Krunidba britanskog kralja Charlesa (74) jedan je od najvažnijih događaja u britanskoj povijesti te prva ceremonija krunidbe u 70 godina. Društveni je to, ceremonijalni i modni događaj, ali i najveća sigurnosna operacija na svijetu.
Kraće vrijeme medijskog prijenosa krunidbe, manji broj uzvanika, manje formalno odijevanje. Karakteristike su to krunidbe koju ćemo pratiti putem malih ekrana u subotu. Ipak, samo zato što je kralj Charles odlučio napraviti neka odstupanja, nema govora o tome da ćemo svjedočiti 'skromnom' događanju.
Kralj Charles i kraljica Camilla bit će okrunjeni u Westminsterskoj opatiji. Prije glavne svečanosti održat će se procesija od Buckinghamske palače do opatije. Slijedi još jedna procesija, u kojoj će se kraljevskom paru pridružiti ostali članovi kraljevske obitelji, a zatim će svi skupa izaći na balkon Buckinghamske palače, gdje će supružnici biti okrunjeni.
U iščekivanju tri indicenta...
U ceremonijalne dužnosti bit će uključeno gotovo 7.000 pripadnika oružanih snaga. Preko 4.000 mornara, vojnika i avijatičara iz Velike Britanije, od čega gotovo 400 pripadnika oružanih snaga iz barem 35 država članica Commonwealtha (savez zemalja koji čine uglavnom britanske kolonije) sudjelovat će u procesiji od opatije do palače, uključujući vojne orkestre, a tijekom pojavljivanja kraljevske obitelji na balkonu bit će i prelet vojnih zrakoplova.
Osim toga, više od 60 zrakoplova će šest minuta prelijetati iznad avenije The Mall, u središtu Londona. Raspoređeni brodovi ratne mornarice i više od 400 ljudi na 13 lokacija pucat će 21 puta dok će se u londonskom Toweru pucati 62 puta, a na paradnom prostoru Horse Guards Parade čut će se paljba šest topova.
Sigurnosna služba planira dosad najveću sigurnosnu zaštitu. Poznato je i da postoji opasnost od tri skupine - eko-aktivista, terorista i anarhista - koji žele ometati događaj te se od njih očekuje neka vrsta napada.
Svečanost povodom krunidbe trajat će tri dana. Iako je poznato da je kralj Charles htio skromniju ceremoniju - u kontekstu krize i povećanih troškova života, ali i zato jer se želi pokazati kao moderan monarh - njegova želja naišla je na kritike povjesničara. Oni, naime, smatraju da kako je ovo prilika da se nacija istakne na globalnoj sceni. Ne treba smetnuti s uma ni to da bi krunidba Britaniji mogla dovesti i ogroman broj turista.
Tko sve dolazi?
Kralj Charles je, u usporedbi s pokojnom kraljicom, odlučio smanjiti broj uzvanika - svjetskih vođa i kraljevskih vladara - pa će ih tako biti 'svega' 2000, za razliku od njih 8.000 koliko je prisustvovalo na krunidbi kraljice Elizabete II. 1953. godine.
Na krunidbu su pozvani pripadnici kraljevina diljem svijeta, pripadnici visokog društva, premijeri i čelnici država.
Važan događaj bit će prilika i da se uzvanici pokažu u svojim najluksuznijim opravama, ali nagađa se da bi tu moglo doći do kršenja određenih tradicija. Naime, bilo je prijedloga da kraljevske dame poput Catherine, princeze od Walesa i Sophie, vojvotkinje od Edinburgha, možda neće nositi tijare, koje su na posljednjoj krunidbi nosile gotovo sve kraljevske žene. Nagađa se da bi tijare mogli zamijeniti šeširi.
Princ Harry bez supruge Meghan Markle
Poznat po svojoj potrebi da se prikaže kao moderan kralj i svidi svima, kralj Charles ipak nije bio pošteđen problema oko protokola krunidbe i određenih kontroverzi. Prvo što je kritičarima upalo u oči bio je datum krunidbe, koji pada na četvrti rođendan sina princa Harryja, malenog Archija. Kruna je datum opravdala time što 6. svibanj ima poseban značaj za dinastiju. Tada je, naime, na prijestolje došao George V., koji je utemeljio jednu od najpoznatijih kraljevskih kuća, naslijedivši svog oca, kralja Edwarda VII., koji je tog dana preminuo nakon niza srčanih udara.
Dolazak princa Harryja i njegove supruge Meghan Markle na krunidbu izazvao je, očekivano, puno kontroverzi.
Meghan, kako je na kraju potvrđeno, ipak neće prisustvovati krunidbi radi proslave rođendana svog sina, ali navodno je pravi razlog što ju je uvrijedilo to što njezina djeca neće imati nikakvu ulogu u krunidbi, kao i činjenica da se ona i Harry ne mogu pojaviti na balkonu Buckinghamske palače s ostatkom obitelji.
Harry će, pak, u Britaniji boraviti manje od 24 sata, jer će odmah nakon krunidbe napustiti zemlju kako bi stigao sinu na rođendan. Tako se čini da rođendan malenog Archija ide na ruku i Meghan i Harryju. Meghan zato da ima izgovor za izbjegavanje javnog poniženja, a Harryju zato da ne mora trpjeti više od očekivano hladnog dočeka u Westminsterskoj opatiji, gdje ga čeka mjesto koje je čak 10 redova iza ostalih starijih članova kraljevske obitelji.
Više izvora za Daily Mail već je ranije potvrdilo da da su se između Harrya i Meghan te kraljevske obitelji vodili delikatni razgovori oko rasporeda sjedenja u opatiji. Harryju i Meghan, naime, nije bilo svejedno tko bi sjedio ispred njih, a tko bi stajao iza njih. Detalj je to koji je posebno opterećivao princa Harryja, a koji je u ovakvim važnim događajima itekako može narušiti nečije dostojanstvo.
Detalji na koje vrijedi obratiti pažnju
Međutim, i sama ceremonija bit će prepuna detalja, a problema nije nedostajalo niti u organizaciji iste. Najviše trzavica bilo je u vjerskim redovima jer je kralj Charles htio da mu na krunidbi, kojom postaje i poglavar anglikanske crkve, svoje molitve čitaju muslimani, hinduisti, budisti, vjernici svih vjeroispovijesti zastupljenih u stanovništvu Velike Britanije. Crkveni čelnici Charlesu su morali objasniti da se u svetom obredu krunidbe ne mogu izgovarati bilo kakve molitve osim kršćanskih, što je izazvalo napetosti u pripremi ceremonije koju će voditi Justin Welby, nadbiskup od Canterburyja.
Posebnu ulog tijekom krunidbe imat će princ William (40) i njegov najstariji sin George (6). Nakon što je Charles ukinuo čin kraljevskih vojvoda - koji su na krunidbi trebali odati počast tako da kleknu prije nego što dodirnu krunu i poljube monarhov desni obraz - kraljevsku tradiciju jedini bi trebao izvesti upravo princ William.
Williamov sin, maleni George, bit će počasni paž kralja tijekom ceremonije, a pridružit će mu se i troje Camillinih unuka. Ujedno, bit će to prvo pojavljivanje svih unuka kraljice Camille - koja će isto biti okrunjena - u javnosti. Georgeva sestra i brat, malena princeza Charlotte i princ Louis, prisustvovat će, pak, krunidbi kao počasni gledatelji.
Ovaj detalj zanimljiv je jer pokazuje da se kralj Charles ne boji malo 'prodrmati' tradiciju i uključiti u nju realnost modernog života te element 'miješane obitelji'. Na taj način, smatraju komentatori, krunidbu želi iskoristiti kako bi monarhiju prikazao u modernijem svjetlu.
Kontroverzni dijamanti
Puno zanimljivih detalja krunidbe tiče se upravo kraljice Camille koju Buckinghamska palača, usprkos najavama, neće službeno upisati kao 'kraljicu suprugu' - što je bila prvotna želja kralja Charlesa i pokojne Elizabete II - već kao 'kraljicu'. Odlučeno je, naime, da je ovo prirodna tranzicija te da će mediji biti spremni prihvatiti opciju da Camillu oslovljavaju samo s 'kraljica'.
Ceremonija će i započeti Camillinom krunidbom, a njezina kruna izazvat će podjednako veliku pažnju radi kontroverzi koje je posljednjih tjedana prate.
Kraljica će, naime, biti okrunjena krunom kojom odaje počast svojoj pokojnoj svekrvi. To je prvi put u novijoj povijesti da se za krunidbu koristi postojeća kruna, umjesto da se izradi nova. Međutim, nije to ono što je sporno, već činjenica da kruna sadrži kontroverzni dijamant Koh-i-Noor od 105 karata, jedan od najvećih dragih kamena na svijetu, a na koji nekoliko zemalja polaže pravo.
Dijamant je, naime, 1849. zaplijenila Istočnoindijska kompanija i poklonila ga je kraljici Viktoriji. Indija je dugo zahtijevala da se dijamant vrati, posljednji put nakon smrti kraljice Elizabete II prošle godine. Pravo na vlasništvo nad dijamantom polažu i Pakistan i Afganistan, koji su nekad bili dio Indije pod britanskom vlašću. Diskutabilno je i kako je Britanija došla do dijamanta međutim, taj detalj i sama vrijednost dijamanta, manje su bitni od onoga što on simbolički predstavlja.
Kako bi se izbjegla cijela kontroverza oko Koh-i-Noora, koji prema legendi nosi i smrtno prokletstvo te nesreću svakom muškarcu koji ga nosi - zbog čega su ga u Velikoj Britaniji nosile isključivo žene: kraljice Viktorija, Alexandra, Mary i Elizabeta I - odlučeno je da će na Camillinoj kruni umjesto toga biti dijamanti Cullinan III, IV i V, iskopani u Južnoj Africi.
Međutim, i to je naišlo na kontroverze. Iako Cullinan nije isti simbol pljačke kao Koh-i-Noor, u Južnoj Africi smatra se simbolom britanske eksploatacije i trajnog utjecaja koji je doveo do duboke rasne nejednakosti. Olakotna okolnost je tek to što su dijamanti Cullinan u izravnom vlasništvu kraljevske obitelji, dok zloglasni Koh-i-Noor to nije.
Francuski quiche i hrvatsko vino
Nisu kontroverzni samo dijamanti na kruni koju će nositi kraljica. Predmet kontroverzi bilo je i 'kraljevsko jelo' - - quiche.
Na službenom Twitter profilu Kraljevske obitelji, Charles i Camilla objavili su, naime, recept za krunidbeni quiche. Riječ je o tradiciji da novi kralj ili kraljica s narodom podijeli recept za neko jednostavno narodno jelo koje će cijela zemlja pripremati u vrijeme krunidbe i tako slaviti veliki događaj.
Malo je reći da je tradicionalno francusko jelo (iako quiche izvorno potječe iz srednjovjekovne Njemačke) šokiralo britansku javnost. Osim zemlje porijekla, Bitanci su zamjerili kralju što je odabrao jelo za koje je potrebna namirnica kojom britanske trgovine trenutno oskudijevaju, a to su jaja. Oni, pak, koji brane kraljev izbor, zaključuju da je u pitanju manje originalno i distinktivno jelo od 'krunidbene piletine' pokojne kraljice, ali i da manje dijeli ljude, 'što ovoj zemlji sada najviše treba'.
Ono što nas u Hrvatskoj može razveseliti je vijest kako tradicija nalaže da se na krunidbi kralja Charlesa posluži srijemska vinska sorta Traminac, koja se na britanskom dvoru konzumira još od krunidbe pokojne kraljice Elizabete II., a na kraljevski stol dolazi ravno iz naših Iločkih podruma.
Ova vina prvi su put poslužena na dvoru 1953., kada je Iločke podrume posjetilo izaslanstvo Velike Britanije koje je kušalo vina te odlučilo da će na krunidbi kraljice uzvanici iz cijelog svijeta piti upravo arhivsko vino traminac iz 1948. godine te zeleni silvanac.
Srijemska vina bila su poslužena i prilikom obilježavanja dijamantnog jubileja kraljice Elizabete 2012. godine, a sada će, 70 godina nakon krunidbe Elizabete II, u hrvatskim vinima uživati i uzvanici kralja Charlesa.
