Iako je američki predsjednik Donald Trump u srijedu najavio carine svojim saveznicima i konkurentima u gotovo cijelom svijetu, neke od zemalja pod najvećim brojem sankcija – Rusija, Bjelorusija, Kuba i Sjeverna Koreja – izbjegle su uvrštavanje na njegov popis.
„Suočene s neumoljivim ekonomskim ratom, Sjedinjene Države više ne mogu nastaviti politiku unilateralne gospodarske predaje”, rekao je Trump u Bijeloj kući pri predstavljanju novih carina.
Najavio je uvođenje minimalne carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, no većini država izrečen je viši postotak. Kina, najveći izvoznik u SAD, tako je sada suočena s 54 posto carina, a Europska unija s 20 posto.
'Ne trgujemo s njima'
Na popisu zemalja suočenih s „recipročnim carinama” nema Rusije, Kube i Sjeverne Koreje. Istovremeno, američke obavještajne agencije su u svojoj godišnjoj procjeni sigurnosne prijetnje za SAD izvijestile da najveću opasnost uz Kinu predstavljaju Rusija, Iran i Sjeverna Koreja.
Upitan zašto Rusija nije na popisu novih carina, američki ministar financija Scott Bessent na Fox Newsu je odgovorio da SAD ne trguje s Rusijom i Bjelorusijom jer su te zemlje pod strogim sankcijama.
Američki službeni podaci pokazuju da je razmjena dobara između Rusije i SAD-a prošle godine iznosila 3,5 milijardi dolara. U 2021., godini prije početka ruske invazije na Ukrajinu, ona je iznosila 36 milijardi.
Nejasna budućnost
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je za Axios da Rusija nije na popisu jer ne postoji značajna razmjena s tom državom, a Kuba, Bjelorusija i Sjeverna Koreja su već pod visokim carinama.
Rusija, zemlja pod gotovo 29 tisuća različitih zapadnih sankcija, od početka rata taji svoje trgovinske podatke.
Prema podacima ureda američkog predstavnika za trgovinu SAD je u Rusiju 2024. izvozio robu u vrijednosti tri milijarde dolara, što je za 34,2 posto manje nego 2023. godine. Za Rusiju glavni rizik predstavlja potencijalno usporavanje svjetske trgovine koje bi moglo sniziti i cijenu nafte.
Ruska središnja banka ranije ove godine upozorila je dužnosnike da SAD i OPEC imaju kapacitete preplaviti tržište naftom i time sniziti cijenu. Slična situacija viđena je osamdesetih, u godinama koje su prethodile padu Sovjetskog Saveza, piše Reuters.
Trump je u nedjelju za NBC News rekao da je bijesan na ruskog predsjednika Vladimira Putina jer je kritizirao kredibilitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, sugerirajući da bi SAD mogao uvesti sekundarne carine od između 25 i 50 posto kupcima ruske nafte.
POGLEDAJTE VIDEO U kakvom smo se to svijetu probudili i tko će patiti zbog Trumpovih carina?
