Birališta su otvorena u Dixville Notchu i Millsfieldu u ponoć (šest sati po srednjoeuropskom vremenu), u skladu s tradicijom koju nije omela ni pandemija koronavirusa, a glavna pozornost je usmjerena na utrku za Bijelu kuću.
Zakon države New Hampshire dopušta naseljima s manje od 100 stanovnika da otvore glasačka mjesta točno u ponoć. Kada svi s pravom glasa ubace listiće ili potvrde da su iskoristili mogućnost prijevremenog glasanja ili prijave da će apstinirati, birališta se mogu odmah i zatvoriti.
U nekim većim gradovima na istočnoj obali biračka mjesta bit će otvorena u šest sati ujutro (12 i 13 sati po srednjoeuropskom vremenu), a nakon toga otvorit će se birališta u šest vremenskih zona u 50 država. Birališta na Aljasci, na krajnjem zapadu, zatvorit će se zadnja kada na istoku već bude jutro.
Osim novog predsjednika, američki građani s pravom glasa također biraju 35 članova Senata i cijeli Zastupnički dom, niz državnih i lokalnih dužnosnika te glasaju o nizu referendumskih pitanja od porezne politike do zakona o drogi.
Za Bijelu kuću bore se demokrat Joe Biden i aktualni predsjednik Donald Trump. Biden vodi u anketama na nacionalnoj razini, a Trump se nada reizboru nakon turbulentne četiri godine na vlasti.
Dosad je diljem zemlje glasalo gotovo 100 milijuna ljudi, putem pošte ili prijevremeno osobno na biralištima.
TRUMP: PREDSJEDNIK KOJI JE PODIJELIO AMERIKU
Američki predsjednik Donald Trump ispisao je neobično poglavlje u povijesti Sjedinjenih Država gazeći norme, provocirajući i neumorno tvitajući.
Izabran na valu gnjeva i podjela među Amerikancima, on ih je za vrijeme svojeg mandata još produbio.
U četiri godine, Amerikanci su, neki oduševljeno, neki zapanjeno ili sa zebnjom, pratili show predsjednika koji nije imao nikakvih obzira.
Ujedno simptom i poticatelj strahova u zemlji, Trump je znao doprijeti do one Amerike koja se osjeća „zaboravljenom”, ali je sustavno odbijao preuzeti ulogu ujedinitelja nacije. I to u tolikoj mjeri da su predsjednički izbori u utorak zapravo referendum o njegovu liku i neviđenu stilu vladanja.
Više nego bilo što drugo tijekom njegova mandata, pandemija covida-19, koja je u zemlji odnijela više od 230.000 života, razotkrila je taj stav. Ironično se odnosio prema nošenju zaštitnih maski, videći u tome izraz "političke korektnosti", što ismijava u svakoj prilici.
Napadao je Anthonyja Faucija, najcjenjenijeg imunologa u zemlji, koji je prije njega surađivao s još petoricom američkih predsjednika i koji je neumoran glas razuma i znanosti.
Umanjivao je prijetnju po zdravlje glumeći Supermana nakon što se i sam zarazio, iskoristivši priliku kada je završio u bolnici da pokaže i svoju empatičnu stranu.
Mandat obilježen skandalima
Skretanje u krajnost autoritarnosti i gospodarski krah koje su neki najavljivali 8. studenoga 2016., kada je na veliko iznenađenje izabran, nisu se dogodili.
Američke institucije, često loše vođene, pokazale su svoju otpornost i mnogobrojni pokazatelji, poput rasta zaposlenosti, bili su prije razornih posljedica koronavirusa kontinuirano dobri.
Ali u mandatu prepunom skandala, koji je u očitoj opreci s onim njegova demokratskog prethodnika Baracka Obame, on je degradirao predsjedničku dužnost, napadao suce, zastupnike i dužnosnike i potpirivao rasne napetosti.
Izvan granica, loše se odnosio prema američkim saveznicima, pokazao je zabrinjavajuću fasciniranost autoritarnim vođama, od Vladimira Putina do Kim Jong Una, i zadao je težak udarac borbi s klimatskim promjenama.
'Zabavljam se'
Igrač, hvalisavac, populist bez kompleksa, slavodobitna držanja, koji, po pronicavoj ocjeni pisca Philipa Rotha, koristi „rječnik od 77 riječi”, predmet je neizmjernog obožavanja, ali i neizmjernih kritika.
Kao 45. američki predsjednik ostat će upamćen i po pokretanju procedure opoziva u Kongresu, mrlji koju će biti teško izbrisati.
"Show se zove 'Trump' i posvuda je rasprodan. Zabavljam se izvodeći ga i zabavljat ću se i dalje”.
Ta izjava, izvučena iz intervjua koji je građevinski magnat dao za Playboy 1990., mogla je biti i od jučer. I može se odnositi na sve dane koje je proveo na čelu prve svjetske sile.
Talentirani govornik, milijarder intrigantne frizure, uspio se pozicionirati kao glasnogovornik Amerike zaboravljenih i jadnih, kako je s prijezirom primijetila njegova demokratska protukandidatkinja na predsjedničkim izborima 2016. Hillary Clinton.
Dokazavši da ima dobar nos za politiku, znao je iskoristiti tjeskobe jedne Amerike, većinski bijele i postarije, koja se osjeća prezrena od elita na istočnoj obali i holivudskih zvijezda na zapadnoj.
Pinokio
Velik ljubitelj hamburgera i dijetne Coca Cole, koji je stekao solidnu popularnost u američkim obiteljima zahvaljujući reality showu „Pripravnik”, čvrsto se drži jednostavnog pravila: biti u fokusu pod svaku cijenu.
Prijezir prema znanosti, aproksimacije, neistine: njegove izjave primorale su „fact-checkere” Washington Posta da stvore novu kategoriju: "Pinokio bez dna", za netočne ili obmanjujuće tvrdnje koje je ponovio više od 20 puta.
Iz slavnog Zapadnog krila Bijele kuće, bivši poslovni čovjek nije propustio u svakoj prilici produbiti jaz između dviju Amerika, crvene republikanske i plave demokratske.
Za razliku od Abrahama Lincolna, koji je 1861. apelirao na razum, on je neumorno igrao na kartu strahova pa je tako od same objave kandidature 2015. "upozoravao na ilegalne migrante silovatelje". Predstavljajući se, tijekom kampanje 2020., kao jedini jamac "zakona i reda" u odnosu na „radikalnu ljevicu” odlučnu da Sjedinjene Države pretvori u drugu Venezuelu.
U zemlji koja ipak voli trenutke nacionalnog jedinstva, ma kako kratkotrajne, on je jako rijetko znao ili želio pronaći riječi kojima bi zacijelo rane, čak i nakon prirodnih katastrofa i krvoprolića.
Revno prateći Fox News, žestokim je napadima na medije, koje smatra "nepoštenima", "korumpiranima" i "neprijateljima naroda", dodatno okretao jedan dio zemlje protiv drugog.
Treba napomenuti da je bivši vlasnik licence za Miss Universe jedini predsjednik u povijesti čija popularnost nikada nije dosegla 50 posto za vrijeme njegova mandata.
Rušilački talent
Njegovi protivnici kao i kritičari slažu se u jednome: Trump je zaista ispunio dio svojih predizbornih obećanja.
Odbacio je niz međunarodnih sporazuma koji su teškom mukom dogovoreni, na prvom mjestu Pariški sporazum o klimi, koji su potpisale gotovo sve zemlje na planetu u cilju ograničenja globalnog zagrijavanja.
No njegova vjernost obećanjima odrazila se ponajprije u razgradnji i rušenju.
Kad je riječ o njegovim inicijativama, bilanca je puno tanja. To se najbolje vidi na primjeru iranskog nuklearnog sporazuma: poderao je sporazum koji je dogovorio njegov prethodnik i povećao pritisak na Teheran otišavši tako daleko da je čak dao ubiti moćnog iranskog generala Kasema Sulejmanija, ali nikada nije iznio pravu strategiju.
Veliki mirovni plan za Bliski istok, povjeren njegovu zetu i savjetniku Jaredu Kushneru, nije još zaživio u praksi. Može, međutim, tvrditi da je protresao regiju posredovanjem u normalizaciji odnosa između Izraela i triju arapskih zemalja: Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Sudana.
Eliminacija vođe Islamske države Abua Bakra al-Bagdadija tijekom američke operacije u Siriji ostat će neosporno upisana kao velik uspjeh njegova mandata.
No njegov najveći i najsmjeliji potez, za koji je otvoreno priželjkivao Nobelovu nagradu za mir, nije polučio očekivani rezultat.
Dva samita sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom, zagrljaji i iskazi naklonosti tijekom povijesnog posjeta demilitariziranoj zoni, "kemija" i "divna" pisma bili su uzalud. Sjevernokorejski režim nije popustio u pogledu denuklearizacije.
U složenoj i promjenjivoj geopolitici 21. stoljeća, Trump je imao na piku Justina Trudeaua, Emmanuela Macrona, Angelu Merkel i Theresu May.
Najooštrije upozorenje nisu mu uputili njegovi politički protivnici nego šef Pentagona Jim Mattis. U pisanoj ostavci, taj general podsjetio ga je na jednostavno pravilo diplomacije: „Prema saveznicima treba se odnositi s poštovanjem”.
Nezreo nacionalist
U neviđenom političkom scenariju koji konzervativci nisu predvidjeli, Trump je pokorio Republikansku stranku koja ga je u početku podcjenjivala, čak ignorirala.
Republikanski zastupnici izražavali su s vremena na vrijeme nezadovoljstvo. Na primjer u vezi njegova neobično pomirljivog stajališta prema Vladimiru Putinu u Helsinkiju, u vezi njegove reakcije na ubojstvo novinara Jamala Khashoggija koje su počinili saudijski agenti ili kada je nakon sukoba antirasista i neonacista u Charlottesvilleu izjavio za obje strane da su to „jako dobri ljudi”.
Ali općenito su bili jedinstveni. Na veliku žalost nekoliko disidentskih glasova, poput bivšeg senatora Johna McCaina, koji je, prije svoje smrti u kolovozu 2018., upozorio na njegov „nezreli i lažni nacionalizam”.
Trump uvijek funkcionira po jednostavnom načelu: ili ste za ili protiv njega, nema između.
Bivši šef FBI-ja James Comey, nemilosrdno smijenjen, napisao je u svojim memoarima da je Trump podvrgavao svoje suradnike kodeksu lojalnosti kakav je vidio kod mafijaških bossova na početku svoje tužiteljske karijere.
Izdržljiv do kraja
Donald Trump rođen je u Queensu u New Yorku i završio je vojnu školu. Studirao je ekonomiju nakon čega se pridružio obiteljskom biznisu. Rat u Vijetnamu izbjegao je iz zdravstvenih razloga što je mnogima bilo sumnjivo.
Suprotno od mita o sebi koji je izgradio, bogatstvo nije stekao sam. Nakon Drugog svjetskog rata, njegov otac, Fred Trump, potomak njemačkog imigranta, izgradio je carstvo u New Yorku gradeći kuće za srednju klasu u radničkim četvrtima.
Donald Trump preuzeo je tvrtku 70-ih godina uz solidan očev financijski vjetar u leđa svojeg oca, odnosno "sasvim mali zajam" od milijun dolara, kako je kazao tijekom kampanje 2016.
Premda se uvijek hvalio svojim poslovnim uspjesima, Trump Organization, obiteljska tvrtka sa sjedištem u Trumpovu tornju na Petoj aveniji imala je uspona i padova, a njegovu složenu mrežu nekretnina i golf igrališta u SAD-u i inozemstvu okružuje velik misterij jer ne želi objaviti svoje porezne prijave, dok njegovim prethodnicima to nije bio nikakav problem.
Kad je New York Times u ljeto 2020. otkrio da je 2016. platio samo 750 dolara saveznog poreza na dohodak i da su mnoge njegove aktivnosti nagomilale gubitke, slika uspješnog poduzetnika pretrpjela je još jedan udarac.
Otac petero djece koje je dobio s tri žene, 10 puta djed, Donald Trump rado u javnosti hvali svoju suprugu Melaniju, bivšu manekenku koju smatra "veličanstvenom prvom damom".
No otkrića o njegovim navodnim izvanbračnim vezama, posebice s porno glumicom Stormy Daniels, i optužbe za spolne napade ne poklapaju se s njegovim zagovaranjem obiteljskih vrijednosti prilikom svakog susreta s evangeličkim kršćanima.
Svoju voljenu kćer Ivanku, koja je postala njegovom "savjetnicom u Bijeloj kući, često sluša.
Oslanjajući se na uski obiteljski krug, ali i svoj "instinkt" koji često ističe, Donald Trump, čiju se propast već puno puta najavljivalo, preživio je sve skandale. Kao da ga se, što ih je više, još manje ne dotiču.
BIDEN: ŽIVOT POSVEĆEN POLITICI
Demokrat Joe Biden dobit će na predsjedničkim izborima u utorak konačnu ocjenu života u cijelosti posvećena politici.
Nakon obiteljskih tragedija, dva neuspjela pokušaja da osvoji Bijelu kuću i predizborne kampanje koju je poremetila pandemija, politički veteran nada se da je, sa svojih 77 godina, uvjerio Amerikance da je upravo on osoba koja će ih ujediniti nakon Donalda Trumpa.
"Možemo okončati vladavinu predsjednika koji nas od početka nastoji podijeliti, rastrgati", poručio je u posljednjim satima kampanje bivši američki potpredsjednik.
"Možemo okončati vladavinu predsjednika koji nije znao zaštititi zemlju, koji je raspirivao vatru mržnje".
Biden do samog kraja ostaje vjeran poruci koju je istaknuo objavljujući kandidaturu u travnju prošle godine: "Vodimo bitku za dušu Amerike".
U nedavnom trenutku iskrenosti, koja mu je svojstvena, kazao je da bi poraz od nepopularnog republikanskog milijardera značio da je on bio "jadan kandidat".
To bi svakako značilo kraj njegove karijere na nacionalnoj razini koju je trijumfalno započeo s 29 godina, ali nije u njoj dugo uživao zbog nezamislive obiteljske tragedije.
Empatija
U studenom 1972. proslavio je izbor za američkog senatora, kao peti najmlađi u povijesti, okružen presretnom obitelji. Mjesec dana poslije, njegova supruga i kći poginule su u automobilskoj nesreći, dok su mu dva sina bila ozlijeđena.
Ta tragedija i te smrt najstarijeg sina 2015. povećale su njegovu empatičnost. Suosjećanje je pretvorio u svoju zaštitni znak.
Godine 2020. drži se jednako ponosno kao i na početku karijere i nastupa jednako strastveno.
Ali taj prekaljeni politički vuk ne izgleda više jednako dobro u svojim savršeno skrojenim odijelima kao na svojem vrhuncu kada je bio potpredsjednik Baracka Obame. Izgleda krhko. I proćelavo.
Sklon je gafovima i gubitku kontrole i neki, čak i među njegovim pristašama, bojali su se da ne posrne, ne sruši se, tijekom duge bitke sa 74-godišnjim Donaldom Trupmom.
Pandemija koja je u ožujku naglo paralizirala predizbornu kampanju oduzela mu je jedan od najjačih aduta: izravan kontakt s biračima.
Premda je potkraj kolovoza nastavio putovanja nešto sporijim ritmom, strogo je poštivao zdravstvene upute pa nije bio toliko prisutan na terenu. Kampanju je vodio daleko od birača, izbjegavajući često novinare, na što su upozoravali njegovi kritičari.
Donald Trump, koji ga je prozvao "Pospanim Joeom", izruguje se "dječjim pitanjima" koja mu postavljaju novinari i ne propušta kritizirati njegovu fizičku formu.
Bidenov katkad nerazumljiv govor, posljedica mucanja u mladosti, neprestano se vrte po Twitter profilima Trumpovih pristaša, a njegova ga kampanja otvoreno opisuje kao senilnog starca.
Povijesni preokret
Bivša desna ruka Baracka Obame može im proturječiti trijumfom na demokratskim predizborima, nakon povijesnog preokreta u američkoj politici.
Po nekima prestar, drugima previše u centru, Biden je prvo doživio tri bolna poraza u Iowi, New Hamspshireu i Nevadi, da bi potom osvojio veliku većinu u Južnoj Karolini zahvaljujući afroameričkim glasovima, koji su neophodni za svakog demokrata koji želi u Bijelu kuću.
Na krilima te pobjede, nizao dalje je jednu za drugom, brzo dobio potporu drugih umjerenih kandidata i potom pobijedio velikog suparnika, samoproglašenog socijalista Bernieja Sandersa.
Suprotno od teške i duge bitke 2016. između Sandersa i Hillary Clinton, Biden je uspio brzo okupiti lijevo krilo stranke, vođeno istim ciljem: pobijediti Donalda Trumpa.
Premda se Biden natječe, po riječima Baracka Obame, „s najprogresivnijim programom” u povijesti američkih predsjedničkih izbora, neki na ljevici smatraju ga preslabim. I gunđaju kada govori da će obnoviti dijalog s republikancima.
'Nisam zlopamtilo'
Bidenu je ovo treći pokušaj da postane predsjednik, nakon neuspjeha na demokratskim predizborima 1988. i 2008.
Senator više od 35 godina (1973.-2009.), potom potpredsjednik od 2009. do 2017., Biden je desetljećima dio vošingtonskog establišmenta.
Njegova politička karijera duga je, puna kontroverznih epizoda, ali i uspjeha kojima se rado hvali.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole kako bi se potaknulo njihovo miješanje. To je tada odgovaralo bijelim biračima u Delawareu, ali mu se poslije osvetilo, na primjer kada mu je to usred televizijske debate predbacila senatorica Kamala Harris, tada njegova suparnica na predizborima.
Ističući da nije "zlopamtilo", Biden ju je ipak izabrao za svoju potpredsjedničku kandidatkinju.
Harris je prva afroamerička potpredsjednička kandidatkinja u povijesti SAD-a. Ona je po majci indijskog podrijetla.
Popularan među Afroamerikancima, Biden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova. I često ističe kako mu je iskustvo učitelja plivanja u većinski crnačkoj četvrti pomoglo u političkoj karijeri.
Ima još epizoda koje su opteretile njegovu kampanju za Bijelu kuću: njegov glas za rat u Iraku 2003. i potpora kaznenom zakonu iz 1994., koji se smatra odgovornim za eksploziju broja zatvorenika, velikim dijelom Afroamerikanaca.
"Pogreška", priznaje danas Biden, koji inzistira na drugom aspektu te velike reforme - zakonu protiv nasilja nad ženama, kojim se "jako ponosi".
Ušavši u Bijelu kuću Baracka Obame na vrhuncu financijske krize, bivši senator radio je na usvajanju golemog plana spašavanja gospodarstva od 800 milijardi dolara. To rado ističe kako bi dokazao da može ponovno pokrenuti gospodarstvo koje je u velikoj krizi zbog pandemije.
Dijete iz Scrantona
Joseph Robinette Biden Jr. rođen je 20. studenoga 1942. u Scrantonu u Pennsylvaniji. Taj je rudarski i industrijski grad 1950-ih prolazio kroz teško razdoblje. Njegov otac potražio je posao u susjednoj državi Delaware i potom je preselio cijelu obitelj u Wilmington. Joe Biden imao je tada 10 godina. Taj grad pretvorio je u svoju bazu.
"Moj otac uvijek je govorio: 'Šampionu, čovjekova veličina ne mjeri se po tome koliko je puta bio srušen na zemlju, nego po tome koliko mu je trebalo da se digne na noge'”, prisjeća se često.
Ankete pokazuju da je razlika između dvojice kandidata u Pennsylvaniji tijesna pa obojica nastoje pridobiti birače do posljednjeg trenutka.
"Pennsylvanija je ključna na ovim izborima", istaknuo je Biden u nedjelju.
"Živim u Delawareu, ali sin sam Pennsylvanije, rođen u Scrantonu".
Trump ga pak optužuje da je zaboravio na državu iz koje potječe i da ugrožava njezine rudnike ugljena i sektor hidrauličkog frakturiranja obećanjima da će ostvariti 100 posto čistu energiju i ugljičnu neutralnost do 2050.
'Beau, jesi li ponosan?'
Ni Bidena nisu zaobišle optužbe da voli dirati žene. On se za to ispričao u travnju 2019., obećavši da će poštivati "osobni prostor" drugih. Tara Reade čak tvrdi da ju je 1990-ih spolno napao, što on kategorički odbacuje. Trump to nije puno komentirao jer je i sam ima desetak takvih optužbi.
Vodeći kampanju za njega širom zemlje, supruga Jill Biden (69) diskretna je s tim u vezi. Dinamična profesorica, ona je jedan od njegovih najvećih aduta. Par se vjenčao 1977. i imaju kćer Ashley.
Biden je jako vezan za svoju obitelj. Godine 2015. umro mu je najstariji sin Beau Biden od raka na mozgu. Često o tome s tugom govori. Zbog toga se nije kandidirao na predsjedničkim izborima 2016.
Katolik koji se ponosi svojim irskim korijenima, Biden gotovo svake nedjelje posjećuje malu crkvu sv. Josipa u Wilmingtonu.
U siječnju je u vezi svojeg pokojnog sina Beaua kazao: "Svakog se jutra budim i ... pitam se: 'Ponosi li se mnome"?.
