Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je kako je današnja presuda Suda Europske unije o nenadležnosti za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog spora oko granice pobjeda hrvatskih argumenata koji su izneseni u prigovoru toj instituciji.
Sud Europske unije u Luxembourgu u petak se proglasio nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici.
S ovom odlukom Sud je prihvatio hrvatski prigovor o nenadležnosti i postupak se automatski obustavlja. Odluke Suda EU-a su konačne i nema žalbe.
"Današnja presuda Suda Europske unije kojom se proglasio nenadležnim za odlučivanje u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske pobjeda je hrvatskih argumenata koje smo istaknuli u prigovoru nenadležnosti", napisao je premijer na svom Twitter profilu.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije.
Slovenski mediji: Implementacija arbitražne presude sada je još teže ostvariva
Mogućnosti Slovenije da preko suda utječe na implementaciju arbitražne presude o granici i tako izvrši pritisak na Hrvatsku bitno su smanjene nakon današnje odluke suda EU-a, koji se je u slučaju tužbe Slovenije protiv Hrvatske oko arbitraže proglasio nenadležnim, prve su ocjene slovenskih medija u petak.
Istodobno, oni upozoravaju da to neće imati posljedica na službeno stajalište Slovenije prema kojoj je u smislu međunarodnog prava arbitražna presuda o graničnom prijeporu dviju država i dalje na snazi i da je za obje strane provedba arbitražnog razgraničenja obvezujuća. No, istina je da će sada put prema implementaciji arbitražnog rješenja biti još teži nego do sada, navodi Slovenski radio.
Konferencija za novinare u 11 sati
Službeno stajalište slovenske vlade o današnjoj odluci suda EU-a priopćit će oko 11 sati na već ranije najavljenoj konferenciji za novinare ministar vanjskih poslova Miro Cerar. Kao predsjednik slovenske vlade čiji je mandat završen nakon parlamentarnih izbora 2018. Cerar je najupornije branio politiku sadašnje vlade Marjana Šareca, koja je od početka ovog tjedna u ostavci da se s Hrvatskom može pregovarati samo o provedbi arbitražne presude, a ne o traženju bilateralnog obostrano prihvatljivog rješenja, kako je predlagala Hrvatska.
Ljubljanski "Dnevnik" navodi u svom prvom komentaru presude da je to "hladan tuš" i razočarenje za slovensku politiku jer je ona očekivala da će se sud proglasiti nadležnim za spor. "Sud je utvrdio kako arbitražna presuda nije bila implementirana, odnosno da granica nije bila određena", navodi list i dodaje da je to bilo i stajalište Hrvatske. S druge strane, slovenska politika, koja je Hrvatsku tužila zbog navodnih kršenja europskog prava, smatra kako je argumentacija o nenadležnosti suda za spor bila loše pravno utemeljena.
Prihvaćen hrvatski prigovor
Sud Europske unije proglasio se u petak u Luxembourgu nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, te pozvao dvije zemlje na suradnju u pronalasku rješenja graničnog spora sukladno međunarodnom pravu.
"Sud Europske unije nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice ipak obvezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, lojalno surađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja toga spora sukladno međunarodnom pravu", kaže se u sažetku presude koju je na hrvatskom jeziku pročitao predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts.
Lenaerts je dodao da je Slovenija dužna platiti troškove Hrvatskoj koje je imala u ovom predmetu.
"Sud je, ističući da je u ovom predmetu arbitražnu odluku donio međunarodni sud uspostavljen na temelju bilateralnog arbitražnog sporazuma uređenog međunarodnim pravom, čiji predmet ne potpada pod područja nadležnosti Unije i kojeg Unija nije stranka, naglasio da ni Sporazum o arbitraži ni arbitražna odluka nisu sastavni dijelovi prava Unije. U tom je okviru precizirao da se upućivanje, neutralnim izrazima, u jednoj odredbi Akta o pristupanju Hrvatske Uniji na navedenu arbitražnu odluku ne može tumačiti na način da se time u pravo Unije uključuju međunarodne obveze koje su dvije države članice preuzele u okviru navedenog Sporazuma o arbitraži", kaže se u priopćenju koje je Sud objavio.
"Veliko vijeće Suda proglasilo se nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija, na temelju članka 259. UFEU-a, radi utvrđenja da je Hrvatska povrijedila obveze koje ima na temelju prava Europske unije time što nije ispunila obveze koje za nju proizlaze iz Sporazuma o arbitraži sklopljenog sa Slovenijom, namijenjenog razrješenju graničnog spora između te dvije države, kao i iz arbitražne odluke kojom se utvrđuju morska i kopnena granica između navedenih država. Međutim, Sud je pojasnio da ta nenadležnost nema utjecaja na obveze, koje za svaku od tih dviju država članica u njihovim međusobnim odnosima, ali i u odnosu na Uniju i druge države članice, proizlaze iz članka 4. stavka 3. UEU-a, da lojalno surađuju na pronalaženju konačnog pravnog rješenja sukladnog međunarodnom pravu kako bi osigurale djelotvornu i nesmetanu primjenu prava Unije u dotičnim područjima. U tu svrhu mogu upotrijebiti bilo koji način rješavanja međusobnog spora, uključujući, ako je potrebno, i njegovo podnošenje Sudu na temelju sporazuma u skladu s člankom 273", dodaje se u priopćenju.
Predsjednik Suda, Belgijanac Koen Lenaerts još je u travnju 2018. godine upozorio da put koji je odabrala Slovenija pozivajući se na članak 259. nije dobar i sugerirao umjesto toga članak 273, koji predviđa mogućnost da dvije države sporazumno iznesu slučaj pred Sud EU-a.
Lenaerts je rekao da bi bilo primjerenije da se taj prijepor riješi na drugi način, tako da obje države sporazumno pred sud EU-a iznesu taj slučaj.
“Taj članak nudi mogućnost da članice pred Sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu”, rekao je tada Lenaerts.
Sud u priopćenju objašnjava genezu spora, sporazum o arbitraži koji su dvije zemlje potpisale, izlazak Hrvatske iz sporazuma zbog nedopuštene komunikacije između arbitra kojeg je imenovala Slovenija i njezina agenta na tom arbitražnom sudu, zatim arbitražnu odluku i podnošenje slovenske tužbe.
"Sud je, odlučujući o prigovoru nenadležnosti koji je podnijela Hrvatska, podsjetio da nije nadležan odlučivati o tumačenju međunarodnog sporazuma koji su zaključile države članice i čiji predmet nije u nadležnosti Unije, kao ni o obvezama koje iz njega za te države proizlaze. Potom je Sud iz toga zaključio da nije nadležan odlučivati o tužbi zbog povrede obveze, bilo da je podnesena na temelju članka 258. UFEU-a ili članka 259. UFEU-a, ako je povreda odredaba prava Unije istaknuta njoj u prilog akcesorna u odnosu na navodnu povredu obveza koje proizlaze iz takvog sporazuma", ističe Sud.
"Naposljetku, Sud je, podsjećajući na to da je, u skladu s međunarodnim pravom, nadležnost zemljopisnog određivanja njihovih granica pridržana državama članicama, kao i na okolnost da su, u skladu sa Sporazumom o arbitraži, mjere potrebne za provedbu arbitražne odluke obvezne poduzeti stranke tog sporazuma, zaključio da u okviru ove tužbe nije ovlašten ispitivati pitanje dosega i granica državnih područja Hrvatske i Slovenije, izravno primjenjujući granicu utvrđenu arbitražnom odlukom, a kako bi provjerio postojanje predmetnih povreda prava Unije", zaključuje se u priopćenju.
Sud je prihvatio mišljenje nezavisnog odvjetnika, Estonca Priita Pikamaea, koji je 11. prosinca 2019. objavio da Sud nije nadležan za taj slučaj. Nezavisni odvjetnik Pikamae smatrao je da sa stajališta prava EU-a, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovensko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.
