Predsjednik vlade AndrejPlenković jutros je na sjednici Europskog parlamenta održao govor o hrvatskoj viziji budućnosti Europe i iskustvima na putu do članstva u Europskoj uniji.
"Poštovani gospodine predsjedniče Europskog parlamenta, poštovani potpredsjednici, čelnici političkih skupina, zastupnici, poštovani predsjedniče Europske komisije, dragi prijatelji, lijepo je biti ponovno s vama!
Drago mi je vidjeti prijatelje i osjetiti pozitivnu atmosferu Strasbourga. Zadovoljstvo mi je i kao predsjedniku Vlade Republike Hrvatske govoriti o budućnosti Europske unije. Ove godine Hrvatska će obilježiti petu godinu članstva u Europskoj uniji. To je prigoda za prisjećanje na naš zahtjevan proces pristupanja, kao i za sjećanje na činjenicu da je Europska zajednica 15. siječnja 1992. međunarodno priznala Hrvatsku.
Ona se time nakon 9 stoljeća kao neovisna država vratila na političku kartu svijeta, na raskršću srednje Europe i Mediterana. Hrvatski narod taj dan, kao i dan pristupanja Europskoj uniji, i danas pamti s puno emocija.
Pad Berlinskoga zida označio je odbacivanje komunizma i pobjedu demokracije u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi. Premda smo i mi težili povratku u okrilje demokratske Europe, to razdoblje i događaji početkom 1990-ih bili su za Hrvatsku izuzetno nepovoljni i teški. Na kraju 20. stoljeća u srcu Europe bili smo, nažalost, prisiljeni braniti svoju slobodu od vojne agresije.
Opsada i razaranje Vukovara, prvog europskog grada uništenog nakon Drugog svjetskog rata, bombardiranje srednjovjekovnog Dubrovnika, tisuće ubijenih, ranjenih, te stotine tisuća raseljenih, trajno su obilježili to bolno razdoblje.
U ratu koji je završio 1995. Hrvatska je pretrpjela štete koje su dosegle 150% od predratnog BDP-a, što je za naše gospodarstvo 20 puta više od štete koju su 2011. Japanu nanijeli strašni tsunami i potres. Možete samo zamisliti koliko je to usporilo našu društvenu i gospodarsku preobrazbu.
Premda smo prije rata bili među najrazvijenijim tranzicijskim gospodarstvima, tijekom 1990-ih, zbog svega navedenog izgubili smo korak u odnosu na druge i ušli u Europsku uniju 2013., a ne 2004. Trebalo je proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila, duboko promijenila i razvila.
Obnovila se, izgradila i danas postala jedna od europskih najatraktivnijih turističkih destinacija koju je prošle godine posjetilo 18 milijuna gostiju. Turizam predstavlja danas 20% našeg BDP-a i prvi smo u Europi po broju turista po stanovniku.
Kao istaknute dijelove europske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija iz Hrvatske podsjetit ću:
- na 23 upisana dobra na popisu svjetske baštine, - na Rijeku koja će 2020. biti europska prijestolnica kulture, - na hrvatsku kravatu koja je osvojila svijet još odavna, - kao i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, bez čijih izuma bismo danas ovdje sjedili u mraku.
U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila na svijetu, Rimac Concept One. Dok hrvatska tvrtka InfoBip omogućava da četiri milijarde ljudi u svijetu digitalno komunicira putem SMS-a. Istodobno, svjestan sam da su pred nama brojne zahtjevne strukturne reforme, koje našim građanima trebaju omogućiti bolji život.
Moja vlada odlučna je u njihovoj provedbi. Imamo pozitivne makroekonomske pokazatelje.
Bilježimo gospodarski rast od 3%, rast industrijske proizvodnje, ulaganja i izvoza, kao i rast zaposlenosti, plaća i socijalnih naknada. Značajno smo smanjili javni dug, ostvarili proračunski višak te imamo najnižu nezaposlenost do sada. Uz napore Vlade, to odražava i pozitivne učinke našeg članstva u Europskoj uniji.
Tim više, kao Vlada koja je izbore 2016. dobila na proeuropskom programu, aktivno promišljamo budućnost Europske unije", rekao je Plenković.
Plenkovićev govor na pet jezika, hrvatskom, engleskom, francuskom i njemačkom i talijanskom, nije izazvao pretjerano velik interes zastupnika u Europskom parlamentu što govori i fotografija koju je na Twitteru objavila reporterka N1 NinaKljenak.
