Glad u svijetu porasla je u 2017. treću godinu za redom, potaknuta sukobima i klimatskim promjenama, upozorio je u utorak UN, što ugrožava globalni cilj suzbijanja gladi do 2030.
Glad je porasla u gotovo svim zemljama Afrike i Južne Amerike. U 2017. godini bilo je 821 milijun gladnih, što je jedna osoba na njih 9, prema svjetskom izvješću iz 2018. o stanju sigurnosti hrane.
U međuvremenu je 672 milijuna odraslih, više od jednog na njih 8, pretilo, što je povećanje u odnosu na 2014. kada ih je bilo 600 milijuna.
"Bez povećanih napora, postoji rizik od nepostizanja cilja iskorjenjivanja gladi do 2030.", navodi se u izvješću u kojemu se poziva na UN-ove ciljeve održivog razvoja, koje su usvojile zemlje članice u 2015. godini.
Djelovati se mora sada
Urednica izvješća Cindy Holleman rekla je da su na dostupnost i kvalitetu hrane utjecali rastuća varijacija temperatura, intenzivne i nepredvidive kiše te promjene u godišnjim dobima.
"Zato govorimo da trebamo početi djelovati sada", rekla je Holleman koja radi u Organizaciji za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO).
"Strahujemo da neće krenuti na bolje, već da će se samo još pogoršati", istaknula je.
Prošle godine se gotovo 124 milijuna ljudi iz 51 zemlje suočilo s kritičnim razinama gladi, uzrokovanim sukobima i klimatskim promjenama, navodi UN.
Brojni narodi koji vode borbu u produljenim sukobima, uključujući Jemen, Somaliju, Južni Sudan i Afganistan, također su pogođeni jednim ili više klimatskih šokova, poput suša i poplava, navodi se u izvješću.
Djeca najugroženija
U ponedjeljak je Organizacija za zaštitu djece Save the Children upozorila da bi 600 tisuća djece u ratnim zonama moglo umrijeti od gladi do kraja godine zbog manjkavog financiranja i zaraćenih strana koje blokiraju slanje zaliha potrebitima.
UN sumnja da je pogoršana situacija u Južnoj Americi povezana s niskim cijenama glavnih izvoznih roba u regiji, osobito sirove nafte.
Nestašica hrane natjerala je otprilike 2,3 milijuna ljudi da pobjegnu iz Venezuele od lipnja, tvrdi UN.
Nesiguran i nedovoljan pristup hrani također doprinosi pretilosti jer se osobe s ograničenim financijskim sredstvima mogu odlučiti za jeftiniju hranu, većinom s visokim udjelima masti, soli i šećera, dodaju u izvješću.
Posljedice su pregoleme
Nedostatak hrane može dovesti do psihičkih i metaboličkih promjena, rekla je Holleman.
"Osjećaji i tjeskoba povezani s uskraćivanjem hrane mogu dovesti do poremećaja i prejedanja kada se hrana dobije", rekla je Holleman, dodavši da takvo iskustvo u ranijoj dobi i djetinjstvu povećava rizik pretilosti kasnije u životu.
Potpredsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj Paul Winters rekao je da suzbijanje gladi zahtijeva ciljane pristupe iskorjenjivanja kroničnog siromaštva.
"Potrebno je imati podatke gdje su, koja su ograničenja i osigurati da ulaganja zaista doprinose promjenama", rekao je Winters.
"Jedna od najvećih briga jest što se neke zemlje (donatori) sve više koncentriraju na humanitarnu pomoć, što je važno, ali ne stvara otpornost niti rješava temeljne uzroke problema."
