Ključni događaji:
- Rusija dala svoje uvjete za mir
- Američki dužnosnici spremaju se u Moskvu na razgovore i 30-dnevnom primirju
- Poljaci pozvali Ameriku da u Poljskoj izmjeste svoje nukelarno oružje
- Trumpov izaslanik stigao u Moskvu
- Trump zaprijetio Europi novim carinama
- Kremlj se protivi privremenom prekidu rata
Zelenski o Putinovoj izjavi: Ruska manipulacija!
21.00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je reakciju ruskog čelnika Vladimira Putina na prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre "još jednom ruskom manipulacijom", tvrdeći da ruski predsjednik planira odbiti američki prijedlog.
"Putin se, naravno, boji izravno reći Trumpu da želi nastaviti ovaj rat, on želi ubijati Ukrajince", izjavio je Zelenski u četvrtak navečer. Ukrajinski predsjednik je dodao da Ukrajina "ne postavlja uvjete koji bi komplicirali situaciju" i optužio da to čini ruska strana, navodi Sky News.
"Kao što smo uvijek govorili, Rusija je jedina ta koja će razvlačiti stvari i biti nekonstruktivna. Oni žele rat. Putin je ukrao godine mira i nastavlja ovaj rat - dan za danom", upozorava Zelenski koji poziva saveznike da pojačaju pritisak na Putina i nametnu mu nove sankcije.
Ruski predsjednik ranije je rekao da se Rusija slaže s prijedlozima za prekid vatre, ali da taj prekid mora dovesti do dugoročnog mira i uklanjanja stvarnih uzroka krize, kao i da je puno otvorenih pitanja oko te teme.
"Tko će izdati zapovijed za prekid borbi? I koja će biti cijena takve odluke? Možete li zamisliti gotovo 2000 kilometara bojišnice? Tko će utvrditi tko je i kada na tom ogromnom prostoru prekršio primirje? I onda, tko će koga optuživati za kršenje dogovora? To su ozbiljna pitanja koja obje strane moraju pažljivo analizirati", zaključio je Putin iz Moskve, dodajući da o tome tek trebaju porazgovarati s američkim partnerima.
Šef NATO-a kod Trumpa
18.50 - Donald Trump ugostio je glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea u Bijeloj kući. Američki predsjednik je pohvalio glavnog tajnika NATO-a jer je obavio "stvarno dobar posao", a također je rekao novinarima da NATO "jača".
I prije i nakon izbora, Trump je u više navrata kritizirao zemlje NATO-a zbog neispunjavanja trenutnog cilja trošenja 2 posto svog BDP-a na obranu – i rekao je da bi trebale plaćati čak i više. Tvrdio je da je razlika nepravedna i da stavlja teret na SAD.
Iako su njegove nedavne javne izjave o savezu bile jako kritične, čelnici drugih zemalja članica nadat će se da njegove današnje izjave predstavljaju promjenu u stajalištu Bijele kuće.
Trump je također rekao novinarima da je primijetio da je "vrlo malo ljudi plaćalo" kada je prvi put otišao u NATO, dodajući da ako i jesu, nisu plaćali svoj "pošteni dio". Kaže da je uspio prikupiti "stotine milijardi dolara... novac je počeo pritjecati" i tvrdi da je savez postao puno jači zbog njegovih postupaka. U međuvremenu, Rutte je pozvao NATO da proizvodi više oružja, navodeći da savez ne čini dovoljno i da zaostaje za Rusijom i Kinom.
Trump se osvrnuo na Putinovu tiskovnu konferenciju s Aleksandrom Lukašenkom. Kaže da je ruski predsjednik dao obećavajuću izjavu, ali je dodao da nije bila potpuna, te je ponovio da je voljan razgovarati s Putinom o prijedlogu o prekidu vatre. Američki predsjednik također je odustao od svoje snažne kritike NATO-a i pohvalio Ruttea za njegovu ulogu, rekavši da je radio "stvarno dobar posao".
Trump je također opet rekao da će Sjedinjene Države anektirati Grenland. "Mislim da će se to dogoditi", rekao je novinarima tijekom sastanka u Ovalnom uredu. “Nisam o tome puno razmišljao prije, ali sjedim s čovjekom koji bi mogao biti vrlo važan [šef NATO-a Mark Rutte]. “Znaš, Mark, to ti treba za međunarodnu sigurnost, ne samo sigurnost."
Grenlandska pro-poslovna oporbena stranka Demokraatit, koja želi polagani pristup neovisnosti od Danske, pobijedila je na parlamentarnim izborima u utorak. Trump je rekao da su izbori bili dobri za SAD - iako njegovi posljednji komentari vjerojatno neće dobro proći u Danskoj, koja je više puta rekla da Grenland nije na prodaju.
Rusija i Bjelorusija optužuju NATO za 'neprijateljske' i 'destabilizirajuće' akcije u ratu u Ukrajini
16.45 - Dok Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko razgovaraju u Moskvi, objavljeno je zajedničko priopćenje nakon njihovih razgovora. U priopćenju se navodi da dvije zemlje smatraju akcije NATO-a u kontekstu rata u Ukrajini neprijateljskim i destabilizirajućim, bremenitim nuklearnim sukobom. Dvojica čelnika također osuđuju prirodu politike Europske unije prema Rusiji i Bjelorusiji, koju opisuju kao agresivnu i konfrontirajuću. Također kažu da su dvije zemlje spremne poduzeti vojne i diplomatske mjere kao odgovor na akcije NATO-a.
Putin i Lukašenko odgovaraju na pitanja novinara
16.37 - Na pitanje, hoće li se strani ulagači moći vratiti u Rusiju kada se skinu sankcije, Putin je rekao da će morati ispuniti uvjete. Naglasio je da je povratak nekih zapadnih partnera dobrošodao za obje strane.
Što se tiče pregovora s Ukrajinom i koordinacije Moskve s Minskom, Putin se prvo zahvalio Trumpu na regulaciji konflikta u Ukrajini.
Ruski predsjednik kaže da je bilo "mnogo pitanja o prekidu vatre" i dodao da prvo mora razgovarati s Trumpom. Kaže "slažemo se s prijedlozima za prekid vatre, ali se naš stav temelji na pretpostavci da bi prekid vatre doveo do dugoročnog mira, nečega što bi otklonilo početne razloge krize".
"Slažemo se s prijedlogom, ali što se tiče spremnosti Ukrajine, čini se da su Ukrajinci morali pristati na američke uvjete zbog situacije na ratištu. Vidjeli ste da sam jučer bio u Kursku. Situacija tamo je potpuno pod našom kontrolom. Ukrajinci su pokušali napustiti područje, ali to sada nije moguće. Napustili su svoju opremu i ne mogu više do nje. U narednih nekoliko dana bit će potpuno nemoguće napustiti to područje. Morat će se predati ili poginuti", rekao je i dodao da će zadržati sve ljude koji su počinili zločine.
U takvim okolnostima, kaže, za Ukrajinu će biti dobro da postigne prekid vatre od 30 dana. Također kaže da su ruske snage sada u ofenzivi na svim područjima na fronti.
Lukašenko kaže da će on i Putin raditi na ratu u Ukrajini
16.33 - Aleksandar Lukašenko kaže da su on i Vladimir Putin razgovarali o ratu u Ukrajini, rekavši da će dvojica čelnika "raditi na tome danas i sutra". Kaže da ljudi trebaju "vjerovati činjenicama", ne ulazeći u daljnje detalje.
"To je najvažnije. A sve ove izjave i sva ta obećanja samo su prazne riječi." Dalje osuđuje "nelegitimne sankcije" koje su Rusiji nametnuli pripadnici Zapada. "Uvjereni smo da ćemo uspjeti nadvladati taj pritisak", dodao je.
Lukašenko je naglasio da ne žele uzimati nešto što je tuđe, ali ne daju da se dira njihovo.
Putin se obraća javnosti
16.25 - Vladimir Putin je izašao na pozornicu s Aleksandrom Lukašenkom u Moskvi. Potpisali su sporazum koji uključuje jamstva sigurnosti između dviju zemalja.
Novinari su ih čekali više od dva sata. Ruski predsjednik zaželio je dobrodošlicu bjeloruskom predsjedniku u Moskvi i rekao da su dvije zemlje "veliki prijatelji". Govoreći o kontekstu sastanka, Putin kaže da su razgovarali o sigurnosti i obrani, te razmijenili mišljenja o regionalnim pitanjima.
Putin je s Lukašenkom razgovarao o "stvaranju zajedničkog obrambenog područja". Vladimir Putin osvrnuo se na "tešku situaciju u svijetu, u Europi, ali i na granicama naših zemalja".
Rekao je da je s Aleksandrom Lukašenkom razgovarao o "brojnim pitanjima o stvaranju zajedničkog obrambenog područja" i kaže da je ruska vojska smještena u Bjelorusiji. "Imamo taktičko nuklearno oružje i obrambene sustave koji štite sigurnost, štite zapadne granice naših država", rekao je Putin. Kaže i da su dvojica čelnika razmijenila službene dokumente o ratifikaciji bilateralnog sporazuma o sigurnosnim jamstvima. “Ovim je zakon stupio na snagu”, dodaje.
Švedska daje 126 milijuna eura pomoći
16.00 - Švedska daje Ukrajini 126 milijuna eura za pomoć u obnovi i razvoju. Benjamin Dousa, stockholmski ministar za međunarodni razvoj, rekao je da će se novac također koristiti za hitne humanitarne potrebe. Uključena je potpora za obnovu uništene infrastrukture, razminiranje i obuka zdravstvenih radnika. To je dosad najveći švedski program pomoći civilima, dodao je Dousa. "Potpora Ukrajini pitanje je solidarnosti, ali i sigurnosti Švedske", rekao je novinarima. "Posljednjih nekoliko tjedana nije bilo lako. Nikada nije bilo jasnije da više ne možemo uzimati podršku svijeta Ukrajini zdravo za gotovo."
Putin će se sastati s Trumpovim izaslanikom
14.35 - Američki izaslanik Steve Witkoff će se sastati s Vladimirom Putinom tijekom njegova posjeta Moskvi, piše SkyNews. On je danas u glavnom gradu Rusije, kao i bjeloruski predsjednik Alexander Lukashenko, na razgovorima o tome kako okončati rat. Sve se to događa dok Kremlj razmatra prijedlog Washingtona o jednomjesečnom prekidu vatre.
Rusija protiv privremenog prekida vatre
13.30 - Kremlj daje prioritet dugoročnom rješenju u odnosu na privremeni prekid vatre u Ukrajini, rekao je 13. ožujka pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, nazivajući američki prijedlog primirja "predahom za ukrajinsku vojsku", prenosi The Kyiv Independent.
Ušakov je dodao da je američkom savjetniku za nacionalnu sigurnost Mikeu Waltzu iznio rusko stajalište o prekidu vatre. "Iznio sam naše stajalište da ovo (prekid vatre) nije ništa drugo nego privremeni predah za ukrajinsku vojsku, ništa više", rekao je Ušakov.
Zelenski: 'Rusija nastoji produžiti rat'
13.20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je raspravu o prijedlozima SAD-a za prekid vatre u Ukrajini, optužujući Rusiju da "nastoji produžiti rat " i pozivajući SAD da "primora" Moskvu da prekine rat.
Zelenski je posebno istaknuo da "već više od jednog dana svijet još nije čuo smisleni odgovor Rusije na iznesene prijedloge". "Ovo još jednom pokazuje da Rusija nastoji produljiti rat i odgoditi mir što je duže moguće. Nadamo se da će američki pritisak biti dovoljan da primora Rusiju da prekine rat", rekao je.
Trump prijeti Europi novim carinama
13.10 - Američki predsjednik Donald Trump upravo je zaprijetio Europskoj uniji carinama od 200 % na "sva vina, šampanjce i alkoholne proizvode koji dolaze iz Francuske i drugih zemalja koje predstavljaju EU2, piše The Guardian.
Rekao je da bi to bio odgovor na planove EU da uvede "gadne" carine od 50 % na američki viski. Rekao je da bi predložena američka odmazda bila "izvrsna za poslovanje vina i šampanjca u SAD-u".
'Europski čelnici šire laži'
12.20 - Ruska prijetnja Europi je "namjerno izmišljena priča temeljena na rusofobiji" koju promoviraju "neadekvatni dužnosnici iz Bruxellesa", smatra Kremlj.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da plan EU-a da poveća svoje troškove za obranu predstavlja "poticanje rata na europskom kontinentu". Glasnogovornica Maria Zakharova optužila je europske čelnike za širenje lažnih narativa o prijetnji koju predstavlja Rusija, prenosi SkyNews.
Javio se Kremlj
11.15 - Jedan od zahtjeva Kremlja za prekid vatre vjerojatno će biti priznanje ruskog polaganja prava na teritorije koje okupira, uključujući Krim i četiri istočne pokrajine u Ukrajini, piše SkyNews.
Iako Kremlj nije želio komentirati svoje prijavljene zahtjeve, glasnogovornik Dmitrij Peskov te je teritorije naveo kao "regije Rusije". "Krim, Sevastopolj, Herson, Zaporožje, Donjeck, Lugansk su regije Rusije. Oni su zapisani u Ustav", rekao je.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo da je protiv raspoređivanja trupa u Ukrajini iz drugih zemalja te bi Kremlj takav potez smatrao izravnim miješanjem u sukob. Glasnogovornica Maria Zakharova rekla je da će Rusija poduzeti "odgovarajuće mjere" ako bilo koja zemlja pokuša rasporediti svoje trupe.
Trumpov izaslanik za rat u Ukrajini stigao u Moskvu
10.45 - Posebni izaslanik Donalda Trumpa za rat u Ukrajini, Steve Witkoff stigao je u Moskvu, javlja ruska državna novinska agencija TASS. Očekuje se da će se sastati s ruskim dužnosnicima radi razgovora o tome kako okončati prekid vatre, piše SkyNews.
The Guardian piše da su SAD "osigurale određene informacije" o predloženom prekidu vatre i da bi predsjednik Putin "morago imati važan međunarodni telefonski poziv" danas. Nagađa se da bi mogao to biti razgovar s Trumpom.
Posljedice ruskog napada tijekom noći
9.45 - Ukrajinska vojska oborila je desetke ruskih bespilotnih letjelica tijekom noći, tri žene ozlijeđene u napadu na željezničke energetske objekte u Dnjipru, a u napadu je razneseno više od 100 prozora na stambenim zgradama, izvijestio je guverner Serhiy Lysak, piše SkyNews.
Američki rezovi snažno pogađaju Ukrajinu
9.30 - Podrška Američke agencije za međunarodni razvoj bitnija je nego ikada za Ukrajinu od ruske invazije. Grupa je 2024. dala 32 milijarde dolara pomoći za 165 zemalja, a Ukrajina je daleko najveći korisnik, primivši 5,4 milijarde dolara, piše SkyNews.
Ali prvog dana Donalda Trumpa na dužnosti, financiranje USAID-a je zamrznuto, Marco Rubio rekao je da će 83% ugovora koje financira agencija biti poništeno.
FSB tvrdi da je spriječio masakr
9.20 - Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) tvrdi da je spriječila niz napada na vojne i državne službenike, javlja novinska agencija Interfax. Prema FSB-u, "ukrajinske specijalne službe" planirale su poslati eksplozivne naprave u paketima poštom.
Kako je objavio Sky News, Interfax izvještava da je pet paketa pronađeno u zračnoj luci u Čeljabinsku, a svi su sadržavali eksploziv kućne izrade koji je bio u "poklon setovima parfema".
Deaktivirali su ih timovi za bombardiranje. FSB, sovjetski nasljednik KGB-a, tvrdi da su uređaji bili spremni za aktiviranje kad se paketi otvore te da su uhitili ruskog državljanina koji je bio regrutiran za ovaj posao te da je pristao na to u zamjenu za "novčanu naknadu".
Poljska želi prebaciti svoje nuklearno oružje
8.20 - Kako bi odbili Rusiju od buduće invazije, poljski predsjednik želi da Washington prebaci svoje nuklearno oružje na njezin teritorij, objavio je SkyNews.
U intervjuu za Financial Times, Andrzej Duda rekao je da je inicirao tu ideju s posebnim izaslanikom Donalda Trumpa za ukrajinski rat, Keithom Kelloggom.
"Granice NATO-a pomaknule su se na istok 1999., tako da bi 26 godina kasnije trebalo doći i do pomicanja infrastrukture NATO-a na istok", rekao je i dodao: "Za mene je ovo očito." Dodao je da bi bilo sigurnije da je to oružje već u zemlji.
Lukašenko u Moskvi
8.10 - Ruski mediji javljaju da je u Moskvu stigao bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko, donosi The Guardian.
13. Rusija - U toj zemlji zaposlenici godišnje dobiju 42 dana plaćenog godišnjeg odmora. Uz bogatu povijest i raznoliku kulturu, život i rad u Rusiji pružaju neusporedive prilike za osobni i profesionalni razvoj. Veliki gradovi poput Moskve i St. Petersburga nude kozmopolitski način života, dok manji gradovi pružaju opušteniji tempo života.
Rusija odbila napade dronovima
8.00 - Rusija je tijekom noći oborila 77 ukrajinskih bespilotnih letjelica, priopćilo je njezino ministarstvo obrane u četvrtak, dva dana nakon što je Kijev izveo najveći izravni napad na Moskvu tijekom trogodišnjeg rata.
Kako donosi The Guardian, Rusija je presrela i srušila trideset dronova iznad zapadne regije Brjansk koja graniči s Ukrajinom, dok je još 25 oboreno iznad Kaluge, navodi se u priopćenju ministarstva.
Više dronova presretnuto je iznad područja Kurska, Voronježa, Rostova i Belgoroda, dodaje se.
Najnoviji baraž dolazi nakon što je Rusija u utorak oborila više od 90 dronova u regiji glavnog grada. Gradonačelnik Sergej Sobjanin nazvao je to "najmasovnijim neprijateljskim napadom dronovima na Moskvu".
Rusija je objavila da su tri osobe poginule, a nekoliko ih je ozlijeđeno u napadu u utorak, u kojem je presrela 337 ukrajinskih dronova diljem zemlje.
Moskva Amerikancima predala popis zahtjeva
6.56 - Rusija je SAD-u predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom.
Nije jasno što je Moskva točno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvaćanja zahtjeva, navodi agencija.
Ruski i američki dužnosnici razgovarali su o uvjetima tijekom osobnih i virtualnih razgovora posljednja tri tjedna, rekli su izvori. Uvjete Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da američki dužnosnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.
Rusija traži rješavanje "korijenskih uzroka" rata
Raniji ruski uvjeti uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku.
Trump čeka Putinov odgovor o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.
Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati.
Neki američki dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši časnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Europe i potkopao sve pregovore.
Rusko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenskij pozdravio ovotjedni sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih dužnosnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Ograničenje vojnih operacija SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije
Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tijekom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore sa SAD-om i Europom.
Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci tisuća ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.
Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.
Iako je odbacila neke od uvjeta, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju surađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih dužnosnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. veljače 2022.
Američki i ruski dužnosnici posljednjih su tjedana rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevali veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.
Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora - jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
6.00 - "Za tango je potrebno dvoje, kako kaže, zar ne", rekao je u srijedu navečer američki predsjednik Donald Trump, na pitanje hoće li se susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Da, dobro ste pročitali, Donald želi tango s Vladimirom. Sigurno se sjećate ako ste gledali "Miris žene", Al Pacino u tom filmu glumi slijepog veterana koji fantastično pleše. Kad bi zaplesali Trump i Putin, tko bi vodio, tko pratio, tko vidio, a tko bio slijep - pitanja je puno.
"Tango je ples u kojem jedan partner mora biti dominantan i voditi. U ovom slučaju, to će biti Trump, jer Putinu treba legitimizacija sebe samoga na međunarodnoj sceni", komentira vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.
OK, malo smo se zaletjeli, na tango Trumpa i Putina još ćemo pričekati. Zasad imamo samo dogovor Amerike i Ukrajine o 30-dnevnom primirju na svim bojištima, kao i potvrdu nastavka američke vojne pomoći i sporazuma o ukrajinskim mineralima. "Danas sve ovisi o tome želi li Rusija prekinuti vatru ili će nastaviti ubijati ljude. Danas to u potpunosti ovisi o ovoj zemlji", izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Cijeli prilog RTL Direkta o mirovnom planu za Ukrajinu od 30 dana pogledajte OVDJE.
POGLEDAJTE VIDEO Ukrajina za RTL Direkt: 'Oteto ne treba ostaviti agresoru koji je na toliko krvi to uzeo'
