebat će odobrenje zemalja EU-a koje su uvelike odgovorne za vlastitu energetsku politiku. Bilo je otpora nekih zemalja, uključujući Poljsku, koje smatraju da njihovi planovi za izvanredne situacije ne trebaju poticaj iz Bruxellesa.
Putin poslao 'Bijele labudove' iznad Barentsovog mora
9.37 - Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je dva nadzvučna bombardera s nuklearnim projektilima Tu-160 iznad Barentsovog mora sjeverno od Norveške, Finske i Švedske. Putin i drugi ruski dužnosnici u nekoliko su navrata upozorili Finsku i Švedsku, koje su do odluke o podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u dugo bile vojno neutralne, da ne udružuju snage sa zapadnim sigurnosnim blokom pod prijetnjom vojne akcije.
Kasnije je malo ublažio stavove. "Nema ničega što bi nas moglo smetati oko ulaska Švedske i Finske u NATO. Mogu se pridružiti čemu god žele", rekao je.
Borbeni zrakoplovi MiG-31 ispratili su zrakoplove Tu-160, nazvane 'Bijeli labudovi', u misiji koja je trajala više od sedam sati. Rusko ministarstvo obrane objavilo je priopćenje nakon prelijetanja, koje se poklopilo s ruskim projektilima koji su pogodili nekoliko naselja u istočnoj i južnoj Ukrajini. "Svi letovi zrakoplova ruskih zračno-svemirskih snaga provode se u strogom skladu s međunarodnim pravilima korištenja zračnog prostora", priopćilo je ministarstvo.
Britanci: Ruska ofenziva na Donbas donosi minimalne dobitke
8:40 - Ruska ofenziva u ukrajinskoj regiji Donbas nastavlja se s minimalnim pomacima dok ukrajinske snage drže liniju, objavila je britanska vojna obavještajna služba. Antonivski most preko rijeke Dnjepar koji su pogodile ukrajinske snage vjerojatno je još uvijek upotrebljiv, reklo je britansko ministarstvo obrane.
"Vrlo je vjerojatno da će most ostati upotrebljiv, ali to je ključna ranjivost za ruske snage. To je jedan od samo dva cestovna prijelaza preko Dnjepra preko kojih Rusija može opskrbljivati ili povući svoje snage na teritoriju koji je okupirala zapadno od rijeke", dodalo je ministarstvo.
Donji tok Dnjepra predstavlja prirodnu barijeru, s plovnim putem obično širokim oko 1000 m. Kontrola prijelaza Dnjepra vjerojatno će postati ključni čimbenik u ishodu borbi u regiji, dodalo je ministarstvo.
Snimka Reutersa sugerira da je Ukrajina ponovno granatirala most Antonivski u južnoj regiji Herson pod kontrolom Rusije, prema izvješću ruske novinske agencije Tass pozivajući se na vlasti postavljene u Rusiji.
Kadirov otkrio koja je zemlja sljedeća na redu nakon zauzimanja Ukrajine
8:16 - Čečenski vođa i Putinov saveznik Ramzan Kadirov tvrdi da je ruski rat u Ukrajini već dobiven i da je Poljska sljedeća na dnevnom redu. U svom najnovijem propagandnom videu objavljenom na društvenim mrežama, Kadirov je rekao kako je plan nakon osvajanja Kijeva prijeći na Poljsku.
Više pročitajte OVDJE.
SAD najavio slanje novog paketa oružja Ukrajini
7:47 - Sjedinjene Države trebale bi u sljedećih nekoliko dana objaviti novi paket oružja za Ukrajinu, tvrde američki dužnosnici. Očekuje se da će paket uključivati američke mobilne raketne bacače, poznate kao Himars, i metke za raketne sustave za višestruko lansiranje, kao i topničko streljivo, rekao je John Kirby, glavni glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Sjedinjene Države osigurale su 8 milijardi dolara sigurnosne pomoći od početka rata, uključujući 2,2 milijarde dolara u prošlom mjesecu.
Washington će nametnuti sankcije proruskim dužnosnicima u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom koji se predstavljaju kao opunomoćenici, rekao je Kirby. Predvidio je da će ovi opunomoćenici pokušati održati "lažne referendume" nastojeći legitimizirati rusku kontrolu.
Putin dobio podršku Irana za invaziju
7:38 - Putin je u utorak dobio potporu iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija, za invaziju na Ukrajinu.
Khamenei je rekao Putinu:
"Rat je surova i teška tema i Iranu nije nimalo drago što zbog toga pate obični ljudi, ali da u slučaju Ukrajine niste poduzeli akciju, druga strana bi izazvala rat", rekao je Khamenei Putinu. "Ako je put NATO-u otvoren, on ne poznaje granice i da nije zaustavljen u Ukrajini, započeli bi isti rat nešto kasnije pod izlikom Krima."
Rekao je da Rusija i Iran moraju postupno surađivati kako bi smanjili moć dolara.
Putin je ponovio prosudbu Irana da nije imao drugog izbora nego izvršiti invaziju, rekavši: "Nitko nije za rat, a gubitak života običnih ljudi je velika tragedija, ali ponašanje Zapada nas je natjeralo da nemamo izbora nego da reagiramo. Neke europske zemlje rekle su 'Bili smo protiv članstva Ukrajine u NATO-u, ali smo pristali pod pritiskom Amerike', što pokazuje njihovu nesamostalnost."
Putina čekao turskog kolegu
7:36 - Ruski predsjednik Vladimir Putin ostavljen je nespretno stajati u prostoriji ispred gomile novinara dok je čekao susret sa svojim turskim kolegom Recepom Erdoğanom punih 50 sekundi.
Snimka snimljena uoči sastanka u utorak prikazuje Putina kako se vrpolji, prebacuje težinu i povlači niz neugodnih lica pred kamerama gotovo minutu prije nego što ga Erdogan konačno pozdravi.
Bio je to nepoznat teren za ruskog čelnika koji je stekao reputaciju da svjetske čelnike tjera da čekaju, namjerno, ponekad satima nakon što su zakazani razgovori trebali početi. Neki su nagađali da je to možda osveta za sastanak u Moskvi 2020. na kojem je Erdogan toliko dugo čekao ulazak u sobu za sastanke da je sjeo.
Putin na jesen planira nekoliko posjeta u inozemstvo
7:30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava nekoliko puta posjetiti inozemstvo na jesen, rekao je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov. Napomenuo je da su pripreme za posjete u tijeku.
"U vrlo bliskoj budućnosti ne, ali prema rasporedu, recimo da se planira još nekoliko posjeta na jesen", rekao je Peskov, a prenosi ruska državna medijska agencija Tass.
Peskov je napomenuo da su pripreme za posjete u tijeku.
Institut za rat: Putin bi mogao prijetiti nuklearnim oružjem u okupiranim ukrajinskim regijama
7:27 - Vladimir Putin bi mogao iskoristiti nuklearne prijetnje kako bi odvratio ukrajinsku protuofenzivu u aneksiranim regijama Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk, navodi Institut za rat u svom izvješću.
Nakon aneksije, Putin može izjaviti, izravno ili indirektno, da se ruska doktrina koja dopušta upotrebu nuklearnog oružja za obranu ruskog teritorija odnosi na novopripojene teritorije. Takve akcije zaprijetile bi Ukrajini i njezinim partnerima nuklearnim napadom ako se ukrajinska protuofenziva za oslobađanje teritorija pod ruskom okupacijom nastavi.
Putin možda vjeruje da bi prijetnja ili uporaba nuklearnog oružja obnovila rusko odvraćanje nakon što je njegova katastrofalna invazija razbila ruske konvencionalne sposobnosti odvraćanja, iako su se prethodni ruski nagovještaji o spremnosti Moskve da upotrijebi nuklearno oružje pokazali praznima.
Ukrajina i njezini zapadni partneri mogli bi imati sve manju priliku da podrže ukrajinsku protuofenzivu na okupirani ukrajinski teritorij prije nego što Kremlj anektira taj teritorij, navodi se u izvješću.
Članice EU-a ubrzano se pripremaju za mogući prekid opskrbe ruskim plinom
7:05 - Države EU-a ubrzavaju pripreme za mogući potpuni prekid opskrbe ruskim plinom, a Europska komisija u srijedu bi trebala iznijeti svoj krizni plan, objavio je ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima i hrvatska Hina. Prema planu EK, oko 11 milijardi kubičnih metara plina uštedjelo bi se ograničenjem grijanja i hlađenja u zgradama, između četiri i 40 milijardi kubičnih metara uštedjelo bi se na smanjenju potrošnje plina za proizvodnju električne energije te oko 10 milijardi na smanjenju industrijske potražnje. Prijedlog Komisije bit će podloga za raspravu na izvanrednom sastanku ministara za energiju koji je sazvan za 26. srpnja. O načinima štednje i stanju s popunjenošću zaliha plina u Njemačkoj, Francuskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Italiji, pišu u tekstu agencije dpa, AFP, Agerpress, Hina, STA, EFE i ANSA.
Claudia Kemfert, energetska stručnjakinja pri Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW), rekla je da će vlada uspjeti izbjeći nestašice ako bude započela odnose s drugim dobavljačima plina osim Rusije, stalno punila skladišta i poticala javnost da štedi plin.
"Ako se ispune tri uvjeta, ne vidim da ćemo se zapravo morati suočiti s nestašicom plina", rekla je Kemfert. Njemački alternativni izvori za konvencionalni prirodni plin do sada su uglavnom bili Nizozemska i Norveška.
Što se tiče ukapljenog prirodnog plina (LNG), ministar gospodarstva Robert Habeck pokušao je uspostaviti nove odnose opskrbe za vrijeme proljetnog posjeta Kataru. Hoće li, kada i koliko još plina stvarno doći iz emirata, tek treba vidjeti. Razina popunjenosti njemačkih skladišta plina polako, ali postojano raste. Sada je na otprilike 65 posto. Njemačka vlada više puta je pozvala potrošače i industriju da štede energiju.
Francuska vlada se u međuvremenu priprema za mogućnost potpunog prekida opskrbe ruskim plinom, rekao je ministar gospodarstva Bruno Le Maire 10. srpnja. Kako bi izbjegla nestašice, vlada je zatražila da se nacionalna skladišta plina popune do "gotovo 100 posto" do početka jeseni. U slučaju nestašice električne energije, francuska vlada priprema niz mjera za zimu kako bi prioritet dala privatnim kućanstvima i određenim industrijama. "Očito je da čuvamo privatna kućanstva i (…) ne zatvaramo tvornice ili ukidamo javni prijevoz", rekla je Borne.
Prema uredbi EU-a, skladišta plina moraju biti barem 80 posto puna do 1. studenog 2022.
Rumunjski premijer Nicolae Ciuca rekao je da će njegova zemlja moći ispuniti taj cilj prije roka.
Hrvatska je najavila da će u aktualnoj energetskoj krizi udvostručiti kapacitet LNG-a na otoku Krku s 2,9 milijarda na 6,1 milijardu kubičnih metara. Vlada želi Hrvatsku pozicionirati kao regionalno energetsko središte u srednjoj Europi kako bi mogla pokriti energetske potrebe svojih susjeda - Slovenije, Bosne i Hercegovine te Mađarske. Hrvatska planira i udvostručiti kapacitete Jadranskog naftovoda (JANAF) koji već s postojećim kapacitetima može zadovoljiti sve potrebe Mađarske. Državno podzemno skladište prirodnog plina Okoli popunjeno je 38 posto, a očekuje se da će do 1. listopada biti popunjeno 90 posto.
Slovenska energetska agencija pokrenula je prvu fazu kriznog plana opskrbe plinom. Agencija prati opskrbu plinom na pravcima koji utječu na opskrbu u Sloveniji, uključujući plinovod Sjeverni tok 1. Pozvala je svoje potrošače da oprezno koriste prirodni plin. Agencija je priopćila da je opskrba potrošača plinom u Sloveniji trenutačno bez smetnji, no upozorava na potencijalne poremećaje u budućnosti ako se smanji protok ruskog plina.
Iako Španjolska nije među najovisnijim zemljama o ruskoj energiji, vlada je najavila da će promicati rad na daljinu, poticati javni prijevoz i ograničiti termostate.
Španjolska potpredsjednica i ministrica za ekološku tranziciju Teresa Ribera pozvala je na "razborito korištenje energije" u aktualnom toplinskom valu. S popunjenih 72 posto skladišta, Ribera je rekla da je Španjolska "vrlo dobro pozicionirana" u pogledu prirodnog plina.
Talijanska vlada priprema veliku edukativnu kampanju o štednji plina i vode no situacija zasad nije alarmantna što se tiče plina. Zalihe za zimu, po službenim podacima, već su sada dosegle 64 posto ukupnog kapaciteta od 6,1 milijarde kubičnih metara. Ciljane razine od 90 posto do kraja godine su nadohvat ruke.
Putin: Ukrajina nije ispunila uvjete mirovnog sporazuma
4:36 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu u Teheranu da Moskva ne vidi želju Ukrajine da ispuni uvjete onoga što je opisao kao preliminarni mirovni sporazum dogovoren u ožujku. Obraćajući se novinarima na završetku posjeta Iranu, Putin je rekao da su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ponudili posredovanje između Rusije i Ukrajine, koju su snage Moskve napale krajem veljače.
Ukrajinska vlada nije odmah odgovorila na Putinove izjave u ranim jutarnjim satima u srijedu.
Upitan o mogućem sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, Putin je rekao da se Kijev nije pridržavao uvjeta preliminarnog mirovnog sporazuma za koji je rekao da je "praktički postignut" u ožujku.
"Konačni rezultat naravno… ovisi o spremnosti strana da provedu dogovore koji su postignuti. Danas vidimo da vlasti u Kijevu nemaju takvu želju."
više pročitajte OVDJE.
Bijela kuća: Rusija priprema aneksiju ukrajinskog teritorija
4:30 - Rusija se priprema na aneksiju ukrajinskog teritorija i namjerava postaviti nelegitimne i sebi bliske dužnosnike u područjima pod svojom kontrolom, rekla je u utorak Bijela kuća.
Otkrivajući ono što je nazvao američkim obavještajnim podacima, John Kirby, glasnogovornik Nacionalnog vijeća za sigurnost, rekao je na brifingu za medije Bijele kuće da se Rusija sprema i uvesti rublju kao valutu i prisiliti stanovnike da predaju zahtjev za državljanstvom. Rusija također pokušava preuzeti kontrolu nad televizijskim tornjevima, rekao je.
Kirby je rekao i da će SAD u nekoliko sljedećih dana najaviti novi paket oružja za Ukrajinu koja se žestoko bori s ruskim snagama na istoku zemlje, šesnaesti po redu paket. Komentirajući posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Teheranu u utorak, Kirby je naglasio da on pokazuje kako je Rusija postala izolirana. To je bio prvo putovanje čelnika Kremlja izvan granica bivšeg SSSR-a otkad je Moskva 24. veljače izvršila invaziju na Ukrajinu.
SAD je prošli tjedan rekao da ima informacije koje pokazuju da se Iran sprema Rusiju opskrbiti s do nekoliko stotina dronova, uključujući i neke koji mogu nositi oružje. Teheran se također sprema, po američkim informacijama, trenirati ruske snage da koriste dronove. Iranski ministar vanjskih poslova je to zanijekao.
Kirby je u utorak rekao da još uvijek nema naznaka da je Iran isporučio dronove Rusiji.
Putin upozorava na smanjenje kapaciteta Sjevernog toka 1 zbog popravaka opreme
0:44 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu da bi kapacitet plinovoda Sjeverni tok 1, najveće pojedinačne konekcije za opskrbu Europe ruskim plinom, mogao biti dodatno smanjen zbog sporog napretka u održavanju opreme. Sjeverni tok 1, koji prolazi dnom Baltičkog mora do Njemačke, u fokusu je otkako je Rusija poslala trupe u Ukrajinu 24. veljače u, kako tvrdi Moskva, "specijalnoj vojnoj operaciji". Plinovod ne radi zbog godišnjeg održavanja od 11. do 21. srpnja. Izvori su za Reuters rekli kako se očekuje da će Sjeverni tok nastaviti izvoz plina prema planu, ali sa smanjenim kapacitetom.
Obraćajući se novinarima nakon posjeta Teheranu, Putin je rekao da na Sjevernom toku 1 postoji pet jedinica za pumpanje plina, kojima upravlja Siemens Energy, dok još jedna jedinica nije u funkciji zbog "raspadanja unutarnje obloge".
"Tamo postoje dva stroja koja rade, pumpaju 60 milijuna kubičnih metara dnevno … Ako se jedan ne vrati, bit će jedan, a to je 30 milijuna kubičnih metara. Ima li Gazprom nešto s tim?", rekao je Putin, dodajući da bi još jedna turbina za pumpanje plina trebala biti poslana na održavanje 26. srpnja.
Sjeverni tok 1 ima kapacitet od preko 55 milijardi kubičnih metara (bcm) plina godišnje za izvoz u Europsku uniju, koja je prošle godine uvezla ukupno oko 140 bcm plina iz Rusije. Energetski div pod kontrolom Kremlja, Gazprom, prošlog je mjeseca smanjio izvoz plina ovom rutom na 40 posto kapaciteta, navodeći kašnjenja u povratu turbine koju je Siemens Energy servisirao u Kanadi, a koja je u početku zabranila povrat opreme, pozivajući se na sankcije.
List Kommersant izvijestio je u ponedjeljak, pozivajući se na ljude upoznate sa situacijom, da je Kanada naposljetku poslala turbinu potrebnu za Sjeverni tok 1 u Njemačku 17. srpnja zrakoplovom, nakon što su radovi na popravku bili dovršeni.
Putin je također rekao da Gazprom nije kriv za smanjenje kapaciteta tranzita plina, uključujući i zatvaranje jedne od ruta preko Ukrajine u Europu od strane Kijeva. Dodao je da je Gazprom spreman ispuniti svoje obveze u izvozu plina.
