Naime, u Njemačkoj gotovo svaki četvrti radnik - dakle više od 7 milijuna stanovnika ove zemlje - zarađuje ispod iznosa koji se može smatrati minimalnim prihodom. U ovom statističkom istraživanju se to smatra iznosom koji se računa za svaku zemlju posebno. Prvo se određuje medijan, dakle statistička sredina gdje polovica zaposlenih zarađuje više, a druga polovica manje od tog iznosa, a za minimalni prihod se uzimaju dvije trećine tog medijana.
U apsolutnom iznosu, može izgledati kao da se u Njemačkoj još uvijek dobro zarađuje, piše Deutsche Welle. Granica je u Njemačkoj 9,54 eura za sat rada, dok u Litvi ona iznosi samo 1,67 eura, u Bugarskoj 1,08 eura, a u Mađarskoj 1,86 eura. No, Institut za istraživanje tržišta rada računa bruto iznos: u Njemačkoj onda još treba odbiti davanja za socijalno i zdravstveno osiguranje, porez i sve namete i tek onda dolaze svi redoviti izdaci poput stanarina. Sve u svemu, tako lako ispada da Nijemcima koji toliko zarađuju nije bolje nego na primjer Slovencima, makar je tamo granica 'samo' 5,18 eura.
U zemlji ima sve manje stalno zaposlenih
Jedan od glavnih razloga tako lošeg položaja Njemačke je što u ovoj zemlji ima sve manje stalno zaposlenih i to uz puno radno vrijeme. Kako ističe voditelj istraživanja Thomas Rhein taj je trend počeo još u devedesetima prošlog stoljeća, a obzirom da su tek sad obrađeni podaci za 2010., vrlo je vjerojatno kako je stanje u međuvremenu postalo još lošije.
Slika ispada još gora kad se pogleda tko su te osobe koje u Njemačkoj zarađuju mnogo manje od prosjeka: žene, mladi, stranci (iako je u toj skupini mnoštvo osoba niske ili nikakve kvalifikacije, ni školska sprema nije u Njemačkoj jamstvo da će dobro zarađivati). Čak 80% osoba koje zarađuju "minimalce" imaju završen zanat ili neku školsku spremu, iako se iz ove statistike teško može vidjeti rade li oni u struci za koju su se školovali.
