Ujedinjeni narodi objavili su izvještaj međudržavnog tijela IPBES (Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services) na 1800 stranica i upozorili da bi kroz nekoliko desetljeća moglo izumrijeti milijun životinjskih i biljnih vrsta, što je najviše otkako na Zemlji postoji čovjek.
- Mladi u borbi za Zemlju: 'Krećemo u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta'
- Otkrivanje arhitekture svemira: 'Supernova je dovela do izumiranja mnogo vrsta na Zemlji'
Kroz povijest razlozi izumiranja vrsta bili su vezani uz prirodne katastrofe ili udare asteroida, ali ovaj put glavni i odgovorni krivac jest čovjek. I njegova potreba za crpljenjem resura, pri čemu se ne misli na posljedice. A one bi mogle biti kobne ako se ne napravi zaokret. Upravo njemu se nadaju IPBES i UN, ali i sve druge ekologiji nastrojene udruge ili inicijative. Sad je sve na svjetskim liderima, neće moći kasnije govoriti da nisu znali...
Jer, izvješće ima težinu. Na njemu je radilo 145 stručnjaka iz 50 zemalja čak tri godine. Pomagalo im je još 310 vanjskih autora, a uključeno je 15 tisuća znanstvenih i izvora vlada iz raznih zemalja. Zaključci za blisku nam budućnost stigli su promatranjem situacije kroz posljednjih pet desetljeća i zato prognoze koje možemo iščitati pozivaju na promjenu ponašanja, koje je prevršilo sve granice.
Od 16. stoljeća izumrlo je najmanje 680 vrsta kičmenjaka i devet posto svih udomaćenih sisavaca koje se koristilo za hranu. Trenutno ih je tisuću u opasnosti i bit će još i više jer u 21. stoljeću zbog tehnološkog rasta i rasta populacije konzumacija će se učetverostručiti pa to mora ostaviti traga na kompletni ekosustav.
"Priroda je najbolja "zaštitna mreža" i potrebno je očuvati je. To još uvijek možemo, ali prije svega moramo promijeniti način ponašanja. Ovim tempom brzo će iščeznuti mnoge vrste, izgubit će se raznolikost u prirodi i nestat će izvori resursa, što ne znači da čovječanstvo nema rješenja za opstanak", naglasila je profesorica Sandra Diaz iz Argentine.
Pojednostavljeno, straha za čovječanstvo (još) nema, ali kvaliteta života bitno će se narušiti ukoliko toliki životinjski i biljni svijet nestane zauvijek.
Nadalje, znanstvenici su skratili izvješće na svega 40 stranica kako bi lakše doprijeli do političara. Stoga, u toj verziji istaknute su ponajprije katastrofične brojke i na čemu se sve točno temelje. Pa tako možemo vidjeti da se bro stanovnika samo unazad pet desetljeća udvostručio, globalna ekonomija se povećala za spomenutih četiri puta, samo unazad 40 godina nestalo je stotinu milijuna hektara šuma, a još je gore s močvarama kojih je unazad tri stoljeća nestalo 87 posto, od čega u 20. i 21. stoljeću 54 posto. Uz sve to, urbana područja udvostručila su se od 1992., zagađenje plastikom se od 1980. udeseterostručilo i bioraznolikost bi se do 2050. mogla smanjiti do 46 posto.
- Što trebamo znati o asteroidu koji će u srijedu proći kraj Zemlje?
- Konferencija o klimi u mračnom tonu: 2040. ćemo premašiti i najcrnji scenarij
Na redu su političari, koji jedini regulativama i pritiskom na "kočnicu" mogu nešto promijeniti na bolje. U suprotnom nam predstoji katastrofa i svijet koji bismo mogli ostaviti u 22. stoljeću mogao bi biti daleko tužniji, siromašniji i opasniji od ovog kakav imamo upravo sad.
