Nakon što je 16 godina žarila i palila europskom političkom scenom, Angela Merkel potkraj 2021. godine otišla je u mirovinu, a na mjestu kancelarke zamijenio ju je Olaf Scholz. O političkom umirovljenju najmoćnije žene svijeta pisao se mjesecima, a njemački narod na poseban joj je način izrazio zahvalnost za sve godine koje ih je vodila.
Neki su je voljeli, neki baš i nisu, no kako god se okrene sigurna je bila jedna stvar - Merkel je bila najmoćnija žena svijeta i jedna od najvažnijih političkih figura u posljednjih dvadeset godina koju su poštivali i apsolutno svi, pa čak i ruski predsjednik Vladimir Putin. Stoga nije čudno da se ime bivše kancelarke sve češće pojavljuje u kontekstu mirotvorca između Rusije i Ukrajine nakon ruske invazije na tu zemlju.
Zazivaju je sa svih strana
Bivši talijanski premijer Matteo Renzi nedavno je za list La Stampa kazao kako bi sukobu trebala posredovati upravo Angela Merkel, jer je ona jedna od tek nekoliko osoba doraslih za pregovore s Vladimirom Putinom. "Ona je jedina sposobna razgovarati u Moskvi, Washingtonu i svim prijestolnicama i nju će se slušati", rekao je Renzi.
Angelu Merkel kao posrednika u situaciji vidi i šef Ljevice u Njemačkoj, Dietmar Bartsch. On je nedavno izjavio kako savezna vlada kancelara Olafa Scholza (SPD) nema posredničku ulogu koju je njegova prethodnica Merkel imala kao kancelarka, pozivajući se na posredovanje u mirovnom sporazumu iz Minska, prenosi ZDF.
Žal za jednom figurom kakva je bila Angela Merkel izrazio je još početkom veljače turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nakon posjeta Kijevu. "U prošlosti je bivša kancelarka Angela Merkel stigla i držala ključ za rješenje problema. U ovom trenutku ne postoji takav vođa", rekao je Erdogan.
Bivši pristaša ruskog predsjednika Vladimira Putina i vanjskopolitički suradnik Dume Andrej Kortunov, također se pridružio onima koji su mišljenja da bi Angela Merkel mogla posredovati u ovoj situaciji. On vjeruje da će do mirovnog sporazuma biti izrazito teško doći, a osim Merkel, za mirotvorca predlaže i kineskog predsjednika Xija Jinpinga.
Komentirajući rat u Ukrajini, Angelu Merkel u svojoj izjavi za medije u srijedu je spomenuo i predsjednik Zoran Milanović. Upitan tko može primiriti ovu situaciju, Milanović je odgovorio da to mogu napraviti samo "Ukrajina i Rusija ili Rusija i Amerika". "Da su ovo vodili Berlin i Pariz, nažalost nisu bili u stanju, do rata ne bi došlo. Tu su se upleli Amerikanci, Britanci, sila koja to više nije. Imamo tu Pariz i Berlin koji su konstruktivni, međutim otišla je Angela Merkel", rekao je Zoran Milanović. "Da je Europa tu, a nije očito u stanju imati jaču ulogu, ovog sukoba možda ne bi bilo", zaključio je Milanović.
Bila je dostojan protivnik
Merkel je bila jedna od ključnih osoba koja je posredovala i u krizi 2015. godine, kada se doslovno"razletjela" na sve strane kako bi smirila situaciju. U toj krizi, ključnu ulogu s njom odigrao je tadašnji francuski predsjednik Francois Hollande. Upravo se za te zemlje očekivalo da će i sada odigrati ključnu ulogu u posredovanju i miru, no Njemačka i Francuska ostale su u sjeni SAD-a i Velike Britanije. Zbog toga su se čak te dvije zemlje našle na udaru kritika, a njihove reakcije su po mnogima "zakašnjele" i previše inertne.
Vladimir Putin možda nije volio Angelu Merkel, ali ju je poštovao. Kada je bila kancelarka, Merkel se često sastajala s Putinom, a 2016. godine Putin je njihov odnos okarakterizirao kao "vrlo poslovan". "Vjerujem joj. Ona je vrlo otvorena osoba. Također je pod stalnim pritiscima, ali vrlo naporno radi na rješavanju kriza, uključujući i onu na jugozapadu Ukrajine", rekao je tada u intervjuu za njemački Bild.
No, ono što joj je navodno jako zamjerio te što ga je posebno naljutilo, pisao je svojevremeno njemački Zeit, su snažne ekonomske sankcije koje je Merkel organizirala, a Europa sprovela 2014. godine protiv Rusije. Zbog toga su je ruske elite vidjele čak kao protivnicu.
Unatoč svim izazovima koje je Merkel u određenim trenucima imala pred sobom i svojom administracijom, navodno je ruska predsjednička administracija itekako poštovala kancelarku, smatrajući da je njezin stav u krimskoj krizi bio stav "dostojnog protivnika". Zeit piše kako je ona možda jedina od europskih političarki koja je doista bila cijenjena - u pregovorima u Minsku bila je izravna i predvidljiva, a Putin je uvijek znao na čemu je s njom.
Merkel se doživljavala kao vrlo principijelna, smatrala se snažnom, a kritičkim intelektualcima je bila važna jer se "jedina stvarno suprotstavila Putinu", rekao je ruski novinar i njemački stručnjak Alexander Sambuk. Koliko joj se vjerovalo možda najbolje govori činjenica da su jednom prilikom stanovnici sela u blizini zapadnosibirskog grada Omska zatražili od Merkel da im izgradi cestu koju ruska vlada nije mogla završiti.
Europa nije ista nakon njezina odlaska
Htjeli to europski čelnici ili ne, njezin je odlazak jako uzdrmao političku poziciju Europe. Dok je Merkel bila na vlasti u Njemačkoj, Europa je bila lider i predvodnik, a sada pak je Europa pala u sjednu nekih drugih koji se nameću kao lideri. Merkel je bila neustrašiva - sa svima je pokušala uspostaviti dijalog, ali nije se nikoga bojala te se u svakoj situaciji svima znala nametnuti kao ravnopravni protivnik, pa i samom Vladimiru Putinu, pred kojim sad svijet strepi.
Iako se njezine ime sve češće zaziva kao ono koje bi moglo spasiti stvar, Merkel se do sada o tome nije oglašavala. Prije tjedan dana, osudila je rusku invaziju na Ukrajinu te je dala punu podršku svojem nasljedniku Olafu Scholzu. Tim je činom Merkel barem na kratko začepila usta kritičarima, koji su smatrali da su Scholzove reakcije na krizu prespore i debelo zakašnjele. Angela Merkel mogla bi biti "as iz rukava" i mirotvorac između zaraćenih strana, no to bi s druge strane bila svojevrsna pljuska svim ostalim svjetskim liderima, odnosno pokazatelj da možda i nisu toliko sposobni kakvima se predstavljaju.
Mogu li se oni nositi s time? Odgovor na to pitanje tek će se doznati, ako i kada svjetske sile shvate da bi najmoćnija žena svijeta, koja sada uživa u mirovini, mogla biti šansa za mir u svijetu. Jer, kako je znakovito poručio Matteo Renzi, zaista se na kraju postavlja jedno jako važno pitanje - želimo li da ona bude u mirovni dok se svijet raspada?
Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
