DRŽAVNI PRORAČUN: Grčka mora od 2016. ostvarivati primarne proračunske suficite i to u 2016. od 0,5 posto, u 2017. od 1,75 posto, a u 2018. od 3,5 posto. U primarni proračunski suficit nisu uključena plaćanja kamata. Ove godine Grčka mora ostvariti primarni proračunski deficit od 0,25 posto BDP-a.
FINANCIJSKI SUSTAV: Vlada je pristala donijeti nove zakonske okvire o rješavanju problema nelikvidnosti i teško naplativih kredita. Grčke banke bit će dokapitalizirane s 10 milijarda eura do kraja godine.
PRIVATIZACIJA: Do kraja listopada vlada mora staviti na prodaju lučke kapacitete u Pireju i Solunu, a predviđena je i prodaja regionalnih aerodroma. Očekuje se da će od privatizacije u sljedeće tri godine vlada uprihoditi 6,5 milijarda eura.
BIROKRACIJA: Vlada je pristala smanjiti beneficije radnika u javnoj administraciji i uskladiti ih s normama EU-a.
LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA: Vlada će omogućiti dulje radno vrijeme trgovina nedjeljom i praznicima, te liberalizirati određene sektore gospodarstva. Također će razmotriti zakone koji se odnose na radnička prava.
ZDRAVSTVENI SUSTAV: Provest će se ključne reforme u zdravstvenom sustavu, uključujući veće korištenje generičkih lijekova.
MIROVINSKI SUSTAV: Mirovinski sustav doživjet će nove rezove. Reforme će uključiti postupno ukidanje prijevremenog odlaska u mirovinu i postupno povećanje minimalne dobi za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.
POREZNI SUSTAV: Sporazum uključuje mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara - porezna pravila će biti transparentnija, a porezne vlasti dodatno kadrovski ojačane. Kao preduvjet za postizanje dogovora, vlada u Ateni već je podigla PDV na razne proizvode i usluge, od hrane do javnog prijevoza, s 13 na 23 posto.
Tekst je nakon cjelonoćne rasprave prihvaćen s 222 glasa 'za', 64 'protiv' i 11 suzdržanih. Program još trebaju prihvatiti međunarodni vjerovnici kako bi on stupio na snagu prije 20. kolovoza kada dolazi na naplatu rata grčkog duga od 3,3 milijarde eura Europskoj središnjoj banci.