Sastanak na vrhu država Europske unije i Arapske lige važan je korak u jačanju strateške suradnje između dvije organizacije koje se suočavaju s brojnim izazovima, od terorizma, migracija ili mirovnog procesa na Bliskom istoku, rekao je hrvatski premijer u svom govoru na summitu u Sharm-el Sheikhu.
Andrej Plenković je u svom govoru istaknuo da postoji politička volja za jačanje suradnje između zemalja na dvije obale Sredozemnog mora i Bliskog istoka. "Ovaj summit je važan korak u učvršćenju te strateške suradnje i za izgradnju vizije budućnosti na temelju strateškog dijaloga koji smo pokrenuli 2015.", rekao je Plenković, obraćajući se čelnicima 50-tak zemalja EU-a i Arapske lige, koji su se po prvi put sastali na toj razini.
Plenković se na početku svoga govora zahvalio egipatskom predsjedniku Abdel Fatah al-Sisiju na gostoprimstvu koje su Egipćani pokazali prema Hrvatima, pruživiši im utočište tijekom Drugog svjetskog rata.
Terorizam, jedan od glavnih izazova
Preko 30 tisuća Hrvata sklonilo se 1944. u saveznički kamp u El-Shattu na Sinajskom poluotoku. Plenković je u govoru kao jedan od glavnih izazova suvremenog svijeta istaknuo terorizam.
"Suprotstavljanje terorizmu traži od nas najveću moguću pozornost i s tim se ne može boriti jedna zemlja samostalno. Kao što je globalna koalicija protiv Daesha pokazala, naša snaga leži u širenju i jačanju međunarodnog i međuregionalnog partnerstva", istaknuo je hrvatski premijer.
Dodao je da terorizam nije dio nijedne religije ili nacije i da jednako ugrožava sve zemlje i narode te da se u toj borbi treba okrenuti prema korijenima radikalizacije poput ekonomske i socijalne nerazvijenosti.
"Potrebne su nam mjere koje će pomoći u eliminiranju siromaštva i očaja. Drugim riječima, moramo iskorijeniti ono na što se oslanjaju proroci propasti i propovjednici terorizma", rekao je.
Problem migracija
Plenković je rekao da s obzirom na to Hrvatska i u svom nacionalnom kapacitetu i kao članica EU-a želi pridonijeti jačanju suradnje, investicija i trgovine, razvoju digitalnog društva u skladu s četvrtom industrijskom revolucijom, uz istodobno poštovanje okoliša i borbu protiv klimatskih promjena.
Kao drugi izazov naveo je migracije, a suočavanje s tim traži suradnju zemalja iz kojih dolaze migranti, tranzitnih zemalja, kao i zemalja koje su krajnji cilj migrantskog kretanja. Rekao je da je Hrvatska oduvijek nastojala djelovati tako da poštuje međunarodno i humanitarno pravo i moralne principe EU-a.
"To je pristup koji smo imali 2015., pristup koji smo stalno imali u godinama iza nas, kada su se migrantski valovi uglavnom zaustavili", rekao je Plenković, dodajući kako je važno da obje strane tijesno surađuju po pitanju migracija, uključujući i borbu protiv krijumčara ljudi.
Pitanje mira i stabilnosti
Plenković je rekao da još puno toga treba učiniti po pitanju mira i stabilnosti u pojedinim zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
"Narod Libije, Iraka, Sirije, Jemena, zaslužuje živjeti u miru i stabilnosti. Naša je zadaća pomoći im da dođu do toga. Iz našeg nacionalnog iskustva znamo da učvršćenje mira traži pomirenje i napore na izgradnji mira. Doista se nadamo da će doći do napretka u bliskoistočnom mirovnom procesu, gdje obje strane trebaju pokazati dobru volju kada je riječ o uspostavi održive palestinske države koja će u miru živjeti s Izraelom. Dio svijeta koji dijelimo kolijevka je čovječanstva, tako da nosimo veliku odgovornost na našim ramenima", rekao je Plenković.
Ponovio je da se put do rješenja izazova s kojima je svijet suočen nalazi u jačanju multilateralnog poretka utemeljenog na međunarodnom pravu.
