Direktor istraživanja u beogradskom Centru za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC fond) Igor Novaković ne dijeli optimizam europskog posrednika u dijalogu Miroslava Lajčaka da bi naredne godine moglo doći do sporazuma između Srbije i Kosova: „Oni su napravili taj francusko-njemački prijedlog koji je na sebe preuzela Europska unija, ali za probijanje bilo čega potrebno je mnogo veće angažiranje EU-a na terenu. Oni sebe godinama nisu sagledavali kao ključnog geopolitičkog aktera, ali koji se mora angažirati."
Ono što je novo, smatra Novaković, to je izjava američkog specijalnog izaslanika za dijalog Gabriela Escobara koji je najavio da će SAD preuzeti na sebe formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) i sa ili bez vlade Kosova napraviti prijedlog kako bi ona trebala izgledati. „Escobar je rekao da planiraju pokrenuti razgovore o ZSO-u tek u travnju, a to govori da su ti rokovi vrlo fleksibilni“, kaže Novaković za DW.
On ujedno podsjeća da je sporazum iz 2013. kosovska skupština ratificirala: „Ratifikacija znači da su te odredbe postale dio pravnog sustava Kosova i da imaju jaču snagu od domaćih zakona. Drugim riječima, postoje svi preduvjeti bez obzira na odluku Ustavnog suda Kosova da se određena rješenja implementiraju. Ovdje je međutim problem taj što je politička elita u Prištini toliko demonizirala ZSO, da oni jednostavno ne mogu uzmaknuti. Ono čega se ja bojim je da taj američki proces oko Zajednice neće rezultirati praktičnom primjenom na terenu“, kaže Novaković.
'Uzmi ili ostavi'
Nešto drugačijeg mišljenja je Visar Ymeri, direktor prištinskog Instituta za socijalne politike Musine Kokalari. On trenutnu krizu koja je na rubu sukoba vidi kao uvod u odluku o formiranju ZSO-a: „Mislim da je ova situacija na Sjeveru korisna obojici lidera kako bi približili ideju kompromisa svom narodu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već́ je počeo govoriti o ’dva puta – ili rat ili dijalog’. Nešto slično se čuje i u Prištini – ’ili ZSO ili rat’,“ kaže Ymeri.
On Escobarovu poruku vidi ovako: Kurti će „ili početi s formiranjem ZSO-a u zadanom roku ili će morati početi razmišljati o tome kako da ode s vlasti". „A postoji i treća mogućnost – da dobijemo dokument, kao što je slučaj s francusko-njemačkim planom, koji će biti okvir za to kako će ZSO izgledati i funkcionirati. Taj papir će ponovo doći od neke države iz međunarodne zajednice i bit će nam predstavljeno kao ’uzmi ili ostavi’ dokument. Ako taj proces bude pokrenut, formiranje ZSO-a neće se nužno morati završiti, ali će to biti dovoljno da se otvore vrata za razgovor o drugom dijelu EU-plana o kome bi Vučić vrlo nerado pregovarao", ocjenjuje Ymeri.
Ali Novaković upravo u takvom scenariju vidi crvenu liniju Beograda: „Ono gdje ja mislim da Beograd neće popustiti je pitanje formiranja ZSO-a. Neće biti govora o novim pregovorima dok se prethodno ne ispuni ono što je već dogovoreno.“
U sukobu ta dva pristupa – početak pregovora o ZSO-u, pa formiranje nakon postizanja sveobuhvatnog dogovora ili formiranje ZSO-a, pa pregovori o sveobuhvatnom dogovoru –Ymeri vidi uzrok najnovije krize i barikada na sjeveru Kosova.
Do sada se 'igrao šah'
Dok je formiranje ZSO-a uvjet Srpske liste za povratak Srba u kosovske institucije, uvjeti za uklanjanje barikada bili su povlačenje Specijalnih jedinica kosovske policije sa sjevera, kao i puštanje trojice uhićenih Srba. U srijedu je, nakon dva i pol tjedna barikada, na zahtjev specijalnog tužitelja jedan od uhićenih, Dejan Pantić, prebačen iz sudskog u kućni pritvor. To je, uz jamstvo koje je Kosovo dalo EU-u i SAD-u da neće biti hapšenja zbog sudjelovanja na prosvjedima i barikadama, bilo dovoljno za odluku o povlačenju barikada čija se provedba očekuje u narednim danima.
Dva bivša kosovska policajca optužena su za podrivanje ustavnog poretka, pokušaja ubojstva, terorizma i ratnih zločina. U srpskoj zajednici na Kosovu naširoko se dovodi u pitanje kredibilitet tih optužbi, a česte pojave navodnih popisa osumnjičenih za ratne zločine ili organizirani kriminal na kojima se sada već nalazi više stotina Srba, vide se kao pokušaj zastrašivanja zajednice. Ozbiljne frustracije u zajednici izaziva i višemjesečno prisustvo teško naoružanih albanskih specijalaca u većinski srpskim sredinama, te pet policijskih baza izgrađenih u Leposaviću i Zubinom Potoku na privatnoj imovini koja je eksproprirana tek nakon početka izgradnji baza i bez konzultacija s lokalnom srpskom zajednicom.
O tom uvjetu, čini se, nije bilo riječi u pregovorima proteklih tjedana, ali je na sastanku s kosovskim Srbima u Raški u srijedu Vučić obećao da će se zalagati za vraćanje situacije sa specijalnom policijom na razdoblje od veljače 2022., od kada je intenzivirana njihova nazočnost.
Ipak, mjeseci ulaska iz jedne krize u drugu na sjeveru Kosova dovode do zaključka da je puna eskalacija samo odgođena, a ne i izbjegnuta. „Ako se Kurtijev progon nastavi, nove barikade će sjever zatvoriti za prištinske institucije zauvijek“, poručili su predstavnici kosovskih Srba.
Visar Ymeri za DW kaže da ne isključuje političku volju stanovnika na sjeveru, ali da ipak vjeruje da je „erupcija na sjeveru orkestrirana i kontrolirana": „To možda nije rezultat dogovora Beograda i Prištine, ali je ipak svatko odradio svoj dio. To ne jamči da situacija neće dalje eskalirati, ali do ovog trenutka je izgledalo kao da se igra šah. Obje strane se repozicioniraju prije nastavka dijaloga. Albin Kurti je pokušavao pokazati da može ostvariti suverenitet koristeći policijske snage Kosova, vladavinu prava, dok Vučić poručuje da je zapravo on taj koji kontrolira sjever."
I 2023. će biti 'godina zastoja'?
Novu dinamiku dijaloga Beograda i Prištine uvjetovala je i ruska invazija na Ukrajinu, ukazuje Ymeri. Prvi sporazum o normalizaciji zvao se tako, jer se znalo da će doći i do drugog, objašnjava on. Međutim, kaže, rat u Ukrajini utjecao je na to da zapadne sile, posebno EU, ali donekle i SAD, izgube volju za čekanje da se strane same dogovore. Umjesto toga one će, smatra, predložiti sporazume koje mogu prihvatiti obje strane:
„Dakle, razgovori su bili nazvani dijalogom, jer se očekivalo da će se strane međusobno sporazumjeti i do sada su sporazumi formalno imali takvu prirodu, iako je bilo posredovanja. Ali sada se to jasno mijenja, princip će biti – ovo je dokument, obje strane se slažu, to je ono što ste tražili. S dijaloga prelazimo na stil pregovora gdje dobivamo gotove dokumente, a od nas se traži da ih prihvatimo uz mogućnost prihvaćanja nekih manjih primjedbi", kaže Ymeri.
Novaković očekuje da Srbija pozitivno odgovori na takav poziv: „Vučić i Dačić su rekli da oni sigurno ne žele Kosovo u UN-u, a da se o ostalim stvarima može pregovarati. Ono što sigurno očekujem je da Srbija neće odbiti poziv, čak i ako budu preformulirani ti odnosi s dijaloga u pregovore. Oni poziv neće odbiti i bit će spremni na određenu vrstu kompromisa."
Ono što Novaković ne očekuje je ostvarenje prijedloga pojedinih oporbenih stranaka u Srbiji: „Dijalog se neće vraćati u Ujedinjene narode. Europska unija, odnosno Bruxelles, će ostati mjesto gdje će se dvije strane susretati."
Pa ipak, Novaković ne predviđa uspjeh novom pristupu zbog otpora prema formiranju ZSO-a: „Kako ja vidim stvari, čini mi se da će 2023. ponovo biti godina zastoja. Ne bih isključio ni mogućnosti neke vrste ograničenog konflikta, što je vrlo moguće zato što sami lideri s obje stane sigurno ne mogu kontrolirati situaciju u svakom smislu i na svakom mjestu. To je jedan od mogućih scenarija. A Europska unija, s obzirom na trenutnu situaciju, bez neke jače, konkretnije ponude za obje strane i bez ulaganja i resursa i ljudi, ne može očekivati neki veći uspjeh."
