Rusija i Ukrajina postigle su načelni sporazum o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine na pregovorima uz posredništvo Europske unije u Berlinu, kazao je potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič. Strane su mjesecima pregovarale o tome kako produljiti desetgodišnji ugovor koji istječe 31. prosinca.
"Postignut je načelni sporazum, sada o njemu trebaju razgovarati prijestolnice", Moskva i Kijev, rekao je Šefčovič iz Europske komisije koji je u četvrtak sudjelovao u Berlinu na trostranim pregovorima između Rusije, Ukrajine i Europske unije.
Nisu objavljene nikakve pojedinosti o sadržaju sporazuma. Ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak pozdravio je "vrlo produktivan rad" u pregovorima koji bi "vrlo brzo" trebali biti konkretizirani". Europske države iskusile su posljedice rusko-ukrajinskog plinskog rata početkom 2000. i zato su stvorile zalihe kako bi bile pripremljene za slučaj prekida isporuka plina.
'Europski potrošači mogu biti mirni'
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak ujutro da vjeruje da je sporazum postignut.
"Potrudit ćemo se raditi da ukrajinska strana bude zadovoljna i da naši europski potrošači mogu biti mirni", rekao je Putin u četvrtak na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Rusko-ukrajinski odnosi znatno su se pogoršali od 2014. kada je Rusija pripojila poluotok Krim i izbila je pobuna prorurskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Oko 13.000 ljudi do danas je poginulo u tom sukobu, prema procjeni Ujedinjenih naroda. Takvo pogoršano ozračje utjecalo je na pregovore između ruskog naftnog diva Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.
Plin sve više zaobilazi Ukrajinu
Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize koja je pogodila dobave za europske države početkom 2010. Europa je dosta ovisna o ruskome plinu koji čini 35 posto europske potrošnje, no danas je manje ovisna o tranzitu preko Ukrajine.
Nakon dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i 2009., tranzit preko Ukrajine je pao za 40 posto u zadnjih 15 godina nakon što su Rusija i nekoliko europskih zemalja predvođenih Njemačkom izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu. U rujnu 2011. pušten je u rad plinovod Sjeverni tok koji prolazi ispod Baltičkog mora i povezuje ruska plinska polja s njemačkom obalom, a Sjeverni tok 2 treba biti inaguriran početkom 2020.
Problemi tranzita ruskog plina počeli su raspadom Sovjetskog Saveza jer se Rusija služi plinom kao "oružjem" protiv Kijeva prekidajući opskrbu u jesen ili u zimi (1992., 1993., 1994.).
