Marianne Bugge Zederkof, potpredsjednica Europskog udruženja radija (AER) otkrila je za što se moraju boriti u narednom razdoblju, kao i osobitosti radijske scene u njezinoj zemlji - Danskoj. Intervju, u suradnji s udrugom HRF, donosi Amm Global Institut, prvi privatni institut kreativne industrije u Hrvatskoj, čiji je osnivač Ivan Jurić-Kaćunić. Intervju prenosimo u cijelosti.
Koja je vaša glavna uloga u AER-u kao potpredsjednice tog radijskog udruženja?
Glavna svrha AER-a je stvoriti najbolje moguće uvjete za komercijalni radio, a pritom mislim na uredničke, pravne i ekonomske uvjete. Kao potpredsjednica AER-a obvezala sam se uložiti dodatne napore, uz sav posao koji udruženje obavlja u Bruxellesu.
2020. godina je bila izuzetno teška za cijeli svijet, nepredvidljiva i nesigurna. Ni radijska industrija nije izuzeta iz spomenute krize. Je li ova situacija donijela nešto pozitivno za naše slušatelje?
U Danskoj je komercijalni radio, po pitanju tržišnog udjela, bio jako pogođen zbog dugotrajnog lockdowna i izostanka putovanja na posao. S druge strane, svi tradicionalni mediji, TV, novine i radio su dobro prošli, jer su ljudi cijelo vrijeme tražili pouzdane i ažurirane vijesti. U Danskoj radio nije prošao najgore.
Korona kriza je zauvijek promijenila naše živote i navike općenito. Je li se i radio promijenio?
Ne, ne bih rekla.
Koji su glavni ciljevi AER-a za naredno razdoblje?
AER se mora boriti za besplatnu distribuciju, mogućnost mjerenja publike i komercijalnu slobodu govora. To znači da treba biti neovisan od tehnoloških giganata, ali i znati rukovati GDPR-om i ePrivacy uredbom o privatnosti i sigurnosti osobnih podataka, kada govorimo o mjerenju publike, te smanjiti ograničenja komercijalnih sloboda. Sloboda govora i uređivanja su također izuzetno važni, a s obzirom na to da se o njima brinu i druge organizacije te institucije, u AER-u je u narednom razdoblju naglasak na prva tri navedena cilja.
Dolazite iz Danske. Kako radijska industrija stoji u vašoj zemlji?
Javni servisi u Danskoj zauzimaju većinu tržišnog udjela. Komercijalni radio predstavlja samo oko 25 do 30 posto udjela. Imamo jednu nacionalnu komercijalnu postaju s oko šest do sedam formata, te 40-ak velikih i malih regionalnih stanica. Ja predstavljam isključivo ove regionalne.
