Vijest da se prva svjetska komercijalna farma hobotnica bliži našoj stvarnosti naišla je na zaprepaštenje znanstvenika i ekoloških aktivista. Oni tvrde da se takva inteligentna stvorenja, koja se smatraju sposobnima osjećati bol i emocije nikada ne bi trebala komercijalno uzgajati za hranu.
Do promjene je došlo nakon što je tim stručnjaka pregledao više od 300 znanstvenih studija i zaključio da su hobotnice "osjetna bića" i da postoje "snažni znanstveni dokazi" da mogu iskusiti zadovoljstvo, uzbuđenje i radost, ali i bol, nevolju i štetu, piše BBC.
Broj hobotnica u divljini se smanjuje, a cijene rastu. Procjenjuje se da se svake godine ulovi oko 350.000 tona, više od 10 puta više od broja ulovljenih 1950. godine. U tom kontekstu, utrka u otkrivanju tajne uzgoja hobotnice u zatočeništvu traje već desetljećima.
Španjolska multinacionalna tvrtka Nueva Pescanova (NP) najavila je da će sljedećeg ljeta početi s marketingom uzgojene hobotnice te da bi ju počela prodavati 2023. godine.
Tvrtka se temeljila na istraživanju španjolskog oceanografskog instituta (Instituto Español de Oceanografía), proučavajući uzgojne navike obične hobotnice, Octopus vulgaris. Ova komercijalna farma bit će smještena u unutrašnjosti, u blizini luke Las Palmas na Kanarskim otocima prema PortSEuropeu.
Nueva Pescanova odbila je otkriti bilo kakve detalje u kakvim će se uvjetima hobotnice držati, unatoč brojnim pristupima BBC-a. Veličina tenkova, hrana koju će jesti i kako će biti ubijeni su tajna.
Međunarodna skupina istraživača osudila je planove kao "etički i ekološki neopravdane". Grupa kampanje Suosjećanje u svjetskoj poljoprivredi (CIWF) poslala je pismo vladama nekoliko zemalja, uključujući Španjolsku, pozivajući ih da to zabrane.
Dr. Elena Lara, voditeljica istraživanja CIWF-a, je ljuta.
"Ove životinje su nevjerojatne životinje. Usamljene su i vrlo pametne. Tako da je pogrešno staviti ih u jalove spremnike bez kognitivne stimulacije."
Hobotnice imaju veliki, složeni mozak. Njihova je inteligencija dokazana brojnim znanstvenim eksperimentima. Primijećeni su kako koriste kokosove i morske školjke kako bi se sakrili i obranili te su pokazali da mogu brzo naučiti postavljene zadatke. Također su uspjeli pobjeći iz akvarija i iskrasti se iz zamki koje su postavili ljudi koji pecaju.
Ako se farma hobotnica otvori u Španjolskoj, čini se da bi stvorenja koja se tamo uzgajaju dobila malo zaštite prema europskom zakonu. Naime hobotnice i drugi beskičmenjaci glavonošci, smatraju se živim bićima, ali zakon EU-a koji pokriva dobrobit domaćih životinja primjenjuje se samo na kralježnjake.
Ljudi i hobotnice imali su zajedničkog pretka prije 560 milijuna godina, a zabrinut je i evolucijski biolog dr. Jakob Vinther sa Sveučilišta u Bristolu.
"Imamo primjer organizma koji je evoluirao da ima inteligenciju koja je iznimno usporediva s našom." Njihove sposobnosti rješavanja problema, zaigranost i znatiželja vrlo su slične ljudskim, kaže dr. Vinther.