Na poziv glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine - koje čine Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović - sudjeluju danas na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), najvišeg političkog tijela unutar NATO saveza, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
'NATO je za suverenitet BIH'
Ovo okupljanje dolazi samo mjesec dana nakon službenog posjeta Marka Ruttea Sarajevu, 10. ožujka, kada se susreo s vodećim dužnosnicima i obišao bazu NATO-a i EUFOR-a u Butmiru.
Uoči sastanka, u Bruxellesu su održani i pripremni razgovori između zamjenice glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska i zamjenika ministra vanjskih poslova BiH Josipa Brkića.
"NATO je opredijeljen za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Političko vodstvo je od vitalnog značaja za dalji napredak, mir i stabilnost u regionu Zapadnog Balkana", poručila je tom prigodom Šekerinska.
Borba za ulazak traje godinama
Bosna i Hercegovina već desetljećima gaji bliske odnose s NATO-om, suradnju koja je izrasla iz pepela rata 1990-ih i evoluirala kroz različite partnerske programe. Deklarirani cilj zemlje je puno članstvo u vojno-političkom savezu.
NATO-ova uloga u Bosni i Hercegovini započela je ključnom intervencijom u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, kroz mirovne misije IFOR i kasnije SFOR, koje su trajale do 2004. godine.
NATO je u prosincu 2018. godine odobrio aktivaciju MAP-a za BiH. Saveznici su pozvali zemlju da podnese svoj prvi Godišnji nacionalni program (ANP). Kao odgovor, krajem 2019. godine, BiH je usvojila i NATO-u dostavila dokument pod nazivom "Program reformi Bosne i Hercegovine", koji je postao glavni okvir za suradnju unutar MAP-a, ocrtavajući reforme koje vlada namjerava poduzeti uz podršku Saveza.
Ipak, unutar BiH i dalje postoje različita tumačenja o tome predstavlja li Program reformi de facto Godišnji nacionalni program (ANP) kako ga NATO definira.
Put Bosne i Hercegovine prema NATO-u opterećen je značajnim unutarnjim političkim izazovima. Dok postoji snažna podrška članstvu u Federaciji BiH (prema ranijim anketama oko 89 posto), podrška u Republici Srpskoj znatno je niža (oko 44 posto).
Političko vodstvo Republike Srpske, predvođeno Miloradom Dodikom, često je izražavalo protivljenje članstvu u NATO-u, zagovarajući vojnu neutralnost i bliske odnose s Rusijom.
Bosna i Hercegovina ostaje zemlja aspirant za članstvo u NATO-u, aktivno sudjelujući u Akcijskom planu za članstvo kroz svoj Program reformi.
POGLEDAJTE VIDEO: Podržavaju li Hrvati Donalda Trumpa i je li kraj NATO saveza?
