Znanstvenici odavno znaju da više temperature zraka pridonose otapanju ledenih površina na Grenlandu, a novo istraživanje otkrilo je novu prijetnju koja napada led odozdo.
- Plivao ispod leda na Antarktiku: 'Ono što se događa s oceanima imat će utjecaja na baš svakoga od nas'
- Klimatska kriza kuca na vrata, a mi? 'Zašto tako ležerno zurimo u apokalipsu pred nama?'
- Oceani nikad topliji: Kao da je u njih bačeno 3,6 milijardi nuklearnih bombi
Tople oceanske vode koje se kreću ispod ogromnih ledenjaka pojačavaju i ubrzavaju njihovo otapanje, prenosi CNN.
Otkriće je objavljeno u ponedjeljak u časopisu Nature Geoscience
nakon znanstvenog proučavanja jednog od mnogih "jezika" u ledu na
području ledenjaka Nioghalvfjerdsfjorden na sjeveroistoku
Grenlanda.
Ledeni jezik je led koji lebdi na vodi bez da se odvojio od leda
na kopnu.
Ogromni jezik koji su znanstvenici proučavali dug je gotovo 80
kilometara.
Istraživanje je otkrilo podvodnu struju široku gotovo dva
kilometra u kojoj je toplija voda iz Atlantika mogla teći izravno
prema ledenjaku donoseći ogromne količine topline u kontakt s
ledom što je ubrzalo otapanje ledenjaka.
"Sad je jasan uzrok ovog ubrzanog otapanja", kaže Janin
Schaffer, oceanografkinja iz njemačkog instituta Alfred
Wegener koja je vodila tim istraživača.
Znanstvenici su otkrili sličnu struju u blizini drugog
grenlandskog ledenjaka gdje se ogromni ledeni jezik odlomio i
krenuo prema oceanu.
Otapanje ogromnih količina leda na Grenlandu trenutno je najveći
pojedinačni pokretač globalnog porasta razina mora i prema
studiji objavljenoj u prosincu u časopisu Nature grenlandski
ledeni pokrov sad se otapa sedam puta brže nego 1992.
Taj ledeni pokrov ima dovoljno vode da povisi razinu mora više od
sedam metara.
Na većem dijelu Arktika prošlog su ljeta zabilježene rekordne
temperature što je izazvalo otapanje 11 milijarda tona ledene
površine Grenlanda u samo jednom danu, upozorili su
znanstvenici.
Samo u srpnju grenlandski ledeni pokrov ostao je bez 197
milijardi tona leda, kaže Ruth Mottram, klimatska znanstvenica iz
danskog meteorološkog instituta.
I temeprature voda srušile su u 2019. rekorde.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Advances in Atmospheric
Sciences temperatura oceana prošle godine bila je 0,075 stupnja
Celzija iznad prosjeka za razdoblje od 1981. do 2010.
Toplinu koju danas apsorbiraju svjetski oceani proizvelo bi
otprilike pet atomskih bombi koje su bačene na Hirošimu pod
uvjetom da su bacane svake sekunde u proteklih 25 godina.
Topliji oceani utječu na morski život i mogli bi rezultirati
padom ulova u dijelovima svijeta u kojima je riba glavni izvor
hrane.