Uštipci, domaći pršut, suhomesnati proizvodi, ali i teletina ispod peke, samo su neki od specijaliteta koji se redovito pripremaju u kuhinjama brojnih etnosela koja sve više privlače goste iz Europe.
Primjerice, samo kroz Mostar, Međugorje i Počitelj godišnje prođe dva milijuna turista, navodi Večernji list, dodajući kako se radi o perjanicama hercegovačkog turizma.
Upravo ruralna i turistima dosad relativno nepoznata BIH postaje sve više privlačna.
Poseban su hit etnosela, a najviše gostiju im dolazi iz Hrvatske, Njemačke i Nizozemske, a bilježe i rast broja dolazaka domaćih gostiju te gostiju iz skandinavskih zemalja.
"Uzgajamo masline, trešnje, šljive, eterično bilje, povrće, proizvodimo vino, rakije, sapune, marmelade... To je zapravo pravi koncept seoskog turizma – jednostavno nastavite raditi na svojem obiteljskom imanju ono što ste uvijek radili, samo tome dodate smještaj. Zvuči vrlo jednostavno, no zahtijeva dosta odricanja i učenja jer se često moramo ponašati kao hotelski menadžeri i poljoprivrednici u istom trenutku. Strani turisti, pogotovo oni koji prvi puta dolaze u Hercegovinu, oduševljeni su uštipcima, domaćim pršutom i suhomesnatim proizvodima. No na tronu je i dalje teletina ispod peke", rekao je Marko Marić, jedan od vlasnika popularnog seoskog imanja u blizini Ljubuškog.
Strance najviše oduševljava domaća hrana, koja okusom nadmašuje sve što su dotad jeli.
"Doslovce nam svaki stranac tvrdi da kod njih meso, za razliku od našega, nema nikakva ni mirisa ni okusa. Vole i našu domaću rajčicu i papriku koju beremo u ljetnim mjesecima, baš zbog tog posebnog mirisa. Nudimo im i školu kuhanja tradicionalnih hercegovačkih jela, ali nam se javljaju s feedbackom da to nije ni približno isto što i njihove namirnice. Ono po čemu je naša kuća posebno poznata je raštika, zbog organizacije svjetskog prvenstva u kuhanju te povrtne biljke. Raštikijada se ove godine šesti put organizira 4. studenoga, kad je ova biljka najbolja", rekao je Marko dodajući kako je danas dosta teško proizvoditi hranu na ekološki način.
Na svojem imanju on uzgaja magarace, janjce, svinje, koke, a imaju i jednog konja. Uskoro će dobiti i patuljaste koze i paunove, a ovaj poduzetni Hercegovac priiku za širenjem biznisa vidi u tradicionalnim hercegovačkim svatovima.
"Kod nas su svatovi poznati po masovnosti, danas su uobičajeni svatovi od 500 do 700 ljudi. No mi nismo htjeli ići na pretjerane brojke pa smo napravili dvoranu za 200 ljudi. Turisti se ovdje, na licu mjesta, mogu tako upoznati i s našim svatovskim običajima, a neki od njih su doista jedinstveni", zaključio je.
