Dok se karantene ili "zaključavanja" ("lockdown") širom svijeta opravdavaju na temelju znanosti, Martin Kulldorff, profesor medicine na Harvard Medical School ima drukčije mišljenje.
"Mediji sugeriraju da postoji znanstveni konsenzus u korist zaključavanja, ali to nije slučaj", rekao je Kulldorff za spiked te dodao da ga brinu dvije stvari. "Jedna se tiče kolateralne štete koju zaključavanje uzrokuje drugim aspektima javnog zdravlja. Jedno od osnovnih načela javnog zdravstva je da ne gledate samo na jednu bolest - morate gledati na zdravlje u cjelini, uključujući sve vrste bolesti, tijekom dugog vremenskog perioda. To nije ono što je napravljeno s Covid-19. Kao znanstvenik iz javnog zdravstva, zapanjujuće je vidjeti koliko su ljudi usredotočeni na ovu jednu bolest i kratkoročno. Kolateralna šteta vrlo je tragična: ishodi kardiovaskularnih bolesti su lošiji, preventivni pregledi za rak su smanjeni, a postoje i mentalni problemi."
Njegova je druga briga da, čak i ako stavimo šire javno zdravstvo na stranu i usredotočimo se samo na koronavirus, trenutni pristup uopće nema smisla. "Na proljeće smo pokušali izravnati krivulju kako ne bismo preopteretili bolnice, a to je uspjelo u gotovo svim zemljama. Ali pokušaj suzbijanja bolesti traženjem kontakata, testiranjem i izolacijom, zajedno s ozbiljnim zaključavanjima, neće riješiti problem. Samo će pogurati stvari u budućnost", tvrdi Kulldorff.
'Usredotočena zaštita'
Kulldorff ipak ne smatra da ne bismo trebali ništa napraviti i samo pustiti koronavirus da se slobodno širi kroz društvo. "Ali ne bismo trebali napraviti ni opće zaključavanje. Čak i uz zaključavanje, i dalje ćemo imati puno ljudi, mladih i starijih, koji obolijevaju od bolesti, a puno će starijih ljudi umrijeti."
Ključ dugoročnog minimiziranja smrtnosti vidi u "usredotočenoj zaštiti", tj. fokusiranju na visokorizične pojedince te omogućavanju mladim ljudima da normalno žive svoje živote. "Mladi bi trebali i dalje prati ruke i ostati kod kuće kad su bolesni. Ali trebali bi smjeti ići na predavanja u školama i na sveučilištima, baviti se sportom itd. Treba dopustiti rad restoranima", smatra Kulldorff koji tvrdi da će se u tom scenariju malo starih ljudi zaraziti, a infekcija će se preliti na mlađu populaciju.
"Pomicanjem ravnoteže infekcija prema mladima drastično će se smanjiti smrtnost. Ne možemo u potpunosti zaštititi starije osobe, ali što dulje zavlačimo pandemiju, to će biti teže to učiniti. Zapravo su bolje zaštićeni ako nemamo zaključavanje... Covid-19 je naš neprijatelj i moramo iskoristiti njegove slabosti. Covid nije opasna bolest za mlade ljude. Za djecu je mnogo manje opasna od sezonske gripe", dodaje.
Dvostruki udarac za radničku klasu
Kulldorff također smatra da zaključavanje ne šteti svima jednako. "Zaključavanje je dvostruki udarac za radničku klasu. Što se tiče samog Covida, štitimo studente i profesionalce niskog rizika koji mogu raditi od kuće, dok ljudi iz radničke klase još uvijek moraju ići na posao. U osnovi bacamo radničku klasu pod autobus, štiteći nas privilegiraniji. Radnička klasa nosi teret stvaranja imuniteta koji će nas na kraju sve zaštititi.
Kolateralna šteta zaključavanja također šteti radničkoj klasi. Manje je vjerojatno da ćemo mi koji možemo raditi od kuće izgubiti posao. Ali ako, primjerice, radite kao konobar u restoranu, to je drugačije. I naravno, radnička klasa je daleko manje zaštićena. Privilegiraniji su sposobniji podnijeti financijski udar. Ali radnička klasa nema taj luksuz.
Masovno testiranje je štetno
Kulldorff smatra da je traženje kontakata, testiranje i izolacija slučajeva dobra metoda za kontrolu zaraznih bolesti, ali da kao i za gripu ne funkcionira ni za koronavirus ako se već proširio među stanovništvom. Dodaje da je testiranje za staračke domove i bolnice od presudne važnosti.
"Postoji opravdanje i za slučajna testiranja, ne toliko da bi se znalo je li određena osoba zaražena, već više da bi se pratilo širenje bolesti u društvu. S druge strane, ne postoji javnozdravstvena svrha za masovno testiranje studenata ili školske djece. To je samo štetno i plaši ljude, a škole se zatvaraju", upozorava.
Kao što imamo "imunitet krda" za puno drugih patogena, Kulldorff smatra da je pogrešno misliti da se to isto neće dogoditi za Covid. "Istina je da ne znamo koliko traje imunitet na Covid. Za neke infekcije, poput ospica, imamo doživotni imunitet. Ali za druge nemamo. Međutim, ako ćemo Covid ponovno dobiti za nekoliko godina, vjerojatno će biti puno blaži nego prvi put. Nikad se nećemo riješiti Covida. Bit će endemičan, baš kao i ostali koronavirusi."
Jedinstven i užasan eksperiment
Na komentar portala spiked kako se čini da postoji vrlo malo zabrinutosti oko toga kakve će biti posljedice trenutnih mjera za deset godina, Kulldorff kaže da je zapanjen fokusom na Covid. "To je jedinstven eksperiment, i užasan eksperiment. Zapanjen sam - kao i mnogi moji kolege - ukupnim fokusom na ovu bolest. U kratkom vremenu bacamo kroz prozor sva načela javnog zdravstva.
Većina europskih zemalja imala je plan pripravnosti za pandemiju koji nije preporučao zaključavanja, već je umjesto toga predložio strategiju koja se temelji na riziku kako bi se zaštitile rizične osobe.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
