Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravi u uzvratnom državnom posjetu Republici Turskoj na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Državni posjet Turskoj predsjednica Grabar-Kitarović započela je polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka, te radnim sastankom s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom. Nakon svečanog dočeka u Uredu turskog predsjednika predsjednica Grabar-Kitarović i turski predsjednik Erdogan razgovarali su tête-á-tête.
"Hrvatska i Turska imaju dugu i sadržajnu povijest međusobnih odnosa koje danas obilježavaju izvrsni bilateralni odnosi, bez otvorenih pitanja. Složili smo se kako i dalje trebamo ulagati zajedničke napore u području gospodarstva s ciljem dodatnog poboljšanja trgovinske razmjene i ulaganja. Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni od jedne milijarde USD, te iskoristili naše potencijale. Razgovarali smo također o suradnji u energetici kao i nužnom prometnom povezivanju", istaknula je predsjednica u svojem govoru nakon sastanka.
Današnji državni posjet Republici Turskoj, radni posjet u siječnju 2018. kao i posjet predsjednika Erdoğana Hrvatskoj 2016., kazala je predsjednice, potvrda je ne samo nastavka, već i produbljivanja međusobne suradnje.
"Držim kako je važno da Hrvatska i Turska zadrže dijalog na najvišoj razini, osobito obzirom na globalnu važnost Turske. Drago mi je što nastavljamo i kulturnu suradnju. Danas smo potpisali Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. - 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA)", istaknula je.
Kazala je kako je posebno veseli činjenica kako je danas u njezinom izaslanstvu muftija dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
"Islam je nezamjenjivi dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva. Prema riječima našeg muftije, to nije samo suživot, već istinski život u našoj zajednici. Hrvatsko iskustvo predstavlja primjer kako je moguće uspostaviti istinski međuvjerski dijalog i razumijevanje. Zahvaljujemo na Vašoj potpori, kao i onoj Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA), pri otvaranju još jednog islamskog centra u Hrvatskoj.
Po pitanju Europske unije i njezina proširenja, svjesni smo važnosti Turske i Hrvatska će nastaviti podržavati turski put u Uniju. Stoga je Turska uključena i u program hrvatskog predsjedanja EU u prvoj polovici 2020. Uz središnju temu našeg susreta vezanu uz jačanje bilateralne suradnje, razmijenili smo mišljenja i o aktualnim događajima u hrvatskom i turskom susjedstvu", rekla je predsjednica.
S turskim je predsjednikom razgovarala o stanju u Jugoistočnoj Europi te poručila kako dijele interes u očuvanju stabilnosti i poticanju napretka.
"Po tom pitanju, snažno zagovaram europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, kao i onu euroatlantsku za one države koje su naznačile i taj cilj. Čvrsto vjerujem kako jedino euroatlantska perspektiva država Jugoistočne Europe predstavlja jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja jugoistoka Europe", dodala je.
U vezi s Bosnom i Hercegovinom, dijelimo želju za njezinim što bržim napretkom, a na dobrobit sva tri njezina konstitutivna naroda i svih njezinih građana. Stabilnost Bosne i Hercegovine od strateške je važnosti, pri čemu je nužno poticati dijalog, kompromis i suradnju između tri konstitutivna naroda. Nastavit ćemo pružati našu potporu Bosni i Hercegovini, ali i zagovarati (ne samo formalnu) jednakost njezinih naroda. Moram naglasiti kako se pritom mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda Bosne i Hercegovine izabrati svoje legitimne predstavnike. U tom kontekstu, razgovarali smo i o nastavku trilateralne suradnje između Hrvatske, Turske i Bosne i Hercegovine i složili se oko njezine važnosti. Takav sastanak potrebno je dobro pripremiti na izvršnoj razini vlasti", rekla je.
Razgovarali su i o stanju u neposrednom turskom susjedstvu te o migrantskoj krizi, u kojoj Turska ima iznimno važnu ulogu kao država prvog prihvata milijuna sirijskih izbjeglica. "Kao članica Europske unije, Hrvatska je zahvalna Turskoj i iznimno cijeni njezin dosadašnji doprinos u njihovom zbrinjavanju. Pri tome želim naglasiti kako je Hrvatska, kao članica Europske unije, ispunila svoju preuzetu obvezu zbrinjavanja sirijskih izbjeglica iz Turske (152) te se obvezala na preseljenje dodatnih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita (100). Isto tako, Republika Turska važan nam je sugovornik kada je riječ i o sigurnosnim pitanjima, posebice onima na području Bliskog istoka i Sirije, o čemu smo također razgovarali", kazala je predsjenica.
