Potpisivanje vojne suradnje Hrvatske, Srbije i Kosova očekivano je razbjesnilo srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. "Otvorile su trku u naoružanju", kiptio je, a onda je lansirana i kontra – srbijanski mediji objavili su da se već neko vrijeme potiho sprema vojni pakt Mađarske i Srbije.
Prorežimski Kurir objavio je da "ekskluzivno" doznaje kako su ove dvije zemlje već ušle u ozbiljnu realizaciju saveza, a srpski analitičar Darko Obradović nazvao je to "povijesnim trenutkom" jer je to njihov prvi takav savez nakon 30 godina.
Srbijanski medij navodi da je ovo odgovor na tripartitni sporazum Hrvatske, koja je članica NATO-a, baš kao i Albanija, pa se tom paralelom vodi i Mađarska koja, kao članica Alijanse, potpisuje sličan bilateralni sporazum sa Srbijom, koja je izvan NATO saveza.
"Također, imajući u vidu promjene u Washingtonu, Srbija postaje dio šire američko-vođene koncepcije kada je u pitanju područje južne i centralne Europe. S obzirom na to da je Mađarska članica NATO-a i EU-a, ovakav potez će svakako imati pozitivan politički odjek u euroatlantskoj zajednici. Savez dolazi kao logičan slijed nadgradnje odnosa dviju država i u ovom trenutku možemo pretpostaviti da će služiti i kao šira platforma za sveobuhvatnu vojno-političku suradnju s pozitivnim ekonomskim implikacijama. Preko Mađarske Srbija indirektno pristupa centralnoeuropskoj obrambenoj inicijativi", objasnio je Obradović.
Deklaracija benevolentnija od ugovora
Vojni analitičar Marinko Ogorec komentirao je informaciju da Srbija i Mađarska spremaju "pakt" pa rekao: "Nemojmo zaboraviti da Hrvatska, Kosovo i Albanija nisu potpisale ugovor jer bi to podrazumijevalo obveze, nego deklaraciju koja je samo dokument o suglasju pomoći i povećanju razmjene, ali nikoga na ništa ne obvezuje. Deklaracija je puno benevolentnija od ugovora. Što misle napraviti Mađarska, Srbija – to ćemo tek vidjeti."
Nastavio je da medijske najave o paktu Mađarske i Srbije ili sporazumu suradnje ne bi trebale izazvati nikakvu nervozu s hrvatske strane niti predstavlja bilo kakvu ugrozu ili opasnost za Hrvatsku.
"Činjenica je da deklaracija koju je potpisala Hrvatska nije uperena protiv treće strane, nikoga ne ugrožava, niti koga na nešto obvezuje. A koliko mi je poznato – ugovor je otvoren i za druge zemlje te ne vidim razloga da ne bi i Srbija pristupila toj deklaraciji", navodi naš sugovornik.
Vojni analitičar Marinko Ogorec
Ogorec je dao osvrtu i na rast tenzija u regiji. Utrka u naoružavanju više se i ne skriva, a ministar obrane Ivan Anušić prije nekoliko dana javno je govorio o tome da Hrvatska mora podignuti vlastitu proizvodnju naoružanja i municije.
Dodatno, Anušić je naveo i da postoje proizvodne tvrtke bliske vojnoj industriji koje bi se mogle preusmjeriti u vojnu proizvodnju. U svemu tome nikako ne treba zaboraviti da je odličan štit to što je Hrvatska članica EU, ali i NATO saveza u čijim je temeljima da napad na jednu državu članicu predstavlja napad na čitav savez.
Sukob u regiji?
Ipak, na pitanje postoji li mogućnost bilo kakvog vojnog sukoba u regiji te što bi to značilo za Hrvatsku, Ogorec navodi uvjerenje da smo daleko od bilo kakvog sukoba.
"Ne postoje nikakve naznake da bi ovdje trebalo doći do nekakvog ozbiljnog urušavanja sigurnosne situacije i sigurnosnog sustava, barem za sada. Da, tenzije rastu. Međutim, Srbija ima problema sama sa sobom, isto kao i Bosna i Hercegovina. Naravno, to se može preliti van i to na neki način nije prihvatljivo nikome. Ako kuća gori susjedu, ne možete ni vi biti mirni. Ali za sad ne vidim mogućnost ozbiljnijeg prelijevanja sukoba u regiji", rekao je.
Komentirao je i potez Mađara koji su na dan donošenaj presude protiv čelnika Republike Srpske Milorada Dodika poslala 300 specijalaca mađarske policije u Banja Luku i to radi zajedničke obuke i vježbe s antiterirističkom jedinicom RS-a.
Na pitanje je li ovaj potez bila nekakava gesta upozorenja, pokazivanje mišića, te treba li se itko osjećati nervoznim zbog ponašanja Mađara, Ogorec je rekao: "Ne bi trebali. Vrlo je teško procijeniti što su htjeli time kad nemate jasno izraženu izraženu namjeru. Vjerojatno je to bio na neki način support i potpora Dodiku. Ali nemoj zaboraviti još nešto isto, vrlo bitno, a to je da su snage EUFOR-a ojačane vojnicima u Bosni i Hercegovini, a on je tamo inače kako bi stabilizirao i sredio stanje u BiH. Mislim da je još uvijek sve pod kontrolom i Europe i Europske unije", naveo je.
Srbija ima respektabilnu vojnu industriju
No, tu je neskrivena utrka u naoružavanju Hrvatske i Srbije. Za nas kaže da je Hrvatska jedna od onih članica NATO-a koja je u značajnoj mjeri zapustila Oružane snage i obrambeni sektor, kao i svoju vojnu proizvodnju.
"I naravno, produkt toga je poprilično veliki disbalans u mogućnostima i potrebama naših Oružanih snaga. Srbija je zadržala harmonično uređivanje svojih oružanih snaga i ima razvijenu respektabilnu vojnu industriju. Sad se pokazalo da je i vrlo profitabilna jer je ta industrija poprilično zaradila zahvaljujući međunarodnim okolnostima", navodi Ogorec.
Ministar Anušić je naveo da Hrvatska zaokreće i prema vlastitoj proizvodnji municije, tvornicama granata, a Ogorec smatra da je apsurdno što to ulazi u kategoriju temeljne vojne industrije i da se ne može imati vlastita vojska ako se ne proizvode vlastiti metci.
Proizvodili smo oružje, kupovali metke
"Samim time, to je dosta problematično i apsurdno što je Hrvatska proizvodila vrlo kvalitetno oružje, a metke za njega kupovala. To je svojevrsni presedan. Ako napravimo svoju tvornicu streljiva i granata, onda ćemo zaokružiti barem temeljni ciklus proizvodnje osnovnog naoružanja za vojne potrebe, a to je streljačko oružje", ukazuje Ogorec.
Nastavio je da nije jednostavno napraviti novi proizvodni program.
"Mi, nažalost, nemamo gotovo nikakvih iskustava u proizvodnji streljiva, u Jugoslaviji ono se proizvodilo na području Srbije i BiH, eksploziv se proizvodio u Sloveniji. Kod nas nije proizvedeno ništa takvog tipa. Drugim riječima, mi nemamo iskustva , nemamo zadržanu tehnologiju i tehnološke kapacitete. Mi moramo doslovno početi ispočetka, a to nije nimalo jednostavno", kaže Ogorec.
Pritom je, navodi, manje bitno kojeg ćemo kalibra proizvoditi streljivo jer se lako "prebacuje" iz jednog kalibra u drugi.
"Ali usvojiti kompletnu tehnologiju, obrazovati stručnjake, potom imati radnike i ljude koji to znaju i mogu napraviti, a onda i naći sirovine.... To je jako, jako veliki problem", ističe Ogorec.
POGLEDAJTE VIDEO Ukrajinci ruše helikoptere, Rusi napadaju željeznice: Trump i Putin razmjenjuju darove
