Putinova ratnohuškačka politika otimanja teritorija tuđih zemalja nagnala je čelnike Europske unije da naprave vlastite planove za širenje. U tijeku su potezi za dovođenje čak osam novih članica u blok koji već okuplja 27 zemalja. No, takva težnja za proširenjem nosi i goleme rizike za EU, piše Politico.
Pridruživanje novih država — potencijalno uključujući i poljoprivredno moćnu Ukrajinu — otvorilo bi Pandorinu kutiju izazova. Bile bi potrebne sveobuhvatne unutarnje reforme, a to bi vjerojatno izazvalo godine otrovnih sukoba između sadašnjih članica EU-a.
'Sada je trenutak da budemo hrabri'
Unatoč bolnoj složenosti svakog procesa proširenja, ruska je agresija uvjerila neke vlade EU da si ne mogu priuštiti čekanje.
"Sada je trenutak da budemo hrabri i da promijenimo svoj pristup proširenju kako bismo šest zemalja Zapadnog Balkana, svaku od njih, te Ukrajinu i Moldaviju, uvrstili u našu obitelj", rekao je za Politico austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg. "Proširenje nije birokratski pothvat. Radi se o izvozu i očuvanju određenog modela života slobodnih, otvorenih zapadnih demokracija", dodao je.
Očekuje se da će proširenje biti tema koja će se provlačiti i kroz godišnje obraćanje predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju u EU, u srijedu 13. rujna. Ministri europskih poslova 27 članica Unije također bi se trebali pozabaviti tim pitanjem na sastanku krajem listopada, a prema riječima dvojice visokih diplomata EU-a, kojima je odobrena anonimnost za razgovor o povjerljivim stvarima.
Ono što je najvažnije, čini se da su Njemačka i Francuska uključene u to. Napori njemačkog kancelara Olafa Scholza ranije ove godine za "proširenu" Europu, kao i optimistični signali iz Pariza, odakle je francuski ministar za Europu Laurence Boone rekao za Politico da bi EU trebala poslati "dosljednu poruku" zemljama kandidatkinjama o pridruživanju uniji - ne samo da pomogne u obrani od ruske kampanje širenja utjecaja.
Je li sedam godina dovoljno?
Jedno pitanje je tajming. Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel pozvao je na prijem novih članica do 2030. godine. Francuski predsjednik Emmanuel Macron podupire ideju proširenja u etapama, pri čemu bi zemlje prvo dobile pristup jedinstvenom tržištu prije nego što postanu punopravne članice Unije. Austrijski šef diplomacije Schallenberg iznio je mogućnost da se zemljama kandidatkinjama dopusti da budu promatrači u političkom i sigurnosnom odboru EU-a, tijelu koje donosi vanjskopolitičke odluke.
"Umjesto da im šaljemo deklaraciju EU-a ili zajedničke vanjske sigurnosne politike govoreći 'Potpišite!', mi bi ih trebali učiniti dijelom našeg razmišljanja, dijelom našeg oblikovanja odluka", rekao je.
Obnovljeni napor za veću Europu označava prvi takav pokušaj proširenja otkako je blok prihvatio Hrvatsku u svoje redove 2013. godine. Pregovori o prijemu Turske završili su tako što je tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy otvoreno rekao 'ne' Ankari 2011., čime je prigušio daljnje proširenje .
Košmar reforme procesa donošenja odluka
Ali ako žele ostvariti svoje ambicije, čelnici EU-a morat će se nositi s akutnim problemima rasta. Rasprava će vjerojatno biti žestoka između europskih prijestolnica dok će dužnosnici odmjeravati spremnost zemalja kandidatkinja, prijerice oko korupcije u Ukrajini. A tu je i košmarna mogućnost reforme unutarnjeg procesa donošenja odluka u EU-u kako bi se prilagodio mnogo većem bloku.
Tek što je Michel odredio svoj ciljni datum 2030., glasnogovornik Europske komisije, koja je odgovorna za ocjenu sposobnosti kandidata, zalio je hladnim tušem ideju o tako brzom vremenskom roku. Proces pridruživanja EU-u bio je isključivo "temeljen na zaslugama", rekao je glasnogovornik. Komisija bi trebala predstaviti izvješća o napretku zemalja kandidatkinja kasnije ove godine, iako je jedan visoki briselski diplomat rekao da će prezentacija vjerojatno biti odgođena zbog intenzivnog nadzora, posebno ukrajinske kandidature za prijem.
Korupcija, poljoprivreda, unutarnje reforme…
"Želimo dati pozitivan signal Ukrajini, ali stvari kao što je ovaj prijedlog da se [ukrajinskim] obavještajnim službama da više ovlasti nad korupcijom mogu poslati pogrešnu poruku", rekao je zapadnoeuropski diplomat.
Poljoprivredna politika najočitija je točka prijepora u svim budućim pristupnim pregovorima između Bruxellesa i Kijeva. Ukrajinski jeftini izvoz žitarica mogao bi preplaviti EU i potopiti snažno subvencionirane poljoprivrednike unutar Unije. Poljska i nekoliko drugih zemalja EU-a već su zatvorile svoja vrata ukrajinskom izvozu žitarica, rekavši da je time žele zaštititi svoje poljoprivrednike.
Unutarnje reforme koje bi bile pokrenute proširenjem uključuju: preispitivanje Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, redizajniranje dugoročnog proračuna Unije i preoblikovanje procesa donošenja odluka kako bi se pomaknulo prema većoj upotrebi glasovanja tzv. "kvalificiranom većinom" u područjima kao što je vanjska politika, gdje je trenutno potrebna jednoglasna odluka.
'Trenutni okvir nije pogodan za 30-ak članica'
"Ono što vidimo jest da trenutni okvir, bilo da se radi o proračunu ili politikama ili postupcima donošenja odluka, nije prikladan za Europu s 30-ak članica", rekao je portugalski ministar za Europu, Tiago Antunes. "Ponekad je, kao što znate, vrlo, vrlo teško i s postojećih 27", dodao je.
Veliko proširenje EU-a pomaknulo bi i središte gravitacije bloka na istok, potencijalno razvodnjavajući tradicionalno odlučujući utjecaj Francuske i Njemačke na ključne odluke. Skupina zastupnika EU-a već izrađuje dalekosežne planove za promjenu ugovora, a za koje tvrde da bi bile potrebne za proširenje. No mijenjanje temeljnih ugovora EU-a mukotrpan je proces koji zahtijeva referendume u nekoliko zemalja. Apetit za time ograničen je među diplomatima EU-a, od kojih neki tvrde da se reforme mogu provesti prema postojećem Lisabonskom ugovoru bloka.
"U Vijeću nema većine za promjenu ugovora”, rekao je jedan diplomat EU-a. “Pravna služba Vijeća već nam je mjesecima savjetovala da je Lisabonski ugovor otporan na proširenje."
Manje zemlje pomalo gube strpljenje
Rasprava o proširenju trebala bi se pojačati u nadolazećim mjesecima, uključujući i treći sastanak Europske političke zajednice zemalja izvan bloka, koji bi trebao biti održan 5. listopada u Španjolskoj. Michel se planira sastati s čelnicima EU-a u malim skupinama prije summita kako bi prikupio njihova mišljenja o proširenju.
Unatoč intenzivnoj usredotočenosti na Ukrajinu, manje zemlje kandidati također pritiskaju vrata bloka. Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, čija je zemlja prošle godine službeno podnijela zahtjev za pridruživanje EU-u, oprezno je pozdravila obnovljeni fokus na proširenje.
"Vjerujemo da je u interesu svih da se sve zemlje Zapadnog Balkana pridruže Uniji”, rekla je Osmani. No dodala je da zemlje nisu spremne vječno čekati da se EU predomisli. "Teško je ne postati nestrpljiv, naročito kada učinite sve što se od vas traži, a zatim se ništa ne dogodi", rekla je.
POGLEDAJTE VIDEO: RTL iz Bruxellesa: Što s BiH sad kad je kandidatkinja, što prijeti Rusiji, što je dobila Ukrajina...