Premijer Andrej Plenković kazao je u subotu na kraju samita Prijatelja kohezije da je usvojen jedinstveni zaključak o tome da sve države koje su neto primatelji europskih sredstava žele da se u budućem proračunu EU-a zadrže odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku.
"Sve države koje su neto primatelji europskih sredstava žele da se u konačnom dogovoru budućega sedmogodišnjega proračuna Europske unije... zadrže odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku", rekao je Plenković novinarima u Portugalu.
"Logika koja stoji iza toga je da sve ove zemlje još teže da standard života svojih građana, pa tako i Hrvatske, razvijenost onih dijelova tih zemalja koje nisu na jednakom stupnju razvoja kao najrazvijenije regije bogatijih zemalja Unije idu prema gore. I stoga, poštujući sve druge prioritete, današnja poruka je uoči sastanka 20., odnosno 21. veljače - želimo da se odgovarajuća sredstva osiguraju za kohezijsku politiku. To je bila jedinstvena i najbitnija poruka zaključaka koji su usvojeni".
Neslužbena skupina Prijatelji kohezije sastala se u subotu u Portugalu uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća koje će se održati 20. veljače, a koji je sazvao predsjednik EV-a Charles Michel kako bi se pokušao postići kompromis između Prijatelja kohezije s jedne strane i zemalja koje žele smanjiti europski proračun i istodobno veći dio toga smanjenog proračuna usmjeriti na nove prioritete poput borbe protiv klimatskih promjena, a na štetu kohezijske i poljoprivredne politike.
Na sastanku na vrhu neslužbene skupine Prijatelji kohezije sudjelovali su, među ostalima, predsjednici vlada Hrvatske, Portugala, Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske, predsjednik Cipra te povjerenik Europske komisije za proračun i administraciju Johannes Hahn i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira.
Plenković je dodao kako, s obzirom na to da su s druge strane zemlje koje žele da sredstva budu manja nego što su danas, slijede vrlo zahtjevni pregovori za tri tjedna.
"Mislim da ćemo na kraju doći do rezultata. Unija mora funkcionirati", rekao je hrvatski premijer.
Višegodišnji financijski okvir (VFO) uvelike će odrediti kakva će Europska unija biti u sljedećih desetak godina.
Države članice EU-a podijeljene su u pogledu VFO-a, prvoga bez Velike Britanije koja je napustila Uniju 31. siječnja.
Sljedeći VFO je pod jakim pritiskom bogatijih država članica da se smanje kohezijska sredstva jer zbog predviđenog izlaska Velike Britanije proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje te zbog potrebe financiranja novih prioriteta poput zaštite granica, migracija, obrambene politike, digitalne infrastrukture i poticanja konkurentnosti europskoga gospodarstva.
U pregovorima o VFO-u postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija je predložila da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, a države iz neslužbene skupine Prijatelji kohezije traže zadržavanje razine izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, zadržavanje razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, kao i da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata.
Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. godine, a zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 posto BND-a.
