UŽIVO, RAT U UKRAJINI /

Erdogan zaprijetio Švedskoj i Finskoj blokadom članstva u NATO-u; Rusi isporučuju manje plina zbog 'više sile'

Image
Foto: Profimedia

Danas je 145. dan rata u Ukrajini, a događanja uživo pratite na portalu Net.hr

18.7.2022.
7:31
Profimedia
VOYO logo
  • 145. dan rata u Ukrajini
  • Von der Leyen danas ide u Baku, dogovarat će dobavu više plina iz Azerbajdžana
  • Kandidatkinja za britansku premijerku: 'Sjela bih s Putinom i prozvala ga'
  • Šojgu naredio ruskoj vojsci da uništi ukrajinske rakete dugog dometa i topničko oružje
  • Zelenskij ipak nije smijenio dvoje visokih dužnosnika?

TIJEK DOGAĐAJA:

Zelenski će smijeniti 28 službenika Službe sigurnosti

23.48 - Predsjednik Volodymyr Zelensky rekao je da će otpustiti 28 dužnosnika iz Službe sigurnosti Ukrajine (SBU). Objava je uslijedila nakon što je Zelensky ranije danas inicirao smjenu šefa SBU Ivana Bakanova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zalužnyi: HIMARS pomaže 'stabilizirati situaciju' na bojnom polju

22.00 - Glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Valerii Zaluzhnyi rekao je predsjedniku Združenog stožera Marku Milleyu 18. srpnja da su raketni sustavi M142 HIMARS koje su dostavili SAD napravili razliku na bojnom polju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusi pravdaju manje isporuke plina 'višom silom'

20.00 - Ruski dobavljač plina Gazprom proglasio je 'višu silu' u obrazloženju smanjenih isporuka plina najmanje jednom velikom klijentu u Europi od sredine lipnja, prema dokumentu koji je Reters dobio na uvid.

Gazprom je prošle srijede upozorio da ne može jamčiti sigurno poslovanje ključnog dijela plinovoda Sjeverni tok 1 kojim doprema plin u Njemačku budući da nije siguran hoće li mu biti vraćena turbina poslana Siemensu radi servisa.

Ruska kompanija smanjila je sredinom lipnja isporuke plina Njemačkoj za 60 posto zbog, kako su naveli, kašnjenja turbine sa servisa. Siemens je turbinu poslao u tvornicu u Kanadi koja ju je blokirala budući daje Rusiji uvela sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Prošlog četvrtka Gazprom je aktivirao klauzulu o ‘višoj sili’ kako bi se zaštitio od plaćanja odštete za smanjene isporuke pojedinim klijentima u Europi od 14. lipnja, tvrdeći da ugovorne obaveze nije ispunio zbog “izvanrednih” okolnosti, prema dokumentu od 14. srpnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To znači da Gazprom ne mora plaćati naknadu za smanjenu isporuku plina.

Prema izvoru iz trgovačkih krugova koji je želio ostati neimenovan, pismo se odnosi na smanjene pošiljke plinovodom Sjeverni tok 1, glavnim opskrbnim pravcem prema Njemačkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Gazpromu nisu odgovorili na Reutersov upit da komentiraju objavu ‘više sile’.

Turska prijeti Švedskoj i Finskoj

19.00 - Turska je u ponedjeljak podsjetila NATO saveznike da može "zamrznuti proces" proširenja saveza kojim bi se uključile Finska i Švedska ako ne osjeti da su ispunjeni njezini uvjeti za proširenje. Finska i Švedska dugo su odbijale članstvo u NATO savezu, no nakon ruske invazije Ukrajine ove godine, dvije zemlje su odlučile da je članstvo u Savezu sigurnija opcija.

Međutim, Turska je postavila brojne blokade, obrazlažući da je skeptična oko članstva zemalja za koje kaže da podržavaju terorizam, što se odnosi na osobe čije izručenje želi Turska, a koje imaju prebivalište u dvjema skandinavskim zemljama. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužuje dvije zemlje da skrivaju članove sirijske YPG kurdske milicije, kao i članove pokreta Gulenist.

Smatra se da YPG ima poveznice s terorizmom, ali neke zapadne zemlje smatraju ju najučinkovitijom borbenom snagom na tlu Sirije protiv islamističkih ekstremističkih skupina. Članovi mreže Gulenist su optuženi za organizaciju pokušaja državnog udara u Turskoj 2016. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U izjavi u ponedjeljak, Erdogan je izdvojio Švedsku da čini loš posao i podsjetio je svijet da svih 30 NATO članica mora donijeti odgovarajuću legislativu da bi se primile nove članice. Oko pola NATO članica je to dosad već učinilo.

Finska i Švedska su s Turskom u lipnju potpisale formalne sporazume te je Istanbul nakon toga odustao od protivljenja da se proširi članstvo saveza. No Erdogan je rekao da je taj sporazum uključivao da Švedska pošalje 70 "terorista" natrag u Tursku. Toga međutim, piše agencija dpa, u sporazumu nije bilo iako su se zemlje obvezale na pojednostavljivanje izručenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Švedska je rekla da se nije složila sa slanjem bilo koga od svojih državljana u Tursku. Oni koji nemaju državljanstvo mogli bi biti deportirani, no samo u zemlje čiji je pravni sustav u skladu sa švedskim i s Europskom poveljom o ljudskim pravima.

Ukrajinci pozvali Ruse za nezakonito postupanje s ratnim zarobljenicima

17.00 - Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je optužilo Rusiju da nezakonito postupa s ukrajinskim ratnim zarobljenicima i da ih koristi u političke svrhe te je zatražilo humano postupanje sa zarobljenim strancima koji se bore za Ukrajinu.

Ministarstvo je pozvalo Rusiju da se strogo pridržava odredbi međunarodnoga humanitarnog prava, uključujući i Ženevske konvencije iz 1949. koje definiraju međunarodne pravne standarde za odnos prema zarobljenicima.  "Ukrajina osuđuje nezakonito postupanje Ruske Federacije prema ukrajinskim ratnim zarobljenicima, posebice njihovo korištenje u političke svrhe", priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

Od ruske strane zahtijevamo da se strogo pridržava odredbi međunarodnoga humanitarnog prava, posebice Ženevske konvencije o postupanju prema ratnim zarobljenicima i prema pripadnicima Oružanih snaga Ukrajine koji su ratni zarobljenici."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Putin i Erdogan o izvozu ukrajinskog žita

16.00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Tayyip Erdogan razgovarat će u utorak u Teheranu o izvozu ukrajinskog žita, objavio je u ponedjeljak Kremlj.

Očekuje se da će Rusija, Ukrajina, Turska i Ujedinjeni narodi kasnije ovaj tjedan potpisati sporazum o nastavku izvoza žita iz Ukrajine preko Crnog mora. Putinu i Erdoganu će se priključiti iranski predsjednik Ebrahim Raisi na razgovorima o Siriji gdje su sve tri zemlje vojno angažirane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukrajinske crnomorske luke, donedavno glavne točke za izvoz poljoprivrednih proizvoda, blokirane su otkako je Rusija u veljači pokrenula invaziju na Ukrajinu. Dvije zemlje su veliki izvoznici žita na globalna tržišta. Rusija je također veliki proizvođač umjetnog gnojiva, a Ukrajina ulja.

Zapad ne može izolirati Rusiju

15.45 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je rekao da je nemoguće odsjeći Rusiju od ostatka svijeta te da sankcije koje su Rusiji uvele zapadne zemlje neće vratiti kazaljku na satu unatrag, kada je posrijedi razvoj Rusije.

Otkako je Rusija 24. veljače poslala trupe na Ukrajinu, tu je zemlju pogodio niz zapadnih sankcija, čija je svrha izolirati je od globalne ekonomije. Sankcije su Rusiji uskratile pristup raznoj robi, među ostalim elektronici, poluvodičima i dijelovima za izradu zrakoplova. "Nije samo riječ o restrikcijama i sankcijama, već se protiv naše zemlje namjerno koristi i gotovo potpuno onemogućenje pristupa visokotehnološkim stranim proizvodima", rekao je predsjednik Putin obraćajući se putem videokonferencije predstavnicima vlade.

"Jasno je da je ovo velik izazov za našu zemlju, ali mi nećemo odustati niti ćemo dopustiti da se dogodi opće rasulo, kako nam predviđaju neki 'dobronamjernici'. I nećemo se vratiti više desetljeća natrag, zasigurno nećemo", rekao je. Putin je rekao i da će Rusija morati razviti vlastitu domaću tehnologiju, kao i tehnološke tvrtke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar financija Anton Silvanov je kazao da prioritet predstavlja pružanje potpore ruskome tehnološkom sektoru, no i da bi svaka rublja državne potpore trebala biti popraćena s najmanje tri rublje privatnih ulaganja.

Grčka će zbog palog zrakoplova Srbiji uručiti prosvjednu notu

14.09 - Grčka će službeno uputiti prosvjednu notu Beogradu nakon što je na njezin teritorij iz pravca Srbije pao zrakoplov s vojnim materijalom, rekao je u ponedjeljak dužnosnik grčkog ministarstva vanjskih poslova. Grčki veleposlanik u Beogradu će Srbiji "smjesta uručiti prosvjednu notu" jer nije na vrijeme obavijestila Atenu o prijevozu opasnog tereta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osam članova posade zrakoplova Antonov An-12, u vlasništvu ukrajinske kompanije koji je subotu navečer letio iz Srbije za Jordan, je poginulo. Utvrđeno je da je zrakoplov prevozio 11 tona oružja s krajnjim odredištem u Bangladešu. Pilot je zatražio hitno slijetanje zbog problema s motorom, ali je signal zrakoplova izgubljen.

Videosnimka objavljena na ertnews.gr pokazuje kako se zrakoplov u plamenu brzo spuštao prije nego što je udario o tlo, a izgledalo je kao da se dogodila eksplozija.

Nove informacije o smjeni dvoje visokih dužnosnika koje je Zelenskij optužio za suradnju s Rusima

12.13 - Andrij Smirnov, zamjenik šefa ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i jedna od njegovih najbližih suradnika, demantirao je da su šef službe državne sigurnosti Ivan Bakanov i Irina Venediktova otpušteni. Na ukrajinskoj je televiziji kazao da je Bakanov "privremeno udaljen od obavljanja svojih dužnosti dok se provode provjere i istrage, a da je Venediktova je suspendirana".

Upitan mogu li se njih dvoje u nekom trenutku vratiti na svoje poslove odgovorio je: "Živimo u zemlji koja poštuje zakone, i naravno da mogu zamisliti tu mogućnosti, ako ih istraga oslobodi krivnje." Zelenskij je sinoć rekao da je smijenio najviše dužnosnike jer je izašlo na vidjelo da su mnogi članovi njihovih agencija surađivali s Rusijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradonačelenik Mikolajiva o novom ruskom granatiranju

10.47 - Oleksandr Sjenkevič, gradonačelnik Mikolajiva, na Telegramu je izvijestio da nema žrtava tijekom noćnog granatiranja.

"Već je poznato da su ruski projektili pogodili salon automobila i salon poljoprivrednih strojeva. Okupatori su granatirali i rubne dijelove grada. Srećom, nije bilo žrtava", poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nova zapovijed Šojgua

9.22 - Reuters prenosi objavu ruskog ministarstva obrane da je ruski ministar obrane, Sergej Šojgu, naložio vojsci da prioritetno uništi ukrajinske rakete dugog dometa i topničko oružje.

EU raspravlja o novim sankcijama Rusiji

8.24 - Očekuje se da će ministri vanjskih poslova EU zemalja danas u Bruxellesu raspravljati o novim sankcijama Rusiji. Među mjerama koje se razmatraju je zabrana kupnje zlata iz Rusije, što je potez koji je SAD već povukao. Europska unija bi, očekuje se, mogla proširiti sankcije na još pojedinaca povezanih s Rusijom. Visoki dužnosnik EU rekao je agenciji France-Presse da će EU vjerojatno raspravljati o novim sankcijama na sastanku, ali da neće odmah donijeti odluku.

"Predlažemo da pooštrimo teške sankcije EU protiv Kremlja, učinkovitije ih provedemo i produžimo do siječnja 2023. Moskva mora nastaviti plaćati visoku cijenu za svoju agresiju", rekla je Von der Leyen.

Kandidatkinja za britansku premijerku: 'Sjela bih s Putinom i prozvala ga'

7.54 - Kandidatkinja za novu britansku premijerku Liz Truss rekla je da je spremna sjesti s Vladimirom Putinom i razgovarati na G20 summitu. "Prozvala bih Putina", rekla je dodavši kako smatra da je za slobodni svijet važno da se suoči s Rusijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukrajinski dužnosnik: Rusija je premjestila značajan broj brodova iz Krima

7.21 - Rusija je premjestila "značajan broj brodova s Krima u Rusiju", prema vojnom dužnosniku Odese. Serhij Bratčuk, glasnogovornik vojne uprave Odese, pozivajući se na ukrajinske oružane snage, rekao je da je Rusija premjestila brodove iz Sevastopolja na Krimu u Novorosijsk u Rusiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Von der Leyen danas ide u Baku, dogovarat će dobavu više plina iz Azerbajdžana

7.13 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen putuje danas u Baku kako bi razgovarala o nabavi više prirodnog plina iz Azerbajdžana, što je jedan od načina na koji će EU pokušati smanjiti svoje oslanjanje na rusku energiju.

"Usred kontinuiranog naoružavanja Rusije u opskrbi energijom, diverzifikacija našeg uvoza energije prioritet je za EU. Predsjednica Von der Leyen i povjerenik (za energetiku) Kadri Simson bit će sutra u Azerbajdžanu kako bi dodatno ojačali suradnju", poručili su iz EU Komisije.

Nakratko uhićena ruska novinarka Ovsjanikova

7.03 - Ruskinja Marina Ovsjanikova, koja je u ožujku u programu državne televizije uživo prosvjedovala protiv invazije na Ukrajinu, nakratko je u nedjelju uhićena u Moskvi, pokazuju objave na njezinim kanalima na društvenim medijima.

Image
Foto: Screenshot / Twitter

Novinarka uletila u program ruske televizije

"Marina je uhićena", stoji u objavi na njezinom kanalu na Telegramu, ispod slika dvojice policajaca koji je vode prema bijelom kombiju. Ubrzo nakon toga Ovsjanikova je na svojoj Facebook stranici objavila svoju sliku s dva psa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Išla sam u šetnju sa psima, tek što sam prošla kroz vrata, prišli su mi ljudi u uniformama", napisala je. "Sada sjedim u ministarstvu unutarnjih poslova Krasnoselski", napisala je misleći na policijsku stanicu u Moskvi. Tri sata nakon toga Ovsjanikova je napisala da je puštena. "Kod kuće. Sve je u redu", napisala je na Facebooku. "Ali sada znam da je uvijek bolje ponijeti kovčeg i putovnicu, ako ideš van."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovsjanikova je postala poznata u ožujku nakon što je za vrijeme vijesti upala u studio na ruskoj državnoj televiziji, gdje je u to vrijeme bila zaposlena, i osudila rat u Ukrajini. Novčano je kažnjena za kršenje zakona o prosvjedima.

Medvedev prijeti: 'Ako napadnete Krim, sudnji dan će doći vrlo brzo i žestoko'

Jučer - Odbijanje Ukrajine i zapadnih sila da priznaju kontrolu Moskve nad Krimom predstavlja "sustavnu prijetnju" za Rusiju a svaki vanjski napad na regiju izazvat će odgovor "Sudnjeg dana", rekao je u nedjelju bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Rusija je anektirala crnomorski poluotok Krim od Ukrajine 2014. a Moskva je tada poduprla i proruske naoružane separatiste u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini.

U slučaju napada na Krim “sudnji dan će doći vrlo brzo i žestoko. Bit će se vrlo teško skloniti”, rekao je Medvedev, prenijela je ruska novinska agencija TASS. Medvedev nije preciznije pojasnio svoju tvrdnju ali je i ranije upozoravao Sjedinjene Države na opasnosti pokušaja da se kazni nuklearna sila poput Rusije zbog njezinog napada na Ukrajinu, rekavši da bi to moglo ugroziti cijelo čovječanstvo.

Njegovi su komentari objavljeni dan nakon što je ukrajinski dužnosnik sugerirao da bi Krim, koji većina svijeta još uvijek priznaje kao dio Ukrajine, mogao biti meta za rakete američke proizvodnje HIMARS, koje je Kijev nedavno dobio za borbu protiv ruskih snaga. Ranije u nedjelju je novinska agencija Interfax citirala Medvedeva koji je rekao veteranima Drugog svjetskog rata da “ako bilo koja država, Ukrajina ili zemlje NATO-a, vjeruje da Krim nije ruski, onda je to za nas sustavna prijetnja”.

“Ovo je izravna i eksplicitna prijetnja, posebno s obzirom na ono što se dogodilo Krimu. Krim se vratio u Rusiju”, rekao je Medvedev, koji je sada zamjenik predsjedatelja ruskog Vijeća sigurnosti.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo