Pregled godine: TOP 10 političkih događaja koji su obilježili 2016. godinu

Protekla je godina jedna od politički najturbulentnijih u posljednjih desetak godina. Od migrantske krize, preko rastuće napetosti Istoka i Zapada, tragičnih terorističkih napada i Brexita pa sve do Donalda Trumpa. Stoga smo za vas izdvojili deset događaja koji su obilježili 2016. godinu.

10. Atomske prijetnje Kim Jong-una: nuklearni testovi Sjeverne Koreje
Sjevernokorejski diktator, čelnik tamošnje Radničke stranke (ujedno i jedine stranke) i samoproglašeni vrhovni vođa države, Kim Jong-un, ove je godine dokazao da se ne boji pokazati zube Zapadu. U skladu s time, nekoliko je puta naredio provođenje nuklearnih vježbi ne bi li demonstrirao zavidnu naoružanost države i nuklearnu superiornost u odnosu na ostale. Prilikom jedne od njih, seizmička je aktivnost pokazala destruktivnu snagu jaču od atomske bombe bačene na Hirošimu. Vijesti o atomskim pokusima redovno su podizale prašinu u medijima pa je donedavni američki predsjednik Barack Obama nekoliko puta javno upozorio Sjevernu Koreju da prestane zastrašivanje na globalnoj razini i optužio Kima Jong-una da remeti mir u svijetu. Osudama se pridružio i japanski premijer, Shinzo Abe, koji je istaknuo kako se pokusi ne mogu tolerirati.

9. Antonio Guterres kao nasljenik Ban Ki-moona: niti je žena niti iz jugoistočne Europe
Vijest koja je u listopadu 2016. obišla svijet, objava je novog glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, bivšeg portugalskog premijera, Antonija Guterresa, koji će na dužnost stupiti 1. siječnja 2017. Guterres je tako naslijedio južnokorejskog državnika, Bana Ki-moona. Zanimljiva je činjenica da je favoritkinjom kroz čitavo vrijeme bila smatrana bugarska političarka Irina Bokova, a neloše je kotirala i hrvatska predstavnica, Vesna Pusić. Naime, prevladavalo je mišljenje da će na spomenutu fuknciju stupiti žena iz istočne ili jugoistočne Europe, a dogodilo se potpuno suprotno - poziciju je dobio muškarac iz Portugala.

8. Kršćani prije svega: papa Franjo i patrijarh Kiril ispisali povijest
Javnost je već navikla na to da papa Franjo pomiče granice, no jedan je potez ipak nadjačao Argentinčeve smione izjave o homoseksualnim pravima i pobačaju. Naime, poglavar Katoličke crkve na Kubi se susreo s patrijarhom Kirilom, poglavarom Pravoslavne crkve, što je prvi susret u gotovo tisuću godina, (od 1054.) otkad se dogodio raskol dviju crkava. Patrijarh i papa potpisali su Deklaraciju koja, kada se radi o odnosima crkvi, obilježava novu eru - u četrdeset je paragrafa iskazana suglasna zabrinutost zbog progona kršćana u Africi i Bliskom Istoku, migrantske krize i ratova. Inače, Kuba se i sama, smrću dugogodišnjeg revolucionara Fidela Castra, suočila sa završetkom jedne duge ere.

7. Istok i Zapad: prozirna zavjesa iskovana od čelika?
Tijekom godine na izmaku, podjela svijeta na Istok i Zapad nesumnjivo je rasla i to hitrim kasom. Ruski predsjednik Vladimir Putin i donedavni američki - Barack Obama - na svakom su koraku nailazili na trzavice. Jedan od problema (osim neslaganja oko Ukrajine i politike na Bliskom Istoku) zasigurno su bile vojne vježbe, čije su napetosti postale opipljive i u regiji. Dok je NATO savez nastavio suradnju s Hrvatskom zajedničkim vježbama, naoružavanjem i poklanjanjem helikoptera, Srbija je stavila još jedan pečat na dugogodišnje prijateljstvo s Rusijom pa su tako dvije zemlje (uz ostale saveznike) priredile svoje vojne vježbe, a Srbija nije krila činjenicu da ju Rusija naoružava. Podjela je vidljiva i kada se radi o migrantskoj krizi kojoj Istok većinski pristupa zatvaranjem granica, dok ih Zapad (u Europi na čelu s Njemačkom) koliko-toliko nastoji zadržati otvorenima. Rusija i SAD naišli su na neslaganja i po pitanju bombardiranja sirijskog grada Alepa, javno prozvanog posljednjim uporištem tzv. Islamske države. Eskalacija se dogodila u trenutku kada je njemačka kancelarka Angela Merkel objavila plan civilna zaštite zbog opasnosti od Rusije - prvi od Hladnog rata - na kojeg, doduše, ova geopolitička pasivna agresija i sama podsjeća.

6. "Panama Papers" kao suvremena afera "Watergate"
U travnju 2016., objelodanjena je afera Panama dokumenata na kojoj su radile stotine istraživačkih novinara u vidu međunarodne suradnje. Naime, razotkrivena je mreža putem koje su svjetski vođe, milijarderi, politički dužnosnici te globalno prominentne osobe iz cijelog svijeta izbjegavale platiti porez. Afera je islandskog premijera Sigmunuda Davida Gunnlaugssona stajala političke karijere, a imena koja su "iskakala" zasigurno su i ono ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka te ljudi bliskih Putinu. Novac je "van radara" zakona i javnosti držala panamska odvjetnička firma "Mossac Fonseca". "Panama papers" sastoji se od čak 11 i pol milijuna spisa.

5. Migrantska kriza: svi putevi vode u Europu, a ona diže ograde
Migrantska kriza potaknuta izbjegličkim valom iz Sirije zavadila je Europu i otkrila nespremnost brojnih država da u takvim situacijama adekvatno reagiraju. Ipak, jednu se stvar, kada govorimo o valovima migracija, ne može zanemariti - a ona se zove terorizam. Strah od sve brojnijih terorističkih napada pobudio je strahove Europljana kako, puštajući izbjeglice unutar granica svojih država, olakšavaju europsko djelovanje potencijalnim teroristima. Upravo se tu nalazi crvena linija oko koje se Europljani ne mogu složiti. Dok je za jedne očito kako je pomaganje ljudima u životnoj opasti imperativ, za druge je evidentno kako postoji opasnost "švercanja" terorista. Tako su se neke od zemalja odlučile podići ograde ne bi li spriječile ilegalne ulaske, a druge su izbjeglice puštale da slobodno prolaze kroz njihove države ili pak zatraže azil.

Situacija je to koja je pogodovala turskom pregovaranju s Europskom unijom pa je tako tamošnji predsjednik Erdogan postavio brojne uvjete kako bi ispunio želje Europske unije. Jednako tako, manjak europskog zajedništva osjetila je i Hrvatska koja je zbog krize, u manjoj mjeri, narušila odnose s Mađarskom i Srbijom. Što se statistike same krize tiče, u Europu je od početka 2016. godine ušlo preko 350 tisuća ljudi, od kojih je 180 tisuća stiglo preko Turske i istočnog Mediterana, a ostatak se vodio rutom preko Egipta i Libije do središnjeg Mediterana. Upravo je more mnoge izbjeglice koštalo života pa se tako, prema podatcima UN-a, čak 4700 migranata utopilo želeći doći do Europe. Svi putevi vodili su u Europu, a ona im je počela zatvarati vrata.

4. "Trumpotres" šokirao Ameriku: establišment se pokorio donedavnoj medijskoj maskoti
Kada je Republikanac, poduzetnik i multimilijarder Donald Trump objavio kandidaciju za predsjednika SAD-a, malo tko je njegov politički angažman shvaćao ozbiljno. Situacija je postala ozbiljna tek kada su Republikanci, nakon Trumpovog izbacivanja Johna Kasicha, Marca Rubija i Teda Cruza, službeno objavili da u borbu "jedan na jedan" za predsjednički mandat ulaze s Donaldom Trumpom. Najveće svjetske zvijezde i brojni mediji ujedinili su se u nastojanju da SAD dobije svoju prvu predsjednicu pa su potporu glasno davali Demokratkinji Hillary Clinton. Unatoč seksističkim i ksenofobnim istupima te usprkos manjku političkog iskustva, američki su građani svoje rekli i njihova je bila zadnja - Donald Trump postao je 45. predsjednik SAD-a i znatno promijenio sliku i vanjsku politiku svoje države.

Trump kritizira NAFTA-u, zdravstveni sustav "Obama Care", oko SAD-a želi izgraditi zid kako bi spriječio ilegalni ulazak Meskikanaca, želi izbaciti nekoliko milijuna useljenika iz države i možda najčudnije - prijateljuje s Kinom i Rusijom, tako mu je na pobjedi među prvima čestitao Vladimir Putin. I dok se neki nadaju da će njihovo platonsko savezništvo djelovati kao tampon zona i smiriti tenzije između Istoka i Zapada, drugi strahuju da će iskusni Putin izrabiti manjak Trumpovog iskustva kako bi oslabio veze zemalja Sjevernoatlanskog saveza. Trumpovom je pobjedom prva dama SAD-a postala Slovenka Melania.

3. "Allahu Akbar" i sijanje smrti: nikada više terorističkih napada
Početak eskalacije terorističkih napada dogodio se još u studenom 2015. masovnim ubojstvom u pariškom Bataclanu za vrijeme koncerta benda "Eagles of Death Metal". Svijetu je tada postalo jasno - nitko nije siguran, čak ni dok uživa u ispijanju piva slušajući izvedbu dragog mu benda. Odgovornost za taj, kao i brojne druge napade koji su se nastavili u 2016., preuzeo je ISIL - tzv. Islamska država preuzela je odgovornost za 34 napada.

Jedan od najstrašnijih, svakako je bio onaj u Nici, kada je Mohamed Lahouaiej-Bouhlel kamionom udario u masu koja je ulicama šetala na Dan pada Bastilje, u kojemu su živote izgubile 84 osobe. Najgori masovni pokolj u povijesti SAD-a dogodio se u gay klubu u Orlandu u kojemu je poginulo 50, a ranjeno još toliko osoba. 38 osoba izgubilo je živote u napadu na aerodrom u Bruxellesu - europskoj prijetolnici - što mnogi smatraju simbolom bespomoćnosti Europske unije. Ni Njemačka nije bila pošteđena napada - napadač je kamionom usmrio 12-ero ljudi na božićnom sajmu. Najviše je ipak napada takve vrste bilo u ratom pogođenoj Siriji. Posljednji u nizu terorističkih napada u Europi, atentat je na ruskog veleposlanika u Turskoj, Andreyja Karlova, kojeg je usmrtio 22-godišnji policajac izvikivavši "Allahu Akbar".

2. Brexit ili spoticanje Europske unije o članak 50
Potres koji je izazvalo izglasavanje izlaska Velike Britanije iz Europske unije imao je epicentar u EU-u, a podrhtavanja su se osjetila u Europi i ostatku svijeta. Tadašnji bitanski premijer, David Cameron, iskovao je referendum koji ga je koštao promjene povijesti, ali i političke funkcije pa je nakon njegove ostavke, na čelo Britanije zasjela Theresa May. Zašto je nemili Brexit toliko odjeknuo? Prije svega, Britanija je jedna od osnivačica Europske unije i uz Njemačku i Francusku, najjača sila unutar iste. Radi se o prvom izlasku neke zemlje iz europskog bloka, a kada je ona usput i jedna od najmoćnijih europskih zemalja, širi se dojam moguće poteškoće održivosti europskog bloka i tzv. domino efetka. Naime, u Uniji strahuju kako bi Francuska uskoro mogla održati isti referendum, a njezin bi izlazak znatno oslabio europsku konkurentnost silama SAD-a, Rusije i Kine.

Brexit je rasklimao dugogodišnju tvorevinu iz Maastrichta koja u Europi znači stabilnost i mir, nastalu nakon Drugog svjetskog rata upravo zbog opasnosti radikalizacije određenih zemalja i njihovih imperijalističkih težnji. Razdruživanje Britanije i EU-a provest će se putem članka 50 "Ugovora iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice". Velika će Britanija morati odrediti kakav tržišni odnos želi s Europskom unijom te koji će status dodijeliti državljanima Unije koji su zaposleni u Britaniji imajući na umu da će o tome ovisiti i obrnuti tretman - status Britanaca zaposlenih u Uniji.

1. Rat u Siriji: Alep kao poprište najveće humanitarne krize od Drugog svjetskog rata
Ono što je ipak ostavilo najveći trag u 2016. godini, stravični je rat u Siriji. Pet godina nakon njegova početka, prvenstveno zahvaljujući angažmanu Rusije, snage Bashara al-Asada preuzele su prevlast nad najjačim uporištem tzv. Islamske države - Alepom. Međutim, situacija na terenu, zbog kontradiktornih informacija, i dalje nije dovoljno jasna i poznata da bi bila valjano objašnjena. Mediji ne mogu znati koliko još pobunjenika postoji, kao ni gdje ih ili kako pronaći. I dok Zapad likuje nad zauzimanjem spomenutog teritorija, svijet ostaje zabrinut zbog onoga što mnogi nazivaju najvećom humanitarnom katastrofom od Drugog svjetskog rata.

Brojnost smrti civila ne može se definirati konačnom brojkom, ali se kreće u stotinama, stoga ne čudi da je čak i u Hrvatskoj pokrenuta akcija "Apel za Alep" koja za cilj ima pomoći tamošnjim stanovnicima. Prema podatcima UN-a, 13 i pol milijuna Sirijaca u očajnoj je potrebi za humanitarnom pomoći, od toga ih je šest milijuna unutar granice Sirije, a gotovo pet milijuna su izbjeglice. Turska je primila najviše migranata, 2.7 milijuna, dok je ostatak u najvećoj mjeri zatražio azil u Libanonu, Jordanu i EU-u. U Hrvatskoj se azili nalaze u Zagrebu i Kutini.