Svi mi međusobno raspravljamo o glazbenom ukusu, najboljim filmovima ili najukusnijoj hrani. Ali razgovor skrene u politiku, i prijateljska rasprava brzo postane gadna. Zašto?
Najnovije istraživanje je otkrilo da bi razlog za to mogla biti činjenica da razgovor o politici djeluje na iste centre u mozgu kao i rat.
"Ljudski mozak percipira političke sklonosti više poput članstva u bandi ili nekakvoj kliki nego kao hladni filozofski stav," kaže David Pietraszewski, bivši istraživač u Kalifornijskom sveučilištu, Santa Barbara (UCSB).
Ljudska evolucijska povijest sastoji se od sukoba između koalicija ili frakcija. Svakome je bilo važno znati, u slučaju da izbije sukob, tko će se svrstati uz 'nas' a tko uz 'njih', tvrdi John Tooby, profesor antropologije na UCSB, sudirektor Centra za evolucionarnu psihologiju i autor cijelog istraživanja.
"Iako je svijet pun raznih društvenih kategorija poput sportaša, vodoinstalatera, staraca ili onih koji grizu nokte, mozak interpretira samo nekoliko kategorija kao koaliciju - grupu individualnih osoba koje djeluju zajedno, i podržavaju jedan drugoga protiv suparnika," tvrdi Tooby.
U malobrojnom društvu naših predaka politika je bila osobna. Ako bi lovac-sakupljač krivo pretpostavio tko je s kim, u slučaju sukoba posljedice bi bile stvarno gadne, kaže Leda Cosmides, profesorica psihologije na UCSB.
Znači li to da je u društvu bolje ne raspravljati o politici, osim ako ste okruženi isključivo istomišljenicima, ili bi ipak trebalo pokušati obuzdati ratoborne nagone, koliko to bilo teško?
Na to pitanje još nema znanstvenog odgovora.