Stiže zima, a Europljani strahuju od hladnih radijatora zbog ogromnog povećanja cijene plina od nevjerojatnih 600 posto ove godine. Hladni radijatori neminovno bi doveli i do bunta pa od njih strahuju i europski političari. A prema mnogim analitičarima, ključevi razrješenja cijele krize su u rukama ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Rusija nikad prije nije koristila plin kao oružje protiv Zapadne Europe", kazala je za Guardian stručnjakinja za energetsku politiku sa Sveučilišta u Zurichu Maria Shagina. Rusija je daleko najveći opskrbljivač prirodnim plinom u kontinentalnoj Europi, a neke procjene govore da na tom području na ruski plin otpada čak 40 posto potrošnje. Nema sumnje kako ove godine Rusija tijekom ljeta nije isporučila Sjevernoj i Zapadnoj Europi plina u količinama kao prije izbijanja koronakrize.
Mnogi analitičari smatraju da kontinentalna Europa previše ovisi o uvoznom plinu i zbog toga su političarima vezane ruke. "U principu, u situaciji u kojoj toliko ovisi o uvozu plina, ima dvije opcije: Rusija ili uvoz ukapljenog prirodnog plina" kazao je za Financial Times Tom Marzec-Manser iz ICIS-a.
Pritisak za odobrenje Sjevernog toka 2
Mnogi su službenu Moskvu optužili da manipulira krizom nakon što je u javnost izašla činjenica da ruska kompanija Gazprom nije rezervirala dodatne kapacitete za prijevoz plina preko Ukrajine za europske destinacije u listopadu. "Dok Rusija tehnički ispunjava svoje ugovorne obveze prema Zapadu, nije zainteresirana za kapitalizaciju velike potražnje za dodatnim plinom od europskih klijenata. Oni su jedina država koja zaista može smanjiti pritisak na cijenu plina, a odlučili su da to neće učiniti", kaže Shagina.
No, čini se da je Rusija odlučila iskoristiti rekordne cijene plina kao vanjsko-politički alat pritiska kako bi države europskog zapada ubrzale odobravanje kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2. Tim bi se naftovodom, koji službena Moskva vidi kao strateški projekt, dvostruko povećala isporuka ruskog plina Njemačkoj. No, projekt je podijelio europske države i izazvao napetosti između EU-a i SAD-a, a nije manje bitno i da bi njegovom izgradnjom izgubila Ukrajina.
Putin za energetsku krizu optužuje - Europu
Međunarodna energetska agencija procjenjuje da Rusija ima kapacitet za povećanje isporuke prirodnog plina Europi za 15 posto, a njihovi dužnosnici smatraju kako bi Moskva mogla ublažiti energetsku krizu koja opasno prijeti, samo ako će to željeti.
U najnovijem razvoju događaja, Gazprom je u smjernicama povećao cijenu plina za izvoz, dok su oprezni u procjenama količina koje mogu isporučiti, piše World Oil. Kao svoj glavni prioritet su stavili opskrbu Rusije, a tek nakon što napune svoje spremnike do kraja listopada, razmišljat će o povećanju izvoza Europi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog tjedna za energetsku krizu je optužio - Europu. "Napravili su pogreške", rekao je Putin te dodao kako jedan od faktora za rast cijene plina je raskid dugoročnih ugovora. "Ispostavilo se, a danas je to apsolutno očito, da je takva politika pogrešna", kazao je prošlog tjedna Putin o odluci Europe da sigurnost opskrbe plinom zamijene s mogućnošću nabave jeftinijeg plina u nekom kraćem roku.
'Povećat ćemo isporuku, ako Europa to zatraži'
Kremlj je ove srijede objavio i da Gazprom opskrbljuje Europu na maksimalnim razinama pod postojećim ugovorima i da bi se o svakom povećanju moralo pregovarati s tom tvrtkom. "Ništa se ne može isporučiti izvan ugovora", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Kako? Besplatno? U pitanju su pregovori s Gazpromom", dodao je Peskov. Rekao je i da je Rusija spremna povećati tranzit plina kroz Ukrajinu, ako EU poveća kupnju i Kijev predloži konkurentne uvjete tranzita. Zamjenik ministra energetike Pavel Sorokin rekao je da Rusija nije promijenila svoj raspored ubrizgavanja plina u skladišta do 1. studenoga, što znači da se ne žuri isporučivati dodatni plin Europi.
I Putin je rekao da je Rusija spremna isporučiti veću količinu plina ako Europa to zatraži, odbacivši tvrdnje da je Moskva smanjila svoju isporuku iz političkih razloga. "Ako traže da povećamo količinu, mi smo to spremni učiniti. Povećat ćemo isporuku onoliko koliko nas naši partneri traže. Nema odbijanja, nikakvog", rekao je Putin na energetskoj konferenciji u Moskvi.
Rusija se okreće Kini
A za Europu stižu i novi problemi jer je Rusija prije dvije godine preko plinovoda "Snaga Sibira" počeo opskrbljivati i Kinu. Drugu najveću svjetsku ekonomiju još ne opskrbljuju iz polja iz kojih su Europljani dobivali plin, ali istražuje se mogućnost gradnje "Snage Sibira 2" gdje bi se i ta polja povezala s Kinom do 2030. godine.
Kao jedan od odgovora, Reuters je ovih dana objavio da Europska unija razmišlja o opciji da sve države zajedno nabavljaju prirodni plin, kao što je to, recimo, bilo kod nabave cjepiva za koronavirus. Time bi blok imao snažniju pregovaračku ulogu s izvoznicima prirodnog plina.
Jurišić: 'Za sve je kriva prošla Europska komisija'
O cijeloj situaciji pitali smo dobru poznavateljicu ruske politike Jelenu Jurišić s Hrvatskih studija koja smatra da si je Europa sama kriva što se dovela u takvu situaciju.
"Sva krivnja za porast cijene plina i probleme koji su nastali je na onoj prošlog Europskoj komisiji koja je pala na američke utjecaje i pristala na trgovanje plinom preko burze, a ne s dugoročnim ugovorima koji su do tada bili. Time su Amerikanci pokušali postići dominaciju svog ukapljenog plina i rast cijena na njega, koji je njima odgovarao. Proizvodnja tog plina je skuplja, a niske cijene plina koji bi postizala Rusija s ostalim ugovorima Amerikancima ne odgovaraju", kazala je Jurišić.
Objašnjava da je potom došla korona, a prva je u oporavak krenula Kina, pa su američki i katarski tankeri krenuli put te države. "Ovih je dana u Rusiji objavljen zanimljivo podatak da je u prvih devet mjeseci izvezeno u EU 678 milijuna kubnih metara plina, a u prvih osam mjeseci samo 17. Znači da u tom razdoblju nije bilo narudžbi i ne mogu oni slati plin koji nije naručen", kaže Jurišić.
"Kada su krenule narudžbe za zimu, oni su praktički u mjesec dana sve isporučili. Merkel je rekla da nema nikakvih podataka o tome da Rusija nešto ne isporučuje", kazala je i dodala da je europska greška bila što su se usmjerili prema američkom ukapljenom plinu, a sada su ti izgrađeni terminali prazni. Upozorava i da se sada napada Mađarsku i Srbiju jer žele sklopiti dugoročne ugovore s Rusijom.
"Američka obećanja su obećanja Vlade, a kompanije su privatne i idu tamo gdje mogu najviše zaraditi. Dok je Gazprom državna tvrtka u Rusiji monopolist, s njima se može nešto dogovoriti. Kada bi oni prešli na liberalne tekovine, onda bi nastali isti problemi. Treba se opametiti i uzimati ruskog plina koliko se može da bi se stabilizirala cijena i isporuke bi bile sigurne", kazala je i dodala kako je europskim državama koje trebaju plin u najvećem interesu da izvrše pritisak kako bi što prije bio odobren Sjeverni tok 2.
'Ovisnost Europe o ruskom plinu je dosta velika'
Stručnjak za energetiku Igor Grozdanić kazao je Net.hr da je ovisnost Europe o ruskom plinu dosta velika, ali niti on ne vjeruje da će ove zime doći do nestašice, kako u Europi, a tako ni u Hrvatskoj. Ističe da je popunjenost hrvatskog skladišta na 88 posto, a cijene za građanstvo neće rasti do 31. ožujka 2022. godine.
"Cijene se neće za građanstvo mijenjati do 31. ožujka 2022. zbog metodologije energetske agencije HERA, tada su moguća poskupljenja i do 30 posto", kaže Grozdanić.
"Tvrdim da neće doći do nestašice prirodnog plina u Europi, a posebice ne u Hrvatskoj jer Hrvatska nije zemlja koja uvozi ogromne količine prirodnog plina, a i ima visoki postotak popunjenosti svog skladišta. Prema zadnjim službenim podacima iz 2018., Hrvatska je uvezla 1,58 milijardi m3 prirodnog plina. Naš uvoz varira od milijardu dvjesto do milijardu osamsto m3 godišnje", kaže Grozdanić i dodaje kako je europski problem što "nije izgradila infrastrukturu za LNG projekte iako je trenutno u izgradnji njih sedam jer je ukapljeni prirodni plin donedavno bio dosta skuplji od plina u cjevovodima iz Rusije".
'Cijena je porasla i zbog ruskih političkih zavrzlama vezanih uz Sjeverni tok 2'
Grozdanić ističe da je nabavna cijena prirodnog plina od početka godine porasla za više od 250 posto, a dijelom i zbog ruskih političkih zavrzlama vezanih uz puštanje u rad Sjevernog toka 2.
"Cijene su porasle ponajviše zahvaljujući za četvrtinu nižim zalihama prirodnog plina od petogodišnjeg prosjeka, visokim cijenama na europskome tržištu emisija CO2, daljnjem rastu potreba za plinom u Aziji, posebice u Kini, a u posljednje tri godine Indije koja ima rast uporabe prirodnog plina od 10 posto, ruskim političkim zavrzlamama povezanim s puštanjem u rad plinovoda Sjeverni tok 2, i razočaravajuće premalim ulaganjima u nova nalazišta i obnavljanje rezervi plina", rekao je Grozdanić o uzrocima rasta cijena plina u Europi.
U smjeru ponoći građanima od udara visokih cijena energenata, Grozdanić, smatra da bi prvo trebalo odrediti tko je siromašan, a da bi svi ostali trebali plaćati tržišnu cijenu energenata. "Pomozimo sebi kao društvu i državi, definirajmo ugrožene i socijalne ranjive skupine koje u Hrvatskoj nažalost postoje, a ostali neka jednostavno plaćaju prema potrošenom. Francuska je, na primjer, uvela za energetsko siromašna gospodarstva od 15. rujna 2021. energetske vaučere na iznos u visini 100 eura, Italija također razmišlja o tome. Španjolska je preusmjerila dobit energetskih kompanija prema građanima i također razmišlja o različitim modelima pomoći svojim sugrađanima", kaže Grozdanić koji na taj način državi nudi model olakšavanja udara visokih cijena energenata.