Jedna od majki Tiananmena gotovo svakodnevno liježe u krevet s bolovima. I s istim bolovima drugi dan ustaje. No jedno su bolovi koje uzrokuje rak od kojeg boluje već godinama. Mnogo dublja i snažnije je bol zbog gubitka njezinog sina koji je zajedno s tisućama drugih poginuo 4. lipnja prije točno 25 godinu u tragediji koja je u povijest ušla kao pokolj na Trgu nebeskog mira, piše Deutsche Welle.
Prosvjed protiv korupcije
Tih mjeseci prije 25 godina tisuće kineskih studenata su izašle na ulice prosvjedujući protiv korupcije i privilegija partijske vrhuške. Jedan od zahtjeva studenata je bio i nastavak reformskog procesa koji je zapeo nakon smrti dotadašnjeg šefa Komunističke partije Kine Hua Jaobanga u travnju 1989. Među mirnim prosvjednicima je bio i njen sin. Nakon 50 dana prosvjeda tvrdolinijaši na čelu partije su odlučili nasilno ukloniti prosvjednike s Trga nebeskog mira. U noći s 3. na 4. lipnja 1989. vojska je tenkovima i pješaštvom ''počistila“ Tiananmen.
Trenutak od kojeg se nikad nije oporavila
Nekoliko dana kasnije u jednoj pekinškoj bolnici pronašla je leš svog sina. Od tog trenutka se nikad nije oporavila.
Patnja rodbini žrtava s Tiananmena istodobno daje snagu da ne pokleknu i da dalje tragaju za istinom. Već četvrt stoljeća se bore za pravdu i traže rasvjetljavanje događaja koji su uzrokovali tragediju prije 25 godina. U mreži nazvanoj 'Majke Tiananmena“ ove žene uvijek iznova na adresu vlasti šalju peticije, otvorena pisma i eseje. Svake godine od zastupnika Nacionalnog narodnog kongresa“ traže „probijanje zida šutnje.
''Istina mora izaći na vidjelo, žrtve moraju dobiti odštetu a odgovorni moraju biti pozvani pred lice pravde'', stoji u jednom zahtjevu „Majki Tiananmena“. Dosada niti od jedne službene instance nisu dobile odgovor.
Ono što je prije 25 godina šokiralo čitav svijet, u Kini se još uvijek prešućuje. Studentski pokret se službeno naziva ''kontrarevolucionarnim i nasilnim“.
Borba protiv vremena
To je još uvijek službeni stav partije. Pokolj na Trgu nebeskog mira se prešućuje, a i kad se spominje govori se o ''incidentu“. Kineska vlada do dan danas negira da je vojska imala naredbu da puca na prosvjednike. Koliko je civila i studenata poginulo te lipanjske noći, do dan-danas nije poznato. Neovisni izvori govore o broju u rasponu od nekoliko stotina do nekoliko tisuća. Službeno se govori o 36 žrtava. No samo su ''Majke Tiananmena“ pobrojale i identificirale 203 žrtve. U doba tragedije mnoge majke su bile stare oko 50 godina. Danas je većina blizu 80 i za mnoge je borba za istinu postala i borbom protiv vremena.
Nažalost je s vremenom i ravnodušnost u narodu naspram ove nacionalne tragedije sve veća.
Policija sprečava obilježavanja 25. obljetnice
Kineske vlasti rasporedile su u srijedu snažne policijske snage oko Trga Tiananmena u Pekingu kako bi spriječile svaki pokušaj obilježavanja obljetnice krvavog gušenja prodemokratskih prosvjeda prije 25 godina, dok je Washington pozvao na oslobađanje više desetaka Kineza u preventivnom pritvoru.
U Hong Kongu se tijekom večeri očekuje približno 200.000 osoba na komemorativnom obilježavanju događaja, godišnjem okupljanju koje nekadašnja britanska kolonija održava tim odlučnije što je u Pekingu strože cenzurirano ove godine, kao svaki put kad se radi o jubilarnoj obljetnici.
Najmanje 66 osoba stavljeno je u kućni pritvor ili smješteno izvan glavnog grada kako se bližio 4. lipnja, po Amnesty Internationalu. Stranom tisku policija je zaprijetila odmazdom ako pokuša pokrivati 25. obljetnicu.
U srijedu su pristup Trgu Tiananmenu strogo nadzirale snage sigurnosti koje su provjeravale identitet Kineza i stranih turista.
Specijalna policija, žandarmerija i agenti u civilu osiguravaju ogroman trg u središtu glavnog grada, a uz njegove rubove i na okolnim ulicama na svakih pedesetak metara razmještena su policijska i vatrogasna vozila, te vozila hitne pomoći.
Stroge kontrole
Strogo se kontroliraju svi koji žele doći na Tiananmen, a posebno se kontroliraju stranci koji ne mogu proći bez putovnice.
U noći s 3. na 4. lipnja 1989. prostor nasuprot ulazu u Zabranjeni grad bio je poprište najsmrtonosnije vojne represije nekog narodnog pokreta u Pekingu od osnivanja Narodne Republike Kine 1949. godine.
Više desetaka tisuća vojnika, uz potporu stotina tenkova, preuzelo je trg koji su sedam tjedana zauzimali studenti i narod zahtijevajući slobodu i demokraciju. U napadu je poginulo više stotina osoba pa čak i više od tisuću, prema nezavisnim izvorima.
Cenzura na svakom koraku
Svako spominjanje događaja strogo je zabranjeno i cenzurirano te je dobar dio kineske mladosti odrastao u potpunom neznanju o tim događajima.
U utorak je SAD zatražio od Kine da oslobodi sve aktiviste koje je nedavno zatvorila kako se bližila obljetnica.
Glasnogovornica State Departmenta Marie Harf naglasila je da je Kina zemlja u punom razvoju te bi više mjesta trebala dati političkom dijalogu dok su snage u Pekingu pojačale cenzuru i represiju zadnjih dana.
"Jasno smo pozvali kineske vlasti da puste sve aktiviste, novinare i pravnike koji su zatvoreni uoči 25. obljetnice" Tiananmena, izjavila je Harf.
