Premijer Andrej Plenković sutra putuje u Ukrajinu, zemlju koja je posljednjih tjedana na rubu rata s Rusijom.
Dok je ukrajinski predsjednik u rovovima na istoku zemlje, uvjeren da njegove snage mogu odbiti svaki napad Moskve, sve oči uprte su u dva čovjeka, Bidena i Putina.
Američki i ruski predsjednik putem
video poziva određuju sudbinu Ukrajine.
"Mislim da će Predsjednik biti jasan. Kao što smo javno objavili,
pripremili smo niz ekonomskih sankcija i mogućnosti koje bi imale
štetan utjecaj na rusku ekonomiju, detalje ću ostaviti
Predsjedniku", kazala je Jen Psaki,
glasnogovornica Bijele kuće.
Agresivni je to paket sankcija protiv članova Putinova najužeg
kruga, ruskih banaka i proizvođača energije, ako Rusija krene u
invaziju na Ukrajinu. Zeleno svjetlo je Biden već dobio od
europskih saveznika. "Ta strast prema sankcijama, znamo za tu
američku ovisnost. Predvidljivost američke strane je za
poželjeti", tvrdi Dmitrij Peskov, glasnogovornik
predsjednika Rusije.
Kremlj od sastanka nema velikih očekivanja, a odnosi su kažu u žalosnom stanju. Zahtjevi Putina su već poznati: traži da NATO prekine širenje na istok, sve bliže Moskvi i za to hoće pisana jamstva.
"U dijalogu sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima,
inzistirat ćemo na konkretnim sporazumima koji bi isključili bilo
kakve daljnje poteze NATO-a prema istoku i raspoređivanje
oružanih sustava koji nam prijete u blizini ruskog teritorija",
poručio je Putin prije točno šest dana.
Procjenjuje se da je na ruskim granicama prema Ukrajini gotovo
100 tisuća vojnika. Ovo su satelitske snimke. Putin zasad
odbacuje moguću invaziju, ali u strahu od razmještanja raketnih
sustava, upozorava zapad da ne prelazi crvenu liniju prema
Ukrajini.
Novinari su pitali Bidena prihvaća li Putinovu crvenu liniju prema Ukrajini, a on je odgovorio: "ne prihvaćam ničiju crvenu liniju".
Saveznici su zabrinuti da bi Rusija mogla ponoviti 2014. kada su ruske specijalne jedinice bez oznaka, pod nadimkom "mali zeleni", zauzeli Krim. Iste godine nakon aneksije Krima, proruski separatisti zauzeli su dio istočne Ukrajine, regije Donjeck i Lugansk, poznate kao Donbas. U sukobu je do sada poginulo više od 14 tisuća ljudi.
Ukrajina od tada pokušava vratiti svoj teritorij. Da nije sama pokazala je i Europska unija i NATO. Od zajedničkih vojni vježbi do izravne potpore. Takvu politiku slijedi i hrvatski premijer, koji ima i posebni odnos s Ukrajinom.
"S našim ukrajinskim prijateljima i europskim kolegama želim
naglasiti hrvatsku neupitnu podršku nezavisnosti, suverenitetu i
teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Krim je Ukrajina!", kazao
je Plenković u kolovozu ove godine.
Čak se razmatrao i hrvatski model mirne reintegracije u Ukrajini.
No, sada kada vrh NATO-a saveznicima poručuje da se spreme na
najgore, a okolne zemlje već biraju s kim će u rovovima, ionako
nesigurnog istoka Ukrajine,
Govori se samo o jednom: "možda nas samo provociraju. Možda da, možda ne. Nitko ne zna o čemu naš neprijatelj razmišlja. Naš zapovjednik kaže da ga ne trebamo podcjenjivati", kazao je Vjačeslav, ukrajinski vojnik.
Posebno ne ovog čovjeka koji je ili već donio odluku o invaziji, ili ima drugi plan.
Plenkovićev posjet Ukrajini
Dvodnevni posjet premijera Plenkovića Ukrajini za RTL prati reporter Ilija Radić, koji naglašava kako posjet premijera ima jaku gospodarsku i kulturnu komponentu, ni ona politička nije zanemariva.
Tako će premijer Plenković i ukrajinski predsjednik Zelinski potpisati Dekleraciju o europskoj perspektivi Ukrajine. Kada uzmemo u obzir odnos Andreja Plenkovića s Ukrajinom i njegove istupe do sada kao kada je u kolovozu na krimskoj platformi govorio ukrajinskim jezikom.
Dolazak premijera Plenkovića komentirala je i hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić. Napomenula je kako premijer dolazi po drugi put u Ukrajinu ove godine te da je njegov prvi posjet kada je govorio na ukrajinskom daleko odjeknuo.
"Premijer dolazi uoči datuma 11. prosinca kada je prije 30 godina Ukrajina prva priznala Republiku Hrvatsku. Mi smo kao prva članica UN-a priznali Hrvatsku. Ukrajinska strana ovaj posjet smatraju izrazom solidarnosti zato što se Ukrajina sada nalazi u jednoj veoma specifičnoj situaciji", kazala je veleposlanica.
Kakva je atmosfera u Ukrajini?
"Trebamo povući crtu između istoka zemlje i ostatka Ukrajine. Istok zemlje je najviše izložen ruskoj granici odnosno potencijalnim napadima i vjerujem da tamo postoji jedna čisto druga atmosfera nego ovdje u Kijevu. Treba napomenuti da svi ukrajinski dužnosnici nastoje smirivati atmosfera. Dakle, da ne bude panike jer je važno da ljudi i dalje nastavljaju obavljati svoje poslove i živjeti", objašnjava.
Kaže kako ne smije špekulirati o mogućoj bliskoj budućnosti Ukrajine i kako će se dalje razvijati situacija s Rusijom, odnosno je li postoji mogućnost napada. "Nikada ne znamo reakciju one druge strane prema tome mi ovdje pokušavamo zadržati naš mir", poručila je.