- 146. dan rata u Ukrajini
- Rusija namjerava odsjeći Ukrajinu od Crnog mora
- Putin se sastaje s iranskim i turskim predsjednikom
- EU čeka otvaranje Sjevernog toka 1, razmatraju se alternative
- Rusi bombardiraju gradove širom Ukrajine
- Zelenskij traži da Rusija dobije status terorističke države
- EU će dodati rusku Sberbank i 48 dužnosnika na svoju crnu listu
- Iran i ruski Gazprom potpisali sporazum o suradnji u energetici
- Ukrajinske snage granatiraju most i hidroelektranu u Hersonu
Joe i Jill Biden u Bijeloj kući dočekali prvu damu Ukrajine
22.38 - Američki predsjednik Joe Biden, s cvijećem u ruci, i prva dama Jill Biden dočekali su danas u Bijeloj kući prvu damu Ukrajine Olenu Zelensku, u posjetu uoči njezina sutrašnjeg obraćanja Kongresu.
Supruga ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zagrlila je Jill Biden i primila cvijeće od predsjednika, koji je dočekao njezino vozilo ispred Bijele kuće. Dvije žene i delegacije dviju zemalja poslije su sjeli na razgovor u Plavoj sobi Bijele kuće.
Ukrajina: Ne želimo da rat potraje do zime
22.13 - Glavni savjetnik ukrajinskog predsjednika danas je rekao da Ukrajina ne želi da rat traje do zime jer bi to ruskim snagama dalo vremena da otežaju bilo kakvu ukrajinsku protuofenzivu.
U intervjuu za ukrajinski časopis NV, predstojnik ureda predsjednika Volodimira Zelenskog Andrij Jermak izrazio je nadu da će američka pomoć Ukrajini omogućiti dostatnu količinu oružja prije zime kako bi ukrajinske snage postigle "pobjedu" prije toga.
"Vrlo je važno za nas da ne uđemo u zimu. Nakon zime, kad Rusi budu imali više vremena da zadrže pozicije, bit će zasigurno puno teže", rekao je Jermak. Rusija pokušava "uvući" Ukrajinu u takav produženi sukob, rekao je Jermak.
Kremlj je rekao da nema vremenskog ograničenja sukoba koji je počeo 24. veljače i koji Moskva zove "specijalnom vojnom operacijom" zbog osiguravanja vlastite sigurnosti. Ukrajina i Zapad osudili su to kao ničim izazvanu agresiju.
Putin nahvalio Erdogana: 'Zahvaljujući vama je došlo do pomaka'
21.26 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas u Teheranu da je postignut napredak u pregovorima o izvozu žita iz Ukrajine preko Crnog mora i zahvalio turskom kolegi Recepu Tayyipu Erdoganu na "posredovanju" u tom pitanju, javljaju agencije.
"Želio bih vam zahvaliti na posredničkim naporima, što ste ponudili Tursku kao teren za pregovore o pitanjima proizvodnje hrane i izvoza žitarica preko Crnog mora", rekao je Putin na sastanku s Erdoganom u Teheranu.
"Zahvaljujući vašem posredovanju, pomaknuli smo se. Sva pitanja nisu još riješena, to je točno, ali došlo je do pomaka i to je dobra stvar", nastavio je.
Putin i Erdogan stigli su u Teheran na razgovore s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem o sukobu u Siriji. No dvojica predsjednika na sastanku su namjeravala razgovarati i o pitanju izvoza žitarica iz Ukrajine.
Ukrajina se priprema napasti Krim pod ruskom okupacijom
18.19 - Ukrajina se priprema napasti crnomorski poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine i gdje se nalazi ruska Crnomorska flota, prema riječima vladinog dužnosnika.
"Imamo protubrodske sposobnosti i prije ili kasnije ciljat ćemo flotu", rekao je ukrajinski ministar obrane Volodimir Havrilov The Timesu tijekom svoga posjeta Londonu. "Rusija će morati napustiti Krim ako žele postojati kao država", rekao je.
Havrilov je rekao da je preotimanje Zmijskog otoka, kojeg je okupirala Moskva u ranim danima invazije, bio prvi korak. "Spremni smo ih naciljati duž cijelog Crnog mora ako budemo imali tu mogućnost", rekao je.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov reagirao je rekavši da su izjave Havrilova potvrdile nužnost "specijalne vojne operacije" kako službeno nazivaju rat u Rusiji.
"Samo tako Ukrajina može biti oslobođena od takvih predstavnika vodstva", rekao je Peskov, prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS.
Rusija prekosutra ipak pušta plin Europi Sjevernim tokom 1, ali manje?
17.43 - Transport ruskog plina kroz Sjeverni tok 1 mogao bi se nastaviti prekosutra nakon završetka remonta, rekla su dva upućena izvora.
Plinovod, kojim stiže više od trećine ruskog plina u Europsku uniju, bio je zatvoren zbog godišnjeg održavanja koje je počelo 11. srpnja. Pozivajući se na europskog povjerenika za proračun Johannesa Hana, list Wall Street Journal je ranije danas objavio da Europska komisija ne očekuje ponovno otvaranje plinovoda nakon održavanja.
Neimenovani izvori su Reutersu rekli kako očekuju da transport plina krene na vrijeme, ali sa smanjenim kapacitetom od 160 milijuna prostornih metara dnevno.
"Gazprom će se vratiti na razine prije 11. srpnja", rekao je izvor govoreći o količini plina koja se od četvrtka očekuje kroz Sjeverni tok 1. List Kommersant je u ponedjeljak objavio da je Kanada 17. srpnja avionom poslala turbinu u Njemačku. Izvor je rekao kako je malo vjerojatno da će turbina biti instalirana do 21. srpnja.
Granatiranja na istoku Ukrajine
15:44 - Najmanje jedna osoba poginula je u utorak u ruskom raketnom napadu na središte istočnog ukrajinskog grada Kramatorska, rekao je regionalni guverner. Guverner Donjecka Pavlo Kirilenko rekao je da je napad uzrokovao požar u stambenoj zgradi.
"Rusi su pogodili središnji dio grada...Trenutačno se zna za najmanje jednog mrtvog civila", napisao je Kirilenko na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Spasioci su na terenu. Gradonačelnik Kramatorska Oleksandr Hončarenko i gradsko vijeće objavili su fotografiju plamena kako izbija iz stambene zgrade. Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače, nije se odmah oglasila o situaciji u Kramatorsku. Više puta je zanijekala ciljanje civila.
Nakon što nije uspjela zauzeti glavni grad Kijev na početku invazije, Rusija je pokrenula kampanju razornog bombardiranja kako bi učvrstila i proširila svoju kontrolu na jugu i istoku Ukrajine. Ukrajinski dužnosnici rekli su da očekuju da će Kramatorsk, grad s više od 150.000 ljudi prije ruske invazije, postati jedno od glavnih žarišta ruske ofenzive u istočnoj Ukrajini. Ukrajina tvrdi da su ruske snage intenzivirale napade s velike udaljenosti na mete udaljene od linije bojišnice i pritom ubile brojne civile. Moskva pak navodi da gađa vojne ciljeve.
Ukrajinske snage uništile ključan most američkim raketama
15:43 - Ukrajinske oružane snage uništile su ključan most na teritoriju pod ruskom kontrolom na jugu zemlje pomoću američkog raketnog sustava HIMARS, dok Rusi nastavljaju granatirati istok Ukrajine. Vojni analitičari kažu da bi tek pristigao topnički raketni sustav visoke mobilnosti (HIMARS), koji je precizniji i ima veći domet od drugog topništva, mogao biti prijelomna točka za Kijev u njegovoj protuofenzivi na jugu zemlje.
Zamjenik čelnika ruske administracije u južnoj regiji Herson, Kirill Stremousov, rekao je u videu koji je objavila novinska agencija TASS da je Ukrajina pogodila most Antonivku u Hersonu sa sustavom HIMARS pri čemu je oštećena cesta, ali nitko nije ozlijeđen.
Kilometar dug most jedna je od samo dvije točke prijelaza na teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj strani rijeke, uključujući glavni grad regije Herson, dom za 280.000 ljudi prije početka invazije. Rusija je zauzela Herson i okolno područje uz malo otpora u prvim danima invazije, ali su ukrajinski dužnosnici posljednjih tjedana razgovarali o protuofenzivi za povratak teritorija, uz pomoć oružja isporučenog sa zapada. Stremousov je rekao da će se popraviti oštećeni most, koji čini se ima četiri velike rupe u asfaltu.
Broj žrtava raketiranja Vinice popeo se na 25
15:24 - Broj poginulih u ruskom raketiranju grada Vinice prošloga četvrtka popeo se na 25.
"Nažalost, ove noći je preminula Natalija Falštinska, neurologinja, koja je radila u klinici Neuromed, koja je bila u epicentru eksplozije", rekao je ukrajinskoj televiziji u utorak šef vojne uprave regije Vinica Serhij Borzov.
Falštinska je liječila pacijente u klinici kada je pao projektil. Iza nje je ostalo troje djece.
Najmanje 54 osobe ranjene u raketnom napadu i dalje su hospitalizirane.
"Osam ih je teško ranjeno, uključujući 20-godišnju djevojku u kritičnom stanju, koja ima opekotine na 98 posto tijela", rekao je Borzov. “Četiri pacijenta s teškim opeklinama prevezena su u kliniku u Lavovu."
Zelenskij nastavlja otpuštati obavještajce
15:14 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u utorak je smijenio još nekoliko visokorangiranih časnika obavještajne agencije u sklopu opsežnog procesa 'čišćenja' sigurnosnih i tužiteljskih službi u državi, a nakon brojnih prebjega na rusku stranu. Ukazom objavljenim u utorak Volodimir Horbenko smijenjen je s dosadašnje funkcije zamjenika šefa Službe sigurnosti Ukrajine (SBU). S dosadašnjih su dužnosti smijenjena i četiri regionalna čelnika iz Sumija, Dnipropetrovska, Zakarpatja i Poltave, zajedno s ravnateljem SBU-a Žitomira. Zelenski je imenovao novoga regionalnog ravnatelja službe u Harkivu. To je mjesto bilo upražnjeno još od kraja svibnja.
Šef SBU-a Ivan Bakanov, Zelenskijev prijatelj iz djetinjstva, s dužnosti je smijenjen u nedjelju, a parlament u Kijevu potvrdio je tu odluku u utorak. Iz istog je razloga u nedjelju bez posla ostala i glavna tužiteljica Irina Venediktova.
Zelenskij je pokrenuo proces velikog 'čišćenja' višeg i visokorangiranog osoblja u obavještajnim službama i službama državnog odvjetništva kao odgovor na velik broj prebjega okupacijskim ruskim snagama. SBU ima oko 30.000 zaposlenih.
Rusija kaže da je voljna osigurati ukrajinsko žito na globalnim tržištima
14:55 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija očekuje nastavak razgovora o sigurnom prolazu ukrajinskih pošiljki žitarica preko Crnog mora u bliskoj budućnosti, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS. TASS je citirao Peskovljevu izjavu da je Rusija voljna dati sve od sebe kako bi osigurala da ukrajinsko žito može dospjeti na globalna tržišta.
Ukrajinsko granatiranje hidroelektrane moglo bi dovesti do prekida plovidbe Dnjeprom
14:12 - Ukrajinsko granatiranje hidroelektrane na teritoriju pod ruskom kontrolom u južnoj Ukrajini moglo bi dovesti do potpunog prekida plovidbe rijekom Dnjeprom, najvećim vodenim putem u zemlji, tvrdi ruska novinska agencija TASS. U izvješću se citiraju vlasti koje je Rusija postavila u okupiranoj regiji Herson.
Ruske snage su u prvim danima invazije zauzele hidroelektranu Kahovka, koja se nalazi u regiji Herson sjeverno od Krima koji je Rusija anektirala. Ruske vlasti u Hersonu rekle su da su ukrajinske oružane snage ubrzale granatiranje grada i elektrane posljednjih dana u sklopu protuofenzive Kijeva.
Iran i ruski Gazprom potpisali sporazum o suradnji u energetici
12:31 - Nacionalna iranska naftna kompanija (NIOC) i ruski proizvođač plina Gazprom u utorak su potpisali memorandum o razumijevanju vrijedan oko 40 milijardi američkih dolara, priopćila je novinska agencija iranskog ministarstva za naftu SHANA. Sporazum su na virtualnoj svečanosti potpisali izvršni direktori dviju kompanija, na dan kada je ruski predsjednik Vladimir Putin stigao na samit u Teheranu s iranskim i turskim kolegama.
Gazprom će pomoći NIOC-u u razvoju plinskih polja Kish i Sjeverni Pars te šest naftnih polja, prenosi SHANA. Ruski Gazprom će također biti uključen u završetak izgradnje projekata vezanih uz ukapljeni prirodni plin (LNG) i izgradnju cjevovoda za izvoz plina.
Iran, nakon Rusije, ima druge najveće rezerve plina na svijetu, no američke sankcije su spriječile pristup tehnologiji i usporile razvoj izvoza plina.
Šaljući jasnu poruku Zapadu da će Rusija nastojati ojačati veze s protuzapadnim Iranom, Putin će se sastati s najmoćnijim autoritetom Islamske Republike, vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hameneijem, samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden posjetio Izrael i Saudijsku Arabiju. Putinov posjet Teheranu pozorno se prati jer je ruska invazija na Ukrajinu žestoko poremetila globalno tržište nafte, podižući cijene na visoku razinu što je doprinijelo povećanju troškova života i rastu inflacije.
EU će dodati rusku Sberbank na svoju crnu listu
11.47 - Europska unija namjerava dodati najveću rusku banku Sberbank i čelnika divovske tvrtke za proizvodnju cinka i bakra UMMC na svoju crnu listu pojedinaca i tvrtki optuženih za potporu invaziji Moskve na Ukrajinu, prema nacrtu dokumenta u koji je Reuters imao uvid.
Na novom popisu od 48 dužnosnika i devet subjekata koji će biti stavljeni na crnu listu, a koji je pripremila služba za vanjske poslove EU, nalaze se i čelnici motociklističkog kluba Noćni vukovi, glumci, političari, zamjenik šefa ruske sigurnosne službe, članovi obitelji sankcioniranih oligarha i vojna lica.
Dodavanje Sberbanke na crnu listu zamrznulo bi njezinu imovinu na Zapadu i potpuno spriječilo transakcije, s iznimkom financijskih operacija za trgovinu hranom i gnojivima, rekao je dužnosnik EU za Reuters.
Predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a: Sigurnost BiH ključna za Europu
11:07 - Predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a admiral Rob Bauer kazao je u utorak u Sarajevu kako je sigurnost BiH ključna za stabilnost zapadnog Balkana ali i ostatka Europe pa će Alijansa nastaviti djelovati kako bi se mir na tom dijelu kontinenta očuvao.
Bauer se tijekom službenog posjeta BiH u Sarajevu sastao s najvišim vojnim i političkim dužnosnicima. Nakon razgovora s čelnicima oružanih snaga BiH novinarima je kazao kako je stigao u kritičnom razdoblju u kojemu je stabilnost i demokratski poredak u cijeloj Europi na kušnji.
"Putinov rat u Ukrajini je pokušaj uništavanja vladavina prava vladavinom sile", kazao je nizozemski admiral.
Upozorio je kako je taj konflikt više od rata u samoj Ukrajini jer predstavlja pokušaj rušenja sustava uspostavljenog na zakonima i pravu zemalja da same odlučuju o svojoj sudbini. Istaknuo je kako slobodne demokratske nacije sada moraju zaštititi svoja prava.
Bauer je ocijenio kako rat u Ukrajini ima globalne posljedice, uključujući zapadni Balkan, pa tako i BiH, te je stoga na samitu NATO-a u Madridu dogovoren paket potpore zemljama koje su zbog aspiracija za priključenje Alijansi izravno izložene mogućim ruskim prijetnjama. Za novi paket pomoći BiH u obrani pojasnio je kako on ima za cilj pomoći izgradnji obrambenih kapaciteta i provedbu planova za modernizaciju.
Prisutnost NATO-a u Sarajevu i potporu vojnoj operaciji Europske unije Althea opisao je dokazima predanosti očuvanju mira i sigurnosti u BiH. Komentirajući mogućnost da Rusija na jesen, kada istječe sadašnji mandat EUFOR-a u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, uskrati suglasnost za njegovo produženje, admiral Bauer je kazao kako vjeruje da je svima u interesu zajamčiti sigurnost BiH, no ne bude li toga postoje i opcije u slučaju ruskog veta. Pojasnio je kako će se u takvom slučaju s vlastima BiH pregovarati o novom mandatu očuvanja mira koji bi uključio NATO.
Oprezno je komentirao prijetnje što ih je u odnosu na BiH ranije iznosio ruski veleposlanik u Sarajevu Igor Kalabuhov postane li članicom NATO-a. Bauer kaže kako je to za sada "samo retorika, a ne odluke ruske vlade".
Britanci objavili kartu trenutne linije bojišnice u Ukrajini
10.43 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je kartu gdje se prema procjeni britanske obavještajne službe nalazi trenutna linija bojišnice.
Ukrajinci gađaju zračnu luku Herson i most koji prelazi rijeku Dnjepar?
11:32 - Prema trenutno neprovjerenim izvještajima ima eksplozija u okupiranom Hersonu. Videoisječci koji kruže društvenim mrežama sugeriraju da su mete međunarodna zračna luka Herson u Čornobaivki i jedan od mostova koji prelaze rijeku Dnjepar.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je u posljednja 24 sata ubilo najmanje 260 ukrajinskih vojnika
11:14 - Rusko ministarstvo obrane objavilo je dnevni operativni brifing, u kojem tvrdi da je u posljednja 24 sata ubilo najmanje 260 pripadnika ukrajinskih snaga, oborilo jedan helikopter i četiri bespilotne letjelice, te bez predočenja dokaza tvrdi da Kijev provodi prisilne napade. mobilizacije u regiji Donjecka, uključujući zapljenu privatnih vozila za korištenje u vojnim postrojbama.
Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Zelenskij traži da Rusija dobije status terorističke države
11:08 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ponovio je svoje pozive da se Rusiju proglasi "terorističkom državom" i da se oni koji počine ono što je opisao kao ratne zločine na ukrajinskom tlu suoče s međunarodnim sudom.
"Stotine tisuća naših ratnika svaki dan i svaku noć zadržavaju ruski juriš. Ukrajinci daju jedan od najznačajnijih doprinosa u povijesti borbi protiv terorizma. I zahvalni smo svima koji nam pomognu. Ali došlo je vrijeme da demokratski svijet sve to ugradi u odgovarajuće pravne instrumente. Status terorističke države za Rusiju. Specijalni sud za rusku agresiju. Poseban mehanizam obeštećenja i, naravno, nove sankcije za terorizam", napisao je Zelenskij u svojoj posljednjoj poruci na Telegramu.
Ukrajina tvrdi da je od početka rata ubila oko 38.550 ruskih vojnika
11:05 - Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga tvrdi da je ubio "oko 38.550" neprijateljskih snaga od 24. veljače, kada je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu. Također stoji da su Rusi u dosadašnjim borbama izgubili 1691 tenk, 3892 oklopna borbena vozila, 851 topnički sustav, 248 višecevnih raketnih sustava, 113 obrambenih sustava, 188 helikoptera, 220 zrakoplova, 693 bespilotne letjelice i 15 čamaca. Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Putin stigao u Iran na razgovore o sirijskom sukobu i ukrajinskom žitu
10:30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u utorak u Teheran kako bi sa svojim iranskim i turskim kolegama razgovarao o sirijskom sukobu, objavila je u utorak iranska državna TV. Tri zemlje zajednički pokušavaju smanjiti nasilje u Siriji unatoč tome što podržavaju suprotstavljene strane u ratu. No Putin i Erdogan u Teheranu će se sastati i kako bi razgovarali o dogovoru koji ima za cilj nastavak izvoza crnomorskih žitarica iz Ukrajine.
Istodobno, stvaranje arapsko-izraelskog bloka kojeg podupiru SAD, koji bi mogao još više narušiti bliskoistočnu ravnotežu snaga na štetu Irana, potaknulo je njegove klerikalne vladare na jačanje strateških veza s Kremljom.
"S obzirom na razvoj geopolitičkih veza nakon ukrajinskog rata, establišment pokušava osigurati potporu Moskve u sukobu Teherana s Washingtonom i njegovim regionalnim saveznicima", rekao je visoki iranski dužnosnik, koji je želio ostati anoniman.
Šaljući jasnu poruku Zapadu da će Rusija nastojati ojačati veze s protuzapadnim Iranom, Putin će se sastati s najmoćnijim autoritetom Islamske Republike, vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hameneijem, samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden posjetio Izrael i Saudijsku Arabiju.
Putinov posjet Teheranu pozorno se prati jer je ruska invazija na Ukrajinu žestoko poremetila globalno tržište nafte, ali i zbog upozorenja Washingtona da Teheran planira Rusiju opskrbiti s nekoliko stotina dronova. Teheran je zanijekao prodaju bespilotnih letjelica Moskvi za korištenje u Ukrajini.
Ohrabren visokim cijenama nafte nakon ukrajinskog rata, Teheran se nada da bi uz potporu Rusije mogao izvršiti pritisak na Washington da ponudi ustupke za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. Prema tom sporazumu, Teheran se obvezao ograničiti svoje nuklearne aktivnosti u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija. No bivši američki predsjednik Donald Trump izašao je iz sporazuma 2018. i ponovno nametnuo paralizirajuće sankcije Iranu. Godinu dana poslije Teheran je počeo kršiti nuklearna ograničenja iz sporazuma. Gotovo godinu dana neizravnih pregovora između Teherana i Washingtona u Beču zapeli su u ožujku, jer je Iran doveo u pitanje odlučnost Sjedinjenih Država, a Washington je pozvao Teheran da odustane od dodatnih zahtjeva.
Moskva i Teheran, koji su na udaru američkih sankcija, imaju međutim i interese koji se preklapaju. Iran, čija se naftna industrija godinama mučila pod američkim sankcijama, dugo se oslanjao na kinesku kupovinu nafte kako bi održao svoje gospodarstvo na životu. No od početka rata u Ukrajini, Moskva je preuzela iransko tržište nafte u Aziji.
U svibnju je Reuters izvijestio da je izvoz iranske sirove nafte u Kinu naglo pao jer je Peking dao prednost ruskim barelima s velikim popustom, ostavljajući gotovo 40 milijuna barela iranske nafte pohranjene na tankerima na moru u Aziji za koje Iran traži kupce.
Sastanak iranskog predsjednika Ebrahima Raisija (desno) s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Teheranu 19. srpnja. Iranski predsjednik ugostit će svoje ruske i turske kolege na razgovorima o sirijskom ratu.
Rusko veleposlanstvo u SAD-u: 'Priče o ruskoj izolaciji od svijeta su samo lijepe želje'
10:03 - Rusko veleposlanstvo u Washingtonu objavilo je izjavu kao odgovor na nedavne komentare američke administracije o izoliranosti Rusije. Na društvenim mrežama piše:
"Obratili smo pozornost na izjavu ureda za tisak State Departmenta da je naša zemlja navodno izolirana od ostatka svijeta ekonomski, politički, kulturno i diplomatski. Takve riječi nisu ništa više od lijepih želja. Rusko vodstvo aktivno je uključeno u međunarodne procese i u stalnom je kontaktu s čelnicima većine zemalja svijeta.
Što se tiče izjava o "izolaciji" naše delegacije na sastanku ministara vanjskih poslova G20 u Indoneziji, to je čista fikcija. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov održao je niz produktivnih sastanaka s kolegama iz drugih zemalja.
Neutemeljene izjave Amerikanaca nalikuju seansi samohipnoze. Umjesto da prepoznaju nemogućnost "ukidanja" (canceling) Rusije, radije se zabavljaju iluzijama. U tome vidimo želju da se građani SAD-a uvjere u opravdanost antiruskog kursa i nelegitimnih zapadnih sankcija, koje se za njihove inicijatore pretvaraju u velike troškove", stoji u objavi.
Rusija napada gradove širom Ukrajine
9:35 - Ruske snage i dalje bombardiraju gradove širom Ukrajine, intenzivno su granatirale Sumi na sjeveru, kazetnim bombama ciljale Mikolajiv i napadale projektilima Odesu na jugu, objavile su vlasti u utorak. Nakon što nije uspjela zauzeti Kijev na početku invazije 24. veljače, Rusija se usmjerila na kampanju razornog bombardiranja kako bi učvrstila i proširila kontrolu na jugu i istoku Ukrajine.
Ukrajina je priopćila da su ruske snage pojačale udare s velike udaljenosti na mete daleko od bojišnice te ubile velik broj civila. Moskva kaže da gađa vojne ciljeve.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je Rusija u pet mjeseci sukoba ispalila više od 3000 krstarećih projektila i nebrojeno mnogo topničkih granata.
U Odesi u ruskom napadu projektilima ranjeno je najmanje četvero ljudi, kuće su spaljene do temelja a neke zapaljene, napisao je na Telegramu glasnogovornik regionalnih vlasti. Ruske snage gađale su Mikolajiv kazetnim bombama u ponedjeljak, ranile najmanje dvoje ljudi i oštetile krovove i prozore privatnih kuća, objavio je na društvenim mrežama gradonačelnik Oleksandr Senkevič.
Ruske snage neuspješno su pokušavale napredovati prema gradu Avdijevki sjeverno od Donjecka, rekao je čelnik vojne uprave toga grada Vitalij Barabaš u utorak. Dodao je da ukrajinske snage potisnule ruske nakon što su ih napadale nekoliko dana. “Neprijateljski gubici puno su veći od naših”, rekao je, a to uključuje oko 40 mrtvih vojnika.
Kijev se nada da je rat na prekretnici, da je Moskva iscrpila svoje ofenzivne sposobnosti zauzimanjem nekoliko malih gradova na istoku, a Ukrajina sada raspolaže zapadnjačkim oružjem dugog dometa kojim može napadati iza ruskih linija. Kijev navodi niz uspješnih napada na 30 ruskih logističkih centara i skladišta streljiva, za koje kaže da onesposobljavaju ruske snage kojima dominira topništvo i koje svaki dan moraju transportirati tisuće granata na bojišnicu.
Rusija je u ponedjeljak priopćila da je ministar obrane Sergej Šojgu naredio vojsci da se usredotoči na uništavanje raketa i topništva koje Ukrajini isporučuje Zapad.
Ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak su se dogovorili da će Ukrajini dati još 500 milijuna eura iz fondova EU-a za oružje, povećavši potporu Unije na 2,5 milijarde eura od početka ruske invazije 24. veljače.
DPR istražitelji: Ukrajinci su detonirali kazalište u Mariupolju iznutra
8:58 - Dužnosnici u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR) ustvrdili su da su bombardiranje kazališta u Mariupolju početkom rata izazvali Ukrajinci koji su detonirali kazalište iznutra te da je broj mrtvih 14, a ne stotine kako se tvrdi od strane Kijeva.
U ožujku se bombaški napad smatrao najsmrtonosnijim pojedinačnim napadom otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu, a pojavila se video snimka koja prikazuje civile koji su se sklonili u podrumu kazališta kako bježe nakon napada.
Ruska nova agencija RIA izvijestila je da su istražitelji DPR-a došli do zaključka kako je zgrada raznesena "eksplozivnom napravom bez granata". Citirala je Alekseja Kutšurubenka, šefa istražnog odjela ureda glavnog tužitelja DNR-a, rekavši: "Tijekom istrage, ostaci 14 tijela pronađeni su u prostorijama uništenog dramskog kazališta. Nikakvi drugi ostaci nisu pronađeni." Prema Kutšurubenku, tijekom analize ruševina nije pronađen "ni jedan element koji bi mogao oštetiti, niti jedan dio ili element aviobombe ili bilo kojeg drugog streljiva".
Napad na kazalište u Mariupolju privukao je pozornost početkom rata, posebno zato što je izvan kazališta označen natpis "djeca", kako bi se pokazalo da se koristi kao civilno sklonište.
Rusija je u više navrata demantirala napade na civilne ciljeve u Ukrajini, unatoč dokazima o napadima na željezničke postaje, bolnice i trgovačke centre u područjima daleko od linije fronta u istočnoj Ukrajini. Rusija, Sirija i Sjeverna Koreja jedine su države članice UN-a koje priznaju DNR kao legitimnu vlast, a ne kao okupacijsku silu.
Regionalno dramsko kazalište u Mariupolju, uništeno u bombaškom napadu 16. ožujka 2022. Na trgu ispred kazališta stoji natpis "djeca".
EU mora razmatrati mehanizam solidarnosti za slučaj da ove zime ostane bez ruskih zaliha plina
9:00 - Očajnički napori da se spriječi pad vlade Marija Draghija u Italiji samo su posljednja politička oluja u Europi povezana s Putinovim testovima moći izdržljivosti Zapada. Draghijev ministar vanjskih poslova, Luigi di Maio, sugerirao je da će Putin biti taj koji slavi pad još jedne zapadne vlade, ako Draghi ne preživi glasanje o povjerenju u parlamentu u srijedu, piše Guardian.
A Putinovo zadovoljstvo moglo bi se primijeniti na veći dio Europe - vlade su pod sve većim pritiscima zbog percipiranih domaćih troškova rata u Ukrajini. Rastući narodni bunt protiv zapadnih sankcija Rusiji svakako se dobro uklapa u središnji narativ Vladimira Putina, da su vrijeme i ekonomija na njegovoj strani, budući da sankcije više štete europskim potrošačima nego ruskim.
Putin smatra da su skokovite cijene goriva najsmrtonosniji od svih makroekonomskih šokova za političare jer potiču inflaciju dok usporavaju gospodarski rast.
Više pročitajte OVDJE.
U ukrajinskom granatiranju Donjecka jedna osoba poginula, tri ozlijeđene
8:34 - Samoproglašena Narodna Republika Donjeck u okupiranoj Ukrajini, koju kao legitimnu vlast priznaju samo Rusija, Sirija i Sjeverna Koreja, objavila je da je u granatiranju ukrajinskih snaga "poginuo jedan stanovnik Verhnotoretskea", a tri osobe su ozlijeđene.
Oštećena su 22 stambena objekta i sedam objekata civilne infrastrukture. Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Rusi neprekidno granatiraju Donjeck i Lugansk
8:25 - Serhaj Hajdaj, ukrajinski guverner Luganska, objavio je na Telegramu da "Rusi gotovo neprekidno granatiraju i Lugansku regiju i naseljena područja Donjecke regije."
Rekao je da su "tijekom dana istovremeno pokušali izvršiti napad u četiri smjera" te da su "Rusi nastavili bombardirati mali dio Luganske regije, gdje su oružane snage Ukrajine držale obranu, iz avijacije, topništva i raketa". U drugoj objavi, Hajdaj je rekao da "čak i druga najduža vojska na svijetu ima ograničene ljudske resurse" i optužio je, bez iznošenja dokaza, Rusiju za prisilnu mobilizaciju unutar okupiranih područja Donbasa, rekavši da "imaju adrese onih koji su ranije uspjeli odgoditi vlastitu smrt.”
Himars isporučen iz SAD-a pomaže u 'stabilizaciji' fronta u Ukrajini
8:06 - Vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik pripisao je zasluge "pravovremenom dolasku M142 Himars" - naprednih raketnih sustava dugog dometa koje su isporučile SAD - što je pomoglo vojnicima da zadrže svoje obrambene položaje na prvoj crti.
General Valerij Zalužni rekao je da je moćno oružje omogućilo njegovim snagama da "stabiliziraju situaciju" kroz "velike udare na neprijateljske zapovjedne točke, skladišta streljiva i goriva" u Telegram objavi u ponedjeljak.
Zalužni je rekao da je nastavio održavati blizak dijalog s američkim predsjednikom Združenog stožera generalom Markom Milleyem.
"Uspjeli smo stabilizirati situaciju. Važan čimbenik koji doprinosi našem zadržavanju obrambenih linija i položaja je pravovremeni dolazak M142 Himars, koji isporučuje ciljane udare na neprijateljske kontrolne točke, skladišta streljiva i goriva", rekao je Zalužni.
Ranije u ponedjeljak, ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je naredio vojsci da se koncentrira na uništavanje zapadnih raketa i topništva Ukrajine.
Britansko ministarstvo obrane objavilo novo izvješće
8:01 - Rusija se borila da održi učinkovitu ofenzivnu borbenu moć i problem vjerojatno postaje sve akutniji, prema britanskoj vojnoj obavještajnoj službi.
Osim što se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom ljudstva, ruski planeri suočavaju se s dilemom između raspoređivanja pričuva u Donbas ili obrane od ukrajinskih protunapada u jugozapadnom sektoru Herson.
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva dodalo je da je trenutni politički cilj Rusije zauzeti cijeli Donjeck i iako bi njezine snage još mogle ostvariti daljnje teritorijalne dobitke, njihov će "operativni tempo i brzina napredovanja vjerojatno biti vrlo spori".
“Rusija nastavlja angažirati nominalno šest odvojenih vojski u svojoj ofenzivi u Donbasu. U punoj snazi, prije invazije, te su formacije bile uspostavljene za oko 150.000 ljudi”, stoji u najnovijem izvješću.
Prva dama Ukrajine sastaje se s američkom prvom damom Jill Biden
7:34 - Prva dama Ukrajine, Olena Zelenska, u utorak bi se trebala sastati s američkom kolegicom Jill Biden.
Njezino putovanje dolazi u vrijeme kada njezin suprug, Volodimir Zelenski, traži nove dužnosnike nakon što je smijenio čelnika ukrajinske službe sigurnosti i glavnu tužiteljicu zbog tvrdnji o izdaji. U ponedjeljak je još 28 ljudi otpušteno iz sigurnosne službe u onome što je Zelenski u svom noćnom obraćanju opisao kao "reviziju osoblja".
"Različite razine, različita područja fokusa", rekao je o otpuštanjima. "Ali razlozi su slični - nezadovoljavajući rezultati rada."
Putin odlazi u Iran u svom prvom putovanju izvan bivšeg SSSR-a od početka rata
7:22 - Ruski predsjednik Vladimir Putin danas posjećuje Iran u svom prvom putovanju izvan bivšeg Sovjetskog Saveza od invazije na Ukrajinu. Ruski predsjednik sastat će se s vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Khameneijem, dok nastoji osnažiti nekoliko stranih saveza koje njegov režim još ima, ali i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Putin je opisao zapadne sankcije protiv Moskve kao objavu gospodarskog rata, a svoje pokušaje međunarodne diplomacije usmjerava na Kinu, Indiju i Teheran. Njegov posjet glavnom gradu Irana njegovo je prvo putovanje izvan starog SSSR-a otkako je putovao u Kinu u veljači.
"Kontakt s Khameneijem vrlo je važan", rekao je Juri Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku. "Među njima se razvio povjerljivi dijalog o najvažnijim pitanjima bilateralnog i međunarodnog dnevnog reda. O većini pitanja naša su stajališta bliska ili identična."
"Trebamo snažnog saveznika, a Moskva je supersila", rekao je Iranski dužnosnik za Associated Press.
Putin i Erdogaj danas će razgovarati o obnovi isporuke žitarica iz Ukrajine
7:20 - Blokada izvoza žitarica iz Ukrajine bila je jedna od najrazornijih posljedica rata, a danas će se također razgovarati s ciljem da se oni ponovno pokrenu. Tijekom posjeta Teheranu, Putin će se sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji je viđen kao potencijalni posrednik u nekim globalnim pitanjima izazvanim invazijom.
"Razgovori s Putinom bit će usredotočeni na žitarice, Siriju i Ukrajinu", rekao je visoki turski dužnosnik za Associated Press. "U razgovorima će se pokušati riješiti pitanja izvoza žitarica."
Očekuje se da će Rusija, Ukrajina, Turska i UN kasnije ovog tjedna potpisati sporazum s ciljem obnove isporuke žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora.
Tri države u prošlosti već su razgovarale o Siriji, s tim da Rusija i Iran podupiru vladu sirijskog predsjednika Bašara al Asada u dugogodišnjem sirijskome građanskom ratu, dok Turska održava veze s oporbenim snagama u toj zemlji.
Od 2017. tri države potiču sastanke u sklopu formata Astane kako bi se postiglo rješenje i rat završio. Ankara je nedavno objavila novu vojnu ofenzivu u sjevernoj Siriji, no Rusija i Iran upozorile su Tursku protiv pokretanja vojne akcije.
Nezavisni ruski kanal vratio se u eter nakon četiri mjeseca
5:30 - V Dožd (Kiša), posljednji ruski neovisni kanal, ponovno je u eteru, više od četiri mjeseca nakon što je bio prisiljen na zatvaranje zbog načina na koji je izvješćivao o ratu u Ukrajini. Televizija Dožd nastavila je emitirati iz Latvije programe vijesti na svojem YouTube kanalu, prenosi BBC.
Vlasti su Dožd blokirale početkom ožujka - samo nekoliko dana nakon što je Moskva napala Ukrajinu. Mnogi zaposlenici tada su napustili Rusiju te kasnije počeli raditi na obnovi kanala u inozemstvu. Dožd jer nastavio rad iz studija u latvijskome glavnom gradu Rigi u 20 sati po moskovskome vremenu (17 sati po srednjoeuropskom) u ponedjeljak programom vijesti Ovdje i sada. Rekli su da su dobili licencu EU-a za emitiranje i cjelokupan program nastavit će se u jesen iz Rige i Amsterdama, Pariza i glavnog grada Gruzije Tbilisija.
Analitičari međutim kažu da će većini stanovnika u Rusiji jedini način pristupa kanalu biti YouTube putem virtualnih privatnih mreža (VPN). U ožujku je ruski regulator za telekomunikacije blokirao Drožd jer je rusku invaziju na Ukrajinu 24. veljače opisao kao "rat".
Novi ruski zakon kriminalizira širenje "lažnih informacija" o ruskoj vojsci, u što spada i i to da se invaziju na Ukrajinu naziva bilo kako drukčije osim "posebna vojna operacija". Regulator također optužuje Dožd za "poticanje ekstremizma, zlostavljanje ruskih građana, izazivanje masovnog remećenja javnog mira i sigurnosti i poticanje prosvjeda". Novi zakoni prisilili su sve glavne neovisne i liberalno orijentirane medije - među njima su i Eho Moskve i Novaja Gazeta - da se ili zatvore ili presele u inozemstvo.
Zelenski: Ukrajina se suočava s 'okrutnim paradoksom' 21. stoljeća
5:27 - Obraćajući se svojim pratiteljima na Telegramu, ukrajinski predsjednik prozvao je "okrutnim paradoksom" situaciju s kojim se njegova zemlja suočava.
"Ovo je rat u Ukrajini koji je Rusija započela, koji Rusija nastavlja i koji Rusija ne želi završiti. Ukrajina brani svoju zemlju, svoj suverenitet, svoj teritorij. Ukrajina se bori za mir. Ovo je okrutni paradoks XXI stoljeća, a za nas je to stvarnost", napisao je Zelenski.
Rusija namjerava u potpunosti odsjeći Ukrajinu od Crnog mora
1:00 - Ruska vojska objavila je da za cilj ima odsjeći cijelu crnomorsku obalu Ukrajine sve do rumunjske granice, što bi bio sveobuhvatan potez.
Ako bude uspješan, takav pokušaj zadat će snažan udarac ukrajinskom gospodarstvu i trgovini te omogućiti Moskvi da osigura kopneni most prema moldavskoj separatističkoj regiji Transnistriju, u kojoj se nalazi ruska vojna baza.
Ukrajinske crnomorske luke koje su i dalje pod kontrolom Vlade trenutno su suočene s ruskom pomorskom blokadom.
