Ključni događaji:
- Rusija dala svoje uvjete za mir
- Američki dužnosnici spremaju se u Moskvu na razgovore i 30-dnevnom primirju
- Poljaci pozvali Ameriku da u Poljskoj izmjeste svoje nukelarno oružje
Posljedice ruskog napada tijekom noći
9.45 - Ukrajinska vojska oborila je desetke ruskih bespilotnih letjelica tijekom noći, tri žene ozlijeđene u napadu na željezničke energetske objekte u Dnjipru, a u napadu je razneseno više od 100 prozora na stambenim zgradama, izvijestio je guverner Serhiy Lysak, piše SkyNews.
Američki rezovi snažno pogađaju Ukrajinu
9.30 - Podrška Američke agencije za međunarodni razvoj bitnija je nego ikada za Ukrajinu od ruske invazije. Grupa je 2024. dala 32 milijarde dolara pomoći za 165 zemalja, a Ukrajina je daleko najveći korisnik, primivši 5,4 milijarde dolara, piše SkyNews.
Ali prvog dana Donalda Trumpa na dužnosti, financiranje USAID-a je zamrznuto, Marco Rubio rekao je da će 83% ugovora koje financira agencija biti poništeno.
FSB tvrdi da je spriječio masakr
9.20 - Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) tvrdi da je spriječila niz napada na vojne i državne službenike, javlja novinska agencija Interfax. Prema FSB-u, "ukrajinske specijalne službe" planirale su poslati eksplozivne naprave u paketima poštom.
Kako je objavio Sky News, Interfax izvještava da je pet paketa pronađeno u zračnoj luci u Čeljabinsku, a svi su sadržavali eksploziv kućne izrade koji je bio u "poklon setovima parfema".
Deaktivirali su ih timovi za bombardiranje. FSB, sovjetski nasljednik KGB-a, tvrdi da su uređaji bili spremni za aktiviranje kad se paketi otvore te da su uhitili ruskog državljanina koji je bio regrutiran za ovaj posao te da je pristao na to u zamjenu za "novčanu naknadu".
Poljska želi prebaciti svoje nuklearno oružje
8.20 - Kako bi odbili Rusiju od buduće invazije, poljski predsjednik želi da Washington prebaci svoje nuklearno oružje na njezin teritorij, objavio je SkyNews.
U intervjuu za Financial Times, Andrzej Duda rekao je da je inicirao tu ideju s posebnim izaslanikom Donalda Trumpa za ukrajinski rat, Keithom Kelloggom.
"Granice NATO-a pomaknule su se na istok 1999., tako da bi 26 godina kasnije trebalo doći i do pomicanja infrastrukture NATO-a na istok", rekao je i dodao: "Za mene je ovo očito." Dodao je da bi bilo sigurnije da je to oružje već u zemlji.
Lukašenko u Moskvi
8.10 - Ruski mediji javljaju da je u Moskvu stigao bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko, donosi The Guardian.
13. Rusija - U toj zemlji zaposlenici godišnje dobiju 42 dana plaćenog godišnjeg odmora. Uz bogatu povijest i raznoliku kulturu, život i rad u Rusiji pružaju neusporedive prilike za osobni i profesionalni razvoj. Veliki gradovi poput Moskve i St. Petersburga nude kozmopolitski način života, dok manji gradovi pružaju opušteniji tempo života.
Rusija odbila napade dronovima
8.00 - Rusija je tijekom noći oborila 77 ukrajinskih bespilotnih letjelica, priopćilo je njezino ministarstvo obrane u četvrtak, dva dana nakon što je Kijev izveo najveći izravni napad na Moskvu tijekom trogodišnjeg rata.
Kako donosi The Guardian, Rusija je presrela i srušila trideset dronova iznad zapadne regije Brjansk koja graniči s Ukrajinom, dok je još 25 oboreno iznad Kaluge, navodi se u priopćenju ministarstva.
Više dronova presretnuto je iznad područja Kurska, Voronježa, Rostova i Belgoroda, dodaje se.
Najnoviji baraž dolazi nakon što je Rusija u utorak oborila više od 90 dronova u regiji glavnog grada. Gradonačelnik Sergej Sobjanin nazvao je to "najmasovnijim neprijateljskim napadom dronovima na Moskvu".
Rusija je objavila da su tri osobe poginule, a nekoliko ih je ozlijeđeno u napadu u utorak, u kojem je presrela 337 ukrajinskih dronova diljem zemlje.
Moskva Amerikancima predala popis zahtjeva
6.56 - Rusija je SAD-u predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom.
Nije jasno što je Moskva točno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvaćanja zahtjeva, navodi agencija.
Ruski i američki dužnosnici razgovarali su o uvjetima tijekom osobnih i virtualnih razgovora posljednja tri tjedna, rekli su izvori. Uvjete Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da američki dužnosnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.
Rusija traži rješavanje "korijenskih uzroka" rata
Raniji ruski uvjeti uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku.
Trump čeka Putinov odgovor o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.
Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati.
Neki američki dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši časnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Europe i potkopao sve pregovore.
Rusko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenskij pozdravio ovotjedni sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih dužnosnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Ograničenje vojnih operacija SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije
Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tijekom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore sa SAD-om i Europom.
Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci tisuća ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.
Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.
Iako je odbacila neke od uvjeta, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju surađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih dužnosnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. veljače 2022.
Američki i ruski dužnosnici posljednjih su tjedana rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevali veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.
Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora - jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
6.00 - "Za tango je potrebno dvoje, kako kaže, zar ne", rekao je u srijedu navečer američki predsjednik Donald Trump, na pitanje hoće li se susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Da, dobro ste pročitali, Donald želi tango s Vladimirom. Sigurno se sjećate ako ste gledali "Miris žene", Al Pacino u tom filmu glumi slijepog veterana koji fantastično pleše. Kad bi zaplesali Trump i Putin, tko bi vodio, tko pratio, tko vidio, a tko bio slijep - pitanja je puno.
"Tango je ples u kojem jedan partner mora biti dominantan i voditi. U ovom slučaju, to će biti Trump, jer Putinu treba legitimizacija sebe samoga na međunarodnoj sceni", komentira vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.
OK, malo smo se zaletjeli, na tango Trumpa i Putina još ćemo pričekati. Zasad imamo samo dogovor Amerike i Ukrajine o 30-dnevnom primirju na svim bojištima, kao i potvrdu nastavka američke vojne pomoći i sporazuma o ukrajinskim mineralima. "Danas sve ovisi o tome želi li Rusija prekinuti vatru ili će nastaviti ubijati ljude. Danas to u potpunosti ovisi o ovoj zemlji", izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Cijeli prilog RTL Direkta o mirovnom planu za Ukrajinu od 30 dana pogledajte OVDJE.
POGLEDAJTE VIDEO Ukrajina za RTL Direkt: 'Oteto ne treba ostaviti agresoru koji je na toliko krvi to uzeo'
