Sirijac W. Ghazi, za čijom se kćeri Allsom tragalo tjednima, nalazi se u Nizozemskoj. Prema saznanjima Jutarnjeg lista Sirijac se po odlasku iz Hrvatske u našu zemlju više nije vratio.
Do te je informacije došla policija koja je čitavo vrijeme istraživala ovaj slučaj. Potvrdili su da se "prema informacijama dobivenim od policijskih vlasti Kraljevine Nizozemske W. Ghazi nalazi u jednom od centara za azil u Nizozemskoj od početka listopada 2018. godine, gdje je zatražio azil".
S obzirom na to da se nalazi u Nizozemskoj, policija je počela sumnjati u njegovu verziju priče prema kojoj su ga hrvatski policajci odvojili od kćeri Allse prilikom boravka u Hrvatskoj.
Policija sada širi kriminalističko istraživanje u ovom slučaju i na moguće počinjenje kaznenog djela lažne uzbune.
Podsjećamo, Sirijac W. Ghazi Hrvatsku je dignuo na noge kada je putem društvenih mreža tražio pomoć pri pronalasku svoje petogodišnje kćeri. U Hrvatskoj je zatražio azil, a tu večer, kada se trebao pojaviti u hotelu Porin, Ghazi je nestao. Nekoliko tjedana kasnije RTL je doznao da se nalazi u Italiji u jednom od izbjegličkih kapova gdje još uvijek traži svoju kćer.
43-godišnji Sirijac koji traga za kćeri Allsom prošao je ilegalnim rutama pola Europe, a onda se istim putem vratio u kamp za migrante u Velikoj Kladuši.
"Budući da je tijekom kriminalističkog istraživanja i potrage za nestalim djetetom postojala sumnja u vjerodostojnost prijave nestanka Allse Ghazi od strane oca W. Ghazija, Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu policija je dostavila Opće izvješće o poduzetim radnjama i prikupljenim saznanjima. U svezi navedenog nastavlja se kriminalističko istraživanje vezano za sumnju u počinjenje kaznenog djela lažne uzbune iz članka 316. Kaznenog zakona", kazali su za Jutarnji list u policiji.
RTL-ova Potraga otkrila je da 43-godišnji Sirijac G.W. 30.8.2018. registriran u BiH te da je tada iskazao namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, no s njim nije bila njegova 5-godišnja kćer Allsa. Ovu informaciju od Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine nije tražila niti jedna službena institucija Bosni i Hercegovini ili Republici Hrvatskoj.
RTL je poslao upit i Sektoru granične policije Crne Gore o tome je li zabilježen ulazak Sirijca G.W. u Crnu Goru te je li s njime bila njegova petogodišnja kćer.
U odgovoru je stajalo kako je državljanin Sirijske Arapske Republike registriran prilikom nezakonitog prelaska državne granice Crne Gore iz pravca Republike Albanije dana 23.8.2018.godine, kada je i smješten u Prihvatilište za strance. Bio je sam, bez djevojčice.
MUP RH je putem međunarodne policijske suradnje zatražio određene provjere od Interpola Damask te su zaprimili povratne informacije da je Wadie Ghazi napustio Siriju u listopadu 2011. U odgovoru je također navedeno da ne postoje podaci o ulasku ili izlasku malodobne Allse Ghazi iz Sirije.
No Allsa Ghazi nije izmišljena kćer. Ona ipak postoji no ne zna se gdje je.
Božinović: Slučaj Sirijca koji je tvrdio da je razdvojen od kćeri ukazuje na zlouporabu međunarodne zaštite
Migrant iz Sirije Wadie Ghazi Sineid (43) koji je tvrdio da ga je hrvatska policija razdvojila od kćeri u Europu je prema Interpolovim podacima došao sam, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kaže da taj slučaj pokazuje kako se institut međunarodne zaštite nerijetko zlorabi.
Riječ je o sirijskom državljaninu koji je u rujnu priču o odvajanju od kćeri iznio u bosanskohercegovačkim medijima nakon što je vraćen u BiH odakle je bio ilegalno ušao u Hrvatsku.
Ministar je rekao novinarima da su tada pokrenuli sve što se radi u slučajevima nestanka, pogotovo djeteta, a utvrdili su da je Ghazi u svim zemljama na ruti kojom je došao Hrvatsku, dakle u Turskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini evidentiran sam bez djeteta.
No, zbog težine same kvalifikacije nisu mogli stati samo na tome pa su pokrenuli mehanizme međunarodne policijske suradnje prema Siriji, zemlji njegova državljanstva, ali i prema Libanonu.
Od Damaska su, kazao je ministar, dobili informaciju da je on 2011. napustio Siriju i da nakon toga o njemu ni o djevojčici više nemaju podataka, dok su iz Bejruta odgovorili da nemaju nikakav podatak o obitelji. Ministar kaže da trenutno imaju informaciju da je taj migrant u listopadu evidentiran negdje u Nizozemskoj i nije im poznato da se obratio bilo kome u Hrvatskoj.
„Ovo je jedan primjer koji ukazuje na to da se institut međunarodne zaštite nerijetko zlorabi”, kazao je Božinović, napominjući da više od 80 posto ljudi koji ostvare pravo da podnesu zahtjev za azil ili neki drugi vid međunarodne zaštite u Hrvatskoj nestanu tijekom postupka jer imaju slobodu kretanja.
To po ministrovim riječima potvrđuje da Hrvatska nije njihov cilj, a da koriste te mehanizme kako bi napravili korak dalje.
Komentirajući prozivanja u medijima na račun hrvatske policije za brutalnost prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom, ministar je ponovio da svaku takvu informaciju provjeravaju, ali zasad nisu utvrdili da se radi o nasilju, već o odvraćanju s granične crte.
Optužbe na račun policije iznijeli su pojedini mediji i nevladine udruge. Organizacija "Border Violence Monitoring" (BVM) koja prikuplja podatke o protjerivanju i nasilju nad migrantima sredinom prosinca je objavila video materijal za koji tvrdi da potkrepljuje sumnju da hrvatska policija sustavno izbacuje skupine izbjeglica na vanjskoj granici EU prema Bosni i Hercegovini.
Nije riječ ni o nasilju nego odvraćanju s granične crte i to potvrđuju brojke
„Svaku takvu informaciju provjeravamo, provodimo izvide na terenu, suočeni smo s prigovorima koje nije lako utvrditi jer puno toga je neprovjerljivo, ne znate mjesto ni osobe na koje se to odnosi. Ovo posljednje što smo mogli vidjeti, dakle za nekih 250 sati snimaka postupanja hrvatske policije na jednoj točki na samoj granici s BiH nije riječ ni o kakvom nasilju, radi se o odvraćanju s granične crte, mislim da su MUP i policija to jasno objasnili”, rekao je ministar.
Za optužbe da hrvatska policija migrantima ne omogućava podnošenje zahtjeva za azilom, ministar je rekao da je od nešto više od 7500 ljudi koji su zatečeni u ilegalnom ulasku u Hrvatsku njih više od 1000 podnijelo zahtjev za azilom, odnosno međunarodnom zaštitom.
„Svatko tko želi reći da Hrvatska ne poštuje pravo ili da je zatvorena poput nekih drugih zemalja, činjenice i brojke ga opovrgavaju”, zaključio je Božinović.
Hrvatska bi po njegovim riječima vrlo rado omogućila da ti ljudi idu dalje kad bi itko dalje od Hrvatske, odnosno zemlje koje su članice EU imale želju da te ljude prime.
Božinović primjećuje da sadašnja situacija nije nalik onoj 2015. i 2016., kad su ljudi bili pozivani od europskih zemalja jer se nakon toga dogodio niz posljedica, prije svega socijalnih, ali i političkih u zemljama zapadne Europe. „Ako postoji potreba za migrantskom radnom snagom, a ima, možemo govoriti da s obzirom da i mi pratimo što se govori o čemu se piše u zapadnim medijima bilo bi sigurno puno poštenije da se te ljude pozove” zaključio je ministar.
"Slučaj Ghazija iz Sirije pokazuje da je na svakoj točki u svakoj državi na toj ruti podnio zahtjev za azilom. Azil se odnosi prije svega na ljude koje su ugroženi od strane autokratskih režima ili ratova i pravima izbjeglicama je interes da dođu na sigurno, a sigurno bi trebalo biti prva sigurna zemlja. Ako pređete pet, šest sigurnih zemalja u kojima vam ne prijeti pogibelj onda tu više ne govorimo o institutu azila ni potrebi za međunarodnom zaštitom”, zaključio je ministar.
