Sudionici inauguracijskog samita Krimske platforme poslali su Ukrajini poruku da nije sama i da međunarodna zajednica neće priznati aneksiju Krima, a putem nove platforme zajedničkim naporima će tražiti rješenje tog pitanja.
Domaćin Krimskog foruma, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, rekao je da je Ukrajini "potrebna međunarodna potpora" kako bi se "zaustavila agresija" Rusije.
"Trebamo promisliti o sankcijama, povećanju zaštite ljudskih prava, moramo promisliti o gospodarskim i okolišnim posljedicama okupacije", rekao je Zelenskij.
"Krim je Ukrajina"
Krimskom forumu odazvalo se 45 predstavnika zemalja i organizacija. Složni su u tome da je okupacija Krima nezakonita i neprihvatljiva te poručili Ukrajini da neće ostati sama.
"Krim je Ukrajina", istaknuo je u svom obraćanju hrvatski premijer Andrej Plenković. Ponovio je da Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine i upozorio na kršenja prava stanovnika Krima - krimskih Tatara, Ukrajinaca, manjina, vjerskih i drugih zajednica.
"Međunarodna zajednica očekuje od Rusije da se u potpunosti pridržava međunarodnog humanitarnog prava", rekao je Plenković koji je dio govora održao i na ukrajinskom jeziku. Plenković je Ukrajini ponudio pomoć i hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja "bez žrtava". Spomenuo je kako je vidljiv povećan dolazak ukrajinskih turista kod nas, a zadovoljan je i suradanjom Hrvatske i Ukrajine:
"A jedan od aspekata jest i energetska suradnja. Kao što znate, Hrvatska je u ovoj godini otvorila plutajući LNG terminal i taj terminal na raspolaganju je i ukrajinskim kompanijama sa svojim kapacitetima i sa svojim odličnim geografskim i strateškim pozicioniranjem koje može biti korisno za diverzifikaciju opskrbe plinom Ukrajine i drugih zemalja Europe. Hrvatska ujedno na tom recentnom području ima i određena specifična znanja koja može ponuditi Ukrajini i iskustva koje druge zemlje nemaju. Naime, Hrvatska je 90-ih godina prošla iskustvo s privremeno okupiranim područjima i s te strane je, podcrtavam, naše iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jedno od najuspješnijih operacija UN-a uopće, a naročito na teritoriju Europe. To je iskustvo koje bismo željeli podijeliti s ukrajinskom vladom i zbog toga već zadnjih nekoliko godina, na moju inicijativu, funkcionira jedna radna skupina u kojoj naši eksperti dijele iskustva Hrvatske u tom uspješno okončanom procesu koji je Hrvatskoj omogućio teritorijalnu cjelovitost", rekao je predsjednik Vlade, prenosi Večernji list.
Podrška EU
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da Krimska platforma ima "veliku političku podršku Europske unije". "Ukrajina nikada neće biti sama i Krim je Ukrajina", istaknuo je Michel.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da ovdje nije riječ "samo o teritoriju, već i o ljudima", a glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić pozvala je, između ostalog, na oslobađanje političkih zatvorenika i prestanak kršenja ljudskih prava.
Rad Krimske platforme
Plenković je hrvatskim novinarima po završetku samita rekao da "dijelom postoji" mogućnost da se Rusija nađe za pregovaračkim stolom, ali je istaknuo da je ova inicijativa prvenstveno usmjerena na Krim, dok se za Donjeck i Luhansk djeluje kroz tzv. normandijski format.
"Naš cilj je da nema više žrtava i da se pregovorima donese rješenje" za trenutačnu situaciju u Ukrajini, rekao je Plenković.
Platforma će nastaviti djelovati na razini predsjednika država i vlada, ministara vanjskih poslova, međuparlamentarnih skupina i mreže stručnjaka. U okviru te platforme razmotrit će se, između ostalog, status krimskih Tatara, odgovoriti na militarizaciju poluotoka, raditi na oslobađanju ukrajinskih političkih zatvorenika i zaštiti ljudskih prava.
Rusija je u travnju počela gomilati vojnike blizu granice s Ukrajinom što je uzbunilo tu istočnoeuropsku zemlju i međunarodnu zajednicu. Kremlj je ubrzo najavio da će povući dio vojnika, a njihovo gomilanje pravdao je vojnim vježbama.
Odnosi Kijeva i Moskve napeti su još od ruske aneksije Krima 2014. godine. U sukobima ukrajinskih snaga i proruskih separatista koji su uslijedili poginulo je više od 13.000 ljudi.
Njemačka i Francuska posrednici su u sklopu tzv. "normandijskog" formata kojim se zasad bezuspješno pokušava pronaći trajno rješenje više od sedam godina dugog sukoba na istoku Ukrajine.
Njemačku je na Krimskom forumu predstavljao ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier koji je rekao da će EU "nastaviti produljivati sankcije (Rusiji) sve dok postoje razlozi za njih".
Na Krimskom forumu usvojena je zajednička deklaracija kojom se potvrđuje posvećenost neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine te postavljanju okvira međunarodne politike prema Krimu.
Predstavnici 45 zemalja i organizacija obići će još Ured Krimske platforme u Kijevu.
Zelenski o Krimu
Više od sedam godina nakon ruske aneksije Krima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je u ponedjeljak na međunarodnom samitu da taj crnomorski poluotok pripada Ukrajini.
Od sada odbrojavamo vrijeme do oslobođenja Krima od ruske okupacije, rekao je Zelenski na prvom sastanku tzv. Krimske platforme u Kijevu. Rusija je anektirala Krim 2014. nakon vojne invazije usprkos međunarodnim prosvjedima.
Zelenski je izrazio žaljenje što je Rusija pretvorila Krim iz ljetovališta u ekološki ugroženu vojnu bazu. "Krim je bio jamstvo međunarodne stabilnosti, a sada je bure baruta", rekao je.
Zelenski je optužio Rusiju i da krši ljudska prava građana Krima. Na poluotoku ima već više od 100 političkih zatvorenika. Poručio je da će iskoristiti sva politička i pravna sredstva da povrati Krim.
