Glifosatni herbicid "Roundup" agro-kemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike je pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio "ubojicu korova", zaključila je u srijedu američka porota na sudu u San Franciscu, zadavši još jedan udarac kompaniji nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.
'Značajan čimbenik u razvoju karcinoma grla'
Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača "Roundupa", za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.
Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio "značajan čimbenik" u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka. O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili "Roundup" uzrokuje karcinom.
Ovo presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara, zaduženog za održavanje zelenih površina, Dewayna Johnsona te da Bayer "nije djelovao u dobroj volji" jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida. Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane da i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.
"Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana", objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.
Najkorišteniji herbicid u svijetu
Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog "Roundupa" koje će završiti na sudovima u SAD-u. Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma - dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) - uvrstila je glifosat na popis tvari koje su "vjerojatno kancerogene".
U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan. Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.
U ožujku ove godine, Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom. Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.
Potrebna reforma postupka odobrenja pesticida u Europskoj uniji
U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen. Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat "vjerojatno kancerogen za ljude".
EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.
EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina. Hrvatski zastupnik u EP-u Davor Škrlec (Zeleni/EFA) smatra da postupak odobravanja pesticida u EU treba temeljito reformirati, a studije koje su naručila agroindustrije ne smiju završiti sakrivene u ladicama.
Negativne posljedice na biološku raznolikost
"Posebni odbor nije do sada mogao riješiti kontroverzu oko kancerogenosti glifosata i zbog toga je zatražio sustavni pregled svih relevantnih studija. Sljedeći krug odluka o tome hoće li se zabraniti glifosat s naših polja bit će 2022. godine", kazao je Škrlec.
Svaka buduća odluka o glifosatu, ocijenio je, treba u potpunosti razmotriti nezavisne znanstvene studije te osigurati objektivno i transparentno donošenje odluka o rizicima od nastanka raka i prijetnjama bioraznolikosti koje takvo korištenje uzrokuje. Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.
Neka istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrinološki sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi. Osim na ljude, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.
