Ruska agresija na Ukrajinu, koja traje više od godinu i pol dana, uvelike je promijenila europsku i svjetsku političku kartu. NATO je tako dobio dvije nove članice - Švedsku i Finsku, a Vladimir Putin, koji je samu agresiju opravdavao "sprječavanjem NATO-a da dođe do granica Rusije", dobio je čak 3200 novih kilometara granice između NATO-a i Ruske Federacije.
Putin je sada u politički bezizlaznoj situaciji. Od najavljenog "ulaska u Kijev" u par mjeseci nije se dogodilo ništa, a "specijalna vojna operacija" odavno je bez većih uspjeha. Zato Putin diplomatskim kanalima, prije svega ministra vanjskih poslova Lavrova, nudi svojevrsni 'kompromis' sa Zapadom - prekid vojnih akcija u zamjenu za puno priznanje Donjecka i Krima kao neovisnih republika. Diplomatski izvori i iz Kremlja i iz Bruxellesa čak navode da bi Putin "na prvu" bio zadovoljan ukidanjem nekih od sankcija Rusiji.
POGLEDAJTE VIDEO: Osmjesi i dobro raspoloženje: Susreli se Kim i Vladimir. Rukovali se 40 sekundi. Putin: 'Drago mi je što vas vidim'
Uz malu pomoć prijatelja
Od početka nezakonite agresije na susjednu državu, Putin je naišao na relativno malu podršku čak i od zemalja članica BRICS saveza. Iako Kina, kao najveći ruski vanjskotrgovinski partner, nije uvela nikakve sankcije Moskvi, također se uvelike distancirala od sukoba u Ukrajini. Iako je sam Putin prošle godine najavio da "Moskva računa na napredno oružje iz Kine", to se nije dogodilo te je Moskva bila prisiljena uvoziti oružje iz Irana, pa čak i tražiti streljivo od Sjeverne Koreje. S druge strane, Turska i UAE omogućili su Rusiji da dopusti ogromnom broju njihovih tvrtki, sada pod sankcijama SAD-a i EU-a, da nastave poslovati kroz nove 'tvrtke kćeri'.
U Srbiji je svoje "sigurno utočište" pronašao velik broj tvrtki iz IT sektora, a stručnjaci procjenjuju da je od početka agresije u Beograd stiglo najmanje 15 tisuća ruskih i ukrajinskih tvrtki. Putin je, iznenađujuće ili ne, našao saveznike čak i među članicama EU. Mađarski premijer Viktor Orbán od početka sukoba lobira za Putina unutar EU, često kritizirajući poteze Bruxellesa i Washingtona.
Orban se također sastao s Putinom na nedavno završenom summitu 'Pojas i put' u Kini, te je bio jedini europski dužnosnik koji je nazočio. Zapravo, jedini iz EU - na summitu je kao predstavnik Srbije bio i Aleksandar Vučić. Sastanak Orbana i Putina u Kini upalio je i crveni alarm u Bruxellesu. Bruxelles je kritizirao poteze Budimpešte, a češki predsjednik Petr Pavel poručio je da "europski čelnici ne bi trebali nasjedati na taktiku Moskve i samog Putina".
Voli jake vođe
Profesor sa Sveučilišta u Grazu Florian Biber za Net.hr kaže da "Orban voli jake nacionalne vođe".
"Orbán voli jake nacionalne vođe jer sebe tako doživljava. Podržava i (srbijanskog predsjednika) Vučića, smatrajući ga snažnim autoritarnim vođom. Njihova politika prema Kini i Rusiji praktički je ista. Zanimljivo je i da se Orban (čelnik države članice EU) s Putinom susreo otvoreno i srdačno, dok s Vučićem takve prilike nije bilo", kaže Bieber.
U međuvremenu, Mađarska nastavlja blokirati novu pomoć Ukrajini u vrijednosti od preko 500 milijuna eura. Iz Budimpešte je nekoliko puta sugerirano da bi se "Orbán mogao predomisliti" u vezi s ovim vetom, ali se iz Bruxellesa očekuju "kontrausluge", prije svega ukidanje zabrana EU mađarskim bankama.