Bundestag je u utorak izglasao izmjenu njemačkog Ustava tako da je dopustio izmjenu dužničke kočnice i omogućio proračunsko zaduživanje za obranu, piše Spigel.
I prije formiranja vlade nova je koalicija, na čelu sa šefom demokršćana Friedrichom Merzom, dobila dvotrećinsku većinu glasova, potrebnu za reformu dužničke kočnice za vojne svrhe te za osnivanje fonda od 500 milijardi eura za investicije u infrastrukturu u roku od 12 godina.
"To je veliki korak prema zajedničkoj europskoj obrambenoj politici. Odluka koju danas donosimo može biti ništa manje nego prvi veliki korak prema novoj europskoj obrambenoj zajednici, koja također uključuje zemlje koje nisu članice Europske unije", istaknuo je budući kancelar Friedrich Merz prije glasanja.
Preokret njemačke politike
Koalicijski partneri buduće vlade CDU-CSU i socijaldemokrata (SPD) požurili su još u starom sazivu parlamenta izglasati izmjenu Ustava uz pomoć Zelenih jer bi u budućem sazivu Bundestaga krajnje desni AfD i Ljevica (Die Linke) mogli stopirati njihov prijedlog, s obzirom na to da su zajedno na izborima u veljači osvojili više od trećine mjesta u parlamentu.
Upravo je zbog sukoba oko dužničke kočnice pala vlada Olafa Scholza, zbog čega su u veljači održani prijevremeni izbori. Riječ je o velikom preokretu njemačke politike koja se suprotstavlja duboko ukorijenjenom strahu od inflacije i protivljenju naoružavanju nakon Drugoga svjetskog rata. Usvojenim izmjenama budući ministar financija ove će godine u proračunu imati na raspolaganju oko 23 milijarde više, navodi Spiegel.
Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine, upozorio je uoči glasovanja zastupnika Friedrich Merz. "To je također rat protiv naše zemlje, rat koji se odvija svakodnevno napadima na naše podatkovne mreže, uništavanjem infrastrukture, paljevinama, naručenim ubojstvima u srcu naše zemlje", istaknuo je Merz.
Povijesni korak
Čelnik SPD-a Lars Klingbeil zahvalio je Zelenima, CDU i CSU što su pristali na "povijesni korak". Naglasio je važnost trostranačkog dogovora za njemačku demokraciju. Usvojene mjere rješavaju "blokadu demokratskog centra" jer prekidaju stalne rasprave o tome kako će se financirati investicije, što je potkopavalo bivšu vladu.
Klingbeil je poput Merza istaknuo važnost golemog financijskog paketa za sigurnost Njemačke i Europe. U Ukrajini se "herojski bore za slobodu svih nas", pa je sada "naša dužnost braniti ovu slobodnu i demokratsku Europu". Od ključne je važnosti za jaku Njemačku u snažnoj Europi da preuzima više odgovornosti za sigurnost, mir i prosperitet na našem kontinentu, rekao je Klingbeil, kako prenosi DW.
CDU-CSU, SPD i Zeleni zajedno imaju 31 zastupnika više nego što im je bilo potrebno za dvotrećinsku većinu, no zasjedanje je bilo napeto jer mnogi zastupnici na odlasku ne moraju se osjećati dužni glasati pod stranačkom stegom.
Demokršćani i socijaldemokrati prošli su petak postigli dogovor nakon dugih pregovora sa Zelenima. Ustupak Zelenih bio je da petina iznosa u budućem fondu za infrastrukturu bude namijenjena klimatskim reformama te da se odblokira pomoć Ukrajini.
Dogovorili su promjenu njemačkog Ustava tako da se dužnička kočnica za rashode za obranu, civilnu zaštitu, obavještajne službe i kibernetičku sigurnost izmijeni tako da se kreditima financiraju troškovi koji probijaju granicu od jedan posto BDP-a, odnosno od oko 43 milijarde eura prema prošlogodišnjem BDP-u.
Nove ovlasti saveznih država
Prema novome, njemačke savezne države imat će više ovlasti za upravljanje svojim dugom. U Ustavu bi trebao biti utemeljen posebni fond za ulaganja za infrastrukturu i klimu u iznosu od 500 milijardi eura, što će se financirati kreditima. Od toga je 100 milijardi eura namijenjeno njemačkim saveznim državama i dodatnih 100 milijardi eura za klimatske mjere, s ciljem da zemlja postane klimatski neutralna do 2045. godine.
Nakon Bundestaga, u petak je glasanje u Bundesratu gdje je također potrebna dvotrećinska većina. Čekaju se glasovi Bavarske, a još je neizvjestan stav Slobodnih birača (Freie Wähler) koji su u koaliciji s CSU.
POGLEDAJTE VIDEO: Njemačka na rubu recesije, Europa strepi, a Hrvati se vraćaju u zemlju
