"Ovo je povijesni dan u procesu našeg pristupanja EU-u", rekao je Davutoglu, koji predstavlja svoju zemlju na sastanku na vrhu s čelnicima EU-a. "Zahvaljujem svim europskim čelnicima na ovom novom početku", dodao je.
Turska - ključ rješenja migrantske krize
Turska će pomoći Europskoj uniji u rješavanju migrantske krize, koja je dovela u pitanje budućnost putovanja unutar EU-a bez putovnica, u zamjenu za financijska sredstva i oživljavanje pregovora o pristupanju Ankare Uniji, navodi se u nacrtu zaključaka sa summita EU-Turska koje je Reuters dobio na uvid.
"Obje će strane, kao što je dogovoreno i s trenutačnim stupanjem na snagu, pojačati aktivnu suradnju glede migranata kojima nije nužna međunarodna zaštita sprječavanjem putovanja u Tursku i u EU, jamčenjem primjene odredbi bilateralne readmisije i brzim vraćanjem migranata, kojima nije nužna međunarodna zaštita, u njihove zemlje porijekla", navodi se u nacrtu.
Turska će u zamjenu dobiti 3 milijarde dolara početne pomoći za zbrinjavanje izbjeglica na svom teritoriju. Taj bi iznos kasnije mogao biti prilagođen u skladu s razvojem događaja, kaže se u nacrtu.
Pristupni pregovori od 2005. 'na čekanju'
Osim toga, EU će otvoriti u prosincu iduće poglavlje u pregovorima o pristupanju Turske Uniji, koji se odugovlače još od 2005. godine, i pripremiti daljnja poglavlja za raspravu u prva tri mjeseca iduće godine.
EU također namjerava ukinuti vize Turcima koji putuju u EU u listopadu 2016. pod uvjetom da Ankara ispuni određene uvjete navedene u dogovorenim smjernicama, stoji u nacrtu koji bi još mogao biti promijenjen nakon summita čelnika EU i Turske koji je u nedjelju poslijepodne počeo u Bruxellesu.
Na summitu bi dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje migrantskog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.
Najstarija kandidatkinja za članstvo u EU
Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupnih pregovora s mrtve točke.
O otvaranju EU-a prema Turskoj govori i najava da bi sredinom prosinca trebali biti otvoreni pregovori u poglavlju Ekonomska i monetarna unija. Turski dužnosnici ističu da se neće zadovoljiti s tim nego da žele sljedeće godine otvoriti još pet ili šest poglavlja.
Turska je najstarija kandidatkinja za članstvo u EU. Zahtjev je podnijela još 1987. godine, a pristupne pregovore otvorila je u listopadu 2005. godine, istog dana kada i Hrvatska, koja je već više od dvije godine punopravna članica.
Njemačka protiv Turske u Uniji
Do sada je u proteklih 10 godina otvorila pregovore u 13 pregovaračkih poglavlja, a zatvorila samo u jednom - Znanosti i istraživanje. Zadnji put neko poglavlje bilo je otvoreno u studenome 2013. godine.
Iako pregovori o članstvu traju, dobar dio članica EU-a, među njima i najveća Njemačka, protivi se turskom članstvu i umjesto članstva nude privilegirano partnerstvo.
Jedan od većih problema u odnosima Turske i EU-a je Cipar, čiji je sjeverni dio pod kontrolom ciparskih Turaka i njihovu samoproglašenu državu ne priznaje nitko osim Ankare.
U EU su ranije često kritizirali autoritarne tendencije vladavine turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ali je u posjednje vrijeme uočljivo izbjegavanje kritičnih tonova prema Turskoj.
