Vladimir Putin je signalizirao svoju spremnost da razmotri trenutni prekid vatre u Ukrajini, iako bi to bilo pod strogim i potencijalno kontroverznim uvjetima. Dok Donald Trump pokušava posredovati u mirovnom sporazumu, čini se da Kremlj također iskorištava priliku da unaprijedi svoje strateške ciljeve, piše Daily Mail.
Međunarodna zajednica ostala je uznemirena jer se Trump, u zapanjujućem preokretu dugogodišnje američke politike, okrenuo prema Moskvi, dok je istovremeno vršio pojačani pritisak na Ukrajinu da pregovara.
"Dobro nam ide s Rusijom. Sve mi je teže, iskreno, nositi se s Ukrajinom", iskreno je rekao Trump u petak iz Ovalnog ureda. Izvješća iz Kremlja pokazuju da je Rusija otvorena za privremeni prekid neprijateljstava, ali samo ako se ispune određeni preduvjeti.
Prema pojedincima koji su upoznati s pregovorima na visokoj razini, oni uključuju konkretan okvir za konačni mirovni sporazum i pažljivo pripremljen popis zemalja koje će sudjelovati u potencijalnoj mirovnoj misiji. Ali, takva odredba izaziva zabrinutost među Ukrajinom i njezinim zapadnim saveznicima, koji strahuju da bi svaki takav sporazum bio iskrivljen u korist Moskve.
Trumpova administracija tiho je istraživala načine za ublažavanje gospodarskih sankcija protiv Rusije, uključujući ponovno razmatranje ograničenja prodaje nafte, potez koji je uznemirio europske saveznike. Međutim, u petak je upozorio Moskvu da sada snažno razmatra nametanje sankcija i carina Rusiji dok se ne postigne prekid vatre i mirovni sporazum.
Ministarstvo financija razmatra moguće sankcije ruskim naftnim kompanijama i kompanijama za usluge naftnih polja produbljujući korake koje je već poduzela administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena u siječnju.
'Ne samo da je pogriješio'
Sean Savett, bivši glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost pod Bidenom, rekao je da Trumpovi komentari o sankcijama predstavljaju "priznanje naivnosti" ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, čije su snage preko noći lansirale 67 projektila i gotovo 200 dronova na Ukrajinu.
"Ne samo da je očito pogriješio kada je opetovano tvrdio da Putin želi mir, nego su njegovi postupci stiskanja Ukrajine učinili mir manje mogućim jačajući Putinovu ruku umjesto Ukrajine", rekao je.
Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte, već je podvrgnuta više od 20.000 sankcija koje su uvele Sjedinjene Države i partneri nakon njezine invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Samo je SAD proveo 6433 sankcije protiv Rusije od veljače 2022., a mjere drugih zemalja, uključujući Britaniju, Australiju, Europsku uniju i Kanadu, dosegnule su ukupno 21692, prema nadzornoj ploči sankcija koju je izradio Castellum.AI, globalna platforma za rizik i usklađenost.
Američke sankcije Rusiji uključuju mjere usmjerene na ograničavanje njezinih prihoda od nafte i plina, uključujući ograničenje od 60 dolara po barelu na ruski izvoz nafte. To označava promjenu tona nakon što je Trump zabrinuo saveznike toplim riječima o tome koliko vjeruje predsjedniku Vladimiru Putinu i pozivom Moskvi da ponovno bude primljena u G7.
Visoki dužnosnik administracije rekao je da se predsjednikov stav pojačao zbog eskalacije Rusije dok pokušava pridobiti obje strane za stol. Trump je na svojoj platformi Truth Social izrazio svoj bijes.
"Na temelju činjenice da Rusija apsolutno 'tuče' Ukrajinu na bojnom polju upravo sada, snažno razmatram velike bankarske sankcije, sankcije i carine Rusiji dok se ne postigne prekid vatre i KONAČNO RJEŠENJE O MIRU", objavio je.
"Rusija i Ukrajina, odmah sjednite za stol prije nego što bude prekasno", napisao je. Nije ponudio više detalja o svojim planovima. U isto vrijeme, američke i ukrajinske vlade pokušavaju popraviti odnose na ključnom sastanku koji je zakazan za sljedeći utorak u Saudijskoj Arabiji.
Trumpova odluka da privremeno obustavi vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom dolazi nakon prošlotjedne žestoke razmjene u Ovalnom časniku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući. To je samo dodatno destabiliziralo situaciju, ostavivši Ukrajinu izloženom dok ruske snage nastavljaju bombardirati ključne gradove.
Trump je pokazao određeni optimizam
Unatoč tome, Trump je također pokazao određeni optimizam izjavivši: "Vjerujem da Putin želi mir u Ukrajini." Prošlog je tjedna Trumpova administracija glasovala protiv rezolucije Ujedinjenih naroda kojom je obilježena treća godišnjica rata osudom ruske invazije. U četvrtak se pokazalo da ključni saveznici odmjeravaju hoće li Washingtonu uskratiti osjetljive obavještajne podatke iz straha da bi ih mogli podijeliti s Rusijom.
Trumpove snažne riječi stižu dok Rusija nastavlja svoju baražnu vatru na Ukrajinu, a usred znakova da će pokrenuti veliku proljetnu ofenzivu. Trump je obećao okončati sukob prvog dana svog predsjedničkog mandata, ali složenost zadatka znači da je odustao od tog cilja, ali i dalje želi okončati rat što je prije moguće. Zelenski se u međuvremenu našao u nezavidnoj poziciji.
Njegova je administracija neumorno radila iza kulisa kako bi održala pregovore dok se istovremeno opirala onome što neki doživljavaju kao pokušaj da se Ukrajinu natjera da prihvati nepovoljne uvjete. U svom noćnom obraćanju Zelenski je potvrdio stav Kijeva: "Kremlj treba prisiliti na mir".
Unatoč naporima Ukrajine, Putin ostaje odlučan u svojim zahtjevima. Prema izvorima bliskim ruskoj vladi, Moskva će odbiti svaki prijedlog o prekidu vatre koji uključuje NATO trupe stacionirane na ukrajinskom tlu.
Ovo zapravo poništava francusko-britansku inicijativu usmjerenu na raspoređivanje koalicije voljnih koja bi nadzirala i provodila potencijalno primirje. Trumpovo okretanje Ukrajine izazvalo je šok u europskim prijestolnicama, gdje dužnosnici upozoravaju da bi preuranjeni dogovor mogao ohrabriti rusku agresiju.
"Rizik od nagrađivanja Putinove invazije vrlo je stvaran", rekao je neimenovani europski diplomat. "Sadašnje ukidanje sankcija moglo bi predstavljati opasan presedan." Unatoč vanjskom prividu fleksibilnosti, Putin nije ublažio svoj stav prema Ukrajini. Govoreći na svojoj godišnjoj tiskovnoj konferenciji u prosincu, ponovio je svoj dugogodišnji stav:
"Ne treba nam primirje - trebamo mir: dugoročan, trajan, s jamstvima za Rusku Federaciju i njezine građane", rekao je. Deklaracija naglašava inzistiranje Kremlja na učvršćivanju svojih teritorijalnih dobitaka i osiguravanju da svaki sporazum služi dugoročnim strateškim interesima Rusije.
Upravo je ovaj tjedan Moskva odbacila predloženo francusko-britansko primirje, koje bi imalo ograničene zračne i pomorske operacije, nazvavši ga nedovoljnim i nerealnim.
POGLEDAJTE VIDEO: Može li se svjetska politika voditi kao biznis? Ljubo Jurčić: 'Trump za sebe kaže da je lud, evo zašto je to dobro'
